„Pružam ti ruku“ Izložba skulptura 24.-30.06.2024.

14.05.2024 // news

Udruga „Pružam ti ruku“ Umag, Associazione „Ti porgo la mia mano“ Umago, neprofitna je organizacija za promicanje, razvitak i unapređenje položaja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te njihovih obitelji, kroz ranu intervenciju, re/habilitaciju, savjetodavnu i stručnu pomoć.

Nastavljamo suradnju s Međunarodnim festivalom komornog teatra Zlatni lav i ove godine. Udruga priprema izložbu koju su korisnici stvarali tijekom četiri mjeseca, učeći raditi s glinom, izrađujući kalupe i odljeve od gipsa. Ova kreativna avantura rezultirala je malim umjetničkim djelima koja će biti izložena povodom 25. obljetnice Zlatnog lava. Cilj izložbe je skrenuti pažnju javnosti na (ne)vidljivost djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te na potrebu za društvenom inkluzijom i prevladavanjem predrasuda prema njima i njihovim obiteljima.

Autori izloženih skulptura su djeca s teškoćama u razvoju različitih uzrasta. Djeca su uz asistenciju a neki i samostalno uz zabavu i kreativan rad stvorila mala umjetnička djela.

Tatjana Bakran
Predsjednica udruge „Pružam ti ruku“ Umag,/ „Ti porgo la mia mano“ Umago

OTKAZANO – 30 godina Sa(n)jam – u nedjelju 30.06. U 11 sati u Auli kazališta

05.05.2024 // news

TRIBINA: „30 godina Sa(n)jam“
Sa(n)jam knjige u Istri – Pulski festival knjiga i autora ove godine slavi 30. godina postojanja. Jubilarno izdanje održat će se u Puli od 29. studenog do 8. prosinca, a tema je Mikrokozmos. Čestitajući veliku obljetnicu pulskom Sajmu, najvećem autorskom sajmu knjige u Hrvatskoj i najvećem festivalu autora u široj regiji, 25. „Zlatni lav“ organizira tribinu „30 godina Sa(n)jam“. Sudjelovat će Magdalena Vodopija, direktorica Sa(n)jam knjige u Istri, sa suradnicima: Matijom Ferlinom, Mauriciom Ferlinom i Andreom Matoševićem.

Bit će to prigoda za podsjećanje na proteklih 30 godina rada u kojima je pulski Sajam uvijek nastojao pronaći poveznicu između lokalnog konteksta i svijeta, stapajući istarske specifičnosti sa suvremenim trendovima hrvatske, regionalne i europske književnosti i umjetnosti. Kroz ovaj će svojevrsni sajamski vremeplov publika moći upoznati neke od najboljih programskih koncepata i formata Sajma koji su postali priznati i izvan naše zemlje. O kakvim je vrhunskim kulturnim događajima riječ svjedoče i dosadašnji gosti pulskog Sajma, među kojima su, između ostalih, bili Umberto Eco, Milo Manara, Péter Esterházy, Orhan Pamuk, Adonis, Peter Sloterdijk, Wole Soyinka, Philippe Claudel, Claudio Magris, Jiří Menzel, Predrag Matvejević, Arsen Dedić, Tonko Maroević, Mirko Kovač, don Branko Sbutega…

Svake godine uz desetke tisuća izloženih naslova na Sajmu je pripremljeno i oko stotinu različitih festivalskih događanja namijenjenih publici svih uzrasta. Uz književne programe – od kultnog Doručka s autorom do Sutona uz knjigu – tu su i vrhunske izložbe, performansi, koncerti i projekcije filmova.

Ukratko: i danas su žive riječi pjesnika Boška Obradovića „Neka nas knjiga uveseljava i opamećuje!“, kojima je s balkona na pulskom Forumu u prosincu 1995. godine otvorio 1. Sajam knjige u Istri. Povijest pokazuje da je i tri desetljeća kasnije ideja utemeljitelja čvrsta potka oko koje se oblikuje Sa(n)jam knjige u Istri, intelektualno uzbudljiva, tradicionalna manifestacija knjizi i autorima u čast, a koja je Pulu i Istru upisala na europsku književnu, kulturnu i umjetničku kartu.

Izložba Ajki Revisited – kostimograf vizionar 24. – 30.06. galerija kazališta

05.05.2024 // news

AJKI REVISITED – KOSTIMOGRAF VIZIONAR
Zlatni lav – 25. Međunarodni festival komornog teatra
Umag, 24. – 30. lipnja 2024.

Autorice izložbe i likovnoga postava
Ivana Bakal i Martina Petranović

Izložba AJKI REVISITED – KOSTIMOGRAF VIZIONAR autorica Ivane Bakal i Martine Petranović posvećena je bogatome i plodnome umjetničkom opusu kazališne kostimografkinje Ike Škomrlj (Zagreb, 13. srpnja 1932. – Zagreb, 15. listopada 2018.). Ika Škomrlj, u kazališnim krugovima poznatija kao Ajki, jedna je od najistaknutijih predstavnica hrvatske kazališne kostimografije druge polovice 20. stoljeća i beskompromisna vizionarka u području kostimografskoga segmenta likovnoga oblikovanja kazališne predstave. Izložba donosi retrospektivni pregled njezinoga stvaralaštva ostvaren tijekom više od pola stoljeća, a zasnovana je na autoričinoj ostavštini u vlasništvu njezine obitelji. Rad Ike Škomrlj predstavljen je kostimografskim skicama i fotografijama iz širokoga spektra dramskih i glazbenoscenskih predstava te televizijskih i filmskih ostvarenja, isječcima iz predstava i njezinim stavovima o kostimografiji i kazališnoj umjetnosti uopće, a osobito atraktivan dio izložbe čini reprezentativan izbor kazališnih kostima.

„Kostimografkinja Ika Škomrlj profesionalnu kazališnu karijeru započela je 1956. godine po završetku studija na Odsjeku za scenografiju Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu, a posljednje kostime kreirala je nekoliko godina prije smrti za Gradsko kazalište Trešnja. U doba njezinoga kostimografskog stasanja otvarala su se prva stalna kostimografska mjesta u hrvatskim kazalištima, no ona je, protivno trendovima, odabrala put slobodne umjetnice. Tijekom duge i iznimno plodne karijere ostavila je trag u svim većim hrvatskim kazališnim kućama i nerijetko je surađivala s manjim, neovisnim ili eksperimentalnim teatrima i kazališnim skupinama, a unatoč činjenici da je gotovo cijeli radni vijek bila usko vezana za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, odbijanje stalnoga angažmana u jednome teatru za nju je bilo pitanje poštivanja vlastite naravi i očuvanja osobnoga umjetničkog integriteta.

Svojom se nepresušnom kreativnom energijom, strukovnim znanjem koje je kontinuirano produbljivala i strastvenom ljubavi prema kostimografskome pozivu i kazalištu uopće vrlo brzo nametnula kao autoritet u hrvatskoj kazališnoj kostimografiji ostvarivši velik broj antologijskih, maštovitih i interpretativno inovativnih kostimografija u dramskom, opernom i operetnom te baletnom i plesnom repertoaru, a povremeno i na televiziji i filmu. Njezini su kostimi redom bili snažna, ako ne i ključna uporišta vizualnoga identiteta kazališne predstave kao i psihologije i profila dramskih lica, pa i svojevrsna šifra za gonetanje temeljne ideje na kojoj je predstava počivala. Uvijek iznova pristajući na izazov nalaženja prostora vlastite kreativne slobodne unutar zadanosti kostimografskoga zadatka žanrom, tekstom, glazbom, likom, režijom ili koreografijom, bila je sklonija simboličnom i metaforičnom više nego li narativnom ili deskriptivnom oblikovanju kostima, ekspresivnom ali jasnom izražavanju ideje te riziku, pomaku, eksperimentu i očuđavanju u zamisli, kroju, boji i detalju. Težila je davanju nove, scenske kvalitete polazišnom materijalu postupcima njegove ručne obrade i dorade, jetkanja, štampanja, oslikavanja ili bojenja, te njegovoj suigri sa scenskom rasvjetom. U kostim je unosila slikarske i plastične, kiparske elemente, ne uzmičući ni od senzualnosti i otkrivanja tijela, ni od prekrivanja cijeloga tijela kostimom i ornamentima.

Opus Ike Škomrlj obilježila je čvrsta i kontinuirana profesionalna povezanost s pojedinim redateljima i koreografima te s kostimografkinjom Dianom Kosec Bourek, a izvršila je i neprocjenjivo pedagoško djelovanje na polju obrazovanja hrvatskoga kostimografskoga kadra te je utjecala na cijelu plejadu hrvatskih kostimografa različitih naraštaja i autorskih profila i time bitno pridonijela oblikovanju suvremene hrvatske kostimografije, ali i njezine budućnosti. Rad Ike Škomrlj višestruko je prepoznat i ovjenčan većim brojem nagrada i priznanja, među kojima se posebno ističu Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2004.) i Nagrada za životno djelo Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (2016.). Veliko priznanje iskazano joj je i uvrštavanjem njezinih radova u serijal knjiga posvećenih povijesti svjetske scenografije i kostimografije (World scenography, 2014.) te njihovim izlaganjem na međunarodnoj izložbi svjetske kostimografije (Varšava, 2018.). Rukopisom koji ju je činio uvijek protejski različitom i začudnom, ali i uvijek prepoznatljivo i beskompromisno svojom, Ika Škomrlj nesumnjivo je obilježila jednu kazališnu, a ne samo kostimografsku epohu.“

Martina Petranović

Doc. dr. art. IVANA BAKAL vizualna je umjetnica i kostimografkinja te vanjska suradnica na studiju kostimografije Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Autorica je više od stotinu kostimografija i nekoliko scenografija, dizajnerica odjevnih i tekstilnih predmeta te autorica, urednica i kustosica velikih izložbenih i monografskih projekata posvećenih povijesti hrvatske kostimografije i scenografije. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Predsjednica je ULUPUH-a i njegove Sekcije za kazališnu i filmsku umjetnost. Dobitnica je više strukovnih nagrada i priznanja.

Dr. sc. MARTINA PETRANOVIĆ teatrologinja je i znanstvena savjetnica u Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta HAZU u Zagrebu. Autorica je većeg broja znanstvenih i stručnih radova te knjiga i monografija posvećenih hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu, kazališnoj historiografiji i likovnim disciplinama u kazalištu. Autorica je više izložbi kazališne tematike. Članica je odbora teatroloških znanstvenih skupova, povjerenstava za dodjelu nagrada i kazališnih i kulturnih vijeća te članica upravnoga odbora HDKKT-a. Dobitnica je više strukovnih nagrada i priznanja.

25. godina Zlatnog lava

04.05.2024 // news, Top news

Proslaviti 25. rođendan uglavnom nije lako. Riječ je o svojevrsnoj prekretnici, kada su godine školovanja pri kraju ili završene, odlazak iz obiteljskog doma neminovan, a veliki svijet čeka, prepun uzbuđenja i nepoznanica. Kad je o kazališnom festivalu riječ, vrijeme je to pune zrelosti, greške se ne opraštaju i publika ima jasnu viziju onoga što očekuje. Četvrt stoljeća, kako to gordo zvuči. Očekivanja je teško opravdati, a vrlo lako iznevjeriti – i tu se vraćamo na spomenutu prekretnicu, jer upravo ta velika obljetnica pokazuje smjer, kako ljudskog života tako i kazališnog festivala.

U proteklih je 25 godina Zlatni lav prošao uistinu mnogo, od velikih gostovanja i pamtljivih predstava, do borbi unutar žirija i dugih zasjedanja, glamuroznih partija, do pandemijskih uvijeta u kojima su, iako teško i na rubu snaga, uspjeli opstati, oslonjeni na sebe i ljubav prema umjetnosti. Stoga ne čudi da ovogodišnji, jubilarni festival počinje rijetko izvođenom Krležinom jednočinkom „Adam i Eva“, u izvedbi prve i druge klase Damira Zlatara Freya, pokretačke sile festivala, ali usudila bih se reći i umjetničkog života u Istri.
Poslijednja od Krležinih Legendi, ekspresionistički sažima odnos između muškarca i žene čija ljubavna veza doživljava tragičnu kulminaciju u hotelskoj sobi. Eksperiment kojega se Frey u svom umjetničkom djelovanju nije libio komornost teatra tjera izvan njegovih granica, gotovo u dnevnu sobu. Adam i Eva, početak i kraj, putokaz su ovogodišnjeg ozračja festivala u kojemu publiku čeka još pet predstava različitog izričaja i različitih kazališnih jezika.

„Spadabeng ili umjetnost šamaranja sama sebe“ Anselma Luisija zabavno je putovanje kroz glazbu i kazalište koje potiče na eksperiment bez ijednog instrumenta na pozornici. S druge je strane originalna glazba Marijana Peternela upotpunila predstavu Slovenskog stalnog gledališča „O snegu in ljubezni“ redatelja Tadeja Pišeka i koreografiju Mojce Špik i Inana Du Swamija. I ovdje je riječ o nekoj vrsti eksperimenta u kojemu misli, osjećaji, događaji i odnosi na različitim razinama svjesti postoje istovremeno. Paradoksom istovremenosti pomiješanim s umjetnom inteligencijom i toliko privlačnim aplikacijama poigrava se umjetnička organizacija Skop i redatelj Nenad Glavan- njihova avantura započinje instalacijom aplikacije Mindpolis i sve nakon toga opaka je igra ogledala gdje je nešto stvarno, a možda i nije.

Komedija „Art“ Varaždinskog HNK propituje prijateljstvo i umjetnost kroz kupovinu velike bijele slike- pravi primjerak modernog slikarstva, ili? Eksperiment se provlači kroz bjelinu, a upitne vrijednosti kroz prijateljstvo.

Eksperiment na svim razinama zajednički je nazivnik ovogodišnjeg, jubilarnog Zlatnog lava, a ne zaostaje ni posljednja predstava programa, drama nobelovca Jona Fossea „Majka i dijete“ toliko lišena topline da sebičnost likova postaje jedina obrana.

Eksperimentalno emotivno putovanje koje svojim programom najavljuje Zlatni lav, čini 6 predstava u utrci za Grand Prix festivala koji, spomenimo, prošle godine nije dodijeljen. Samim time konkurencija je oštrija, ulozi su viši, a napetost raste.

Različite poetike i pristupi kazalištu stapaju se u vrsnosti glumaca na komornoj sceni na kojoj nema lažiranja. Svaki pogrešan korak se vidi, a iskrenost nagrađuje gromoglasnim pljeskom. Hrvatska, Slovenija i Italija ovdje u punom smislu koegzistiraju, a odabir ovogodišnjih predstava jasno pokazuje smjer umaškog festivala za idućih četvrt stoljeća.

Mirna Farkaš Salamon

Predsjednica žirija 25. Zlatnog lava, Leone d’ Oro, međunarodnog festivala komornog teatra

Ezopove basne II. Klasa Damira Zlatara Freya – Dramski Studio Umag – Umago

03.04.2024 // news, Top news

Nakon uspješnih gostovanja predstave “Svinje” u Puli i Novigradu, vlastite produkcije I. Klase Damira Zlatara Freya – Dramskog studija Umag – Umago, s ponosom najavljujemo daljnje aktivnosti našeg studija. Pozivamo vas da nam se pridružite izvedbama dramske igre Ezopovih basni II. Klase Damira Zlatara Freya – Dramskog Studija Umag – Umago.

Naša predanost društveno korisnom radu odražava se kroz izvođenje dramskih procesa – dramske igre Ezopovih basni, prilagođene svakoj od ustanova.

U sklopu ovih aktivnosti, glumci Dramskog studija Umag izvodit će različite Ezopove basne kako bi unijeli radost i osmijeh na lica stanovnika Doma za starije Atilio Gamboc Umag, posjetitelja Gradske knjižnice Umag, kao i djece Umaške osnovne škole, te korisnika udruge “Pružam ti ruku”.

Osim što će starijim sugrađanima i njihovim obiteljima donijeti osmijeh na lica, djeca osnovne škole imat će priliku proširiti svoje iskustvo s glumcima i upoznati se s dramskom umjetnošću kroz izvedbe basni, što predstavlja dodatnu vrijednost njihovom pedagoškom školskom učenju.

Datumi Izvedbi:

• 04.04.2024. u 17:00 – Dom za starije i nemoćne Atilio Gamboc Umag
• 12.04.2024. u 10:45 – Gradska knjižnica Umag, za djecu Umaške osnovne škole
• 24.04.2024. u 9:30 – Udruga “Pružam ti ruku” za njihove korisnike i razred osnovne škole koji im dolazi u goste u udrugu.

Ove aktivnosti pokazuju našu predanost društveno korisnom radu i izgradnji bolje zajednice. Smatramo da je ovo ne samo prigoda za promociju dramskog umjetničkog stvaralaštva, već i za poticanje empatije, solidarnosti i inkluzije među našim sugrađanima.

Uz iskrenu zahvalu Gradu Umagu – Umago na podršci našem radu i naporima u ostvarivanju ovih važnih ciljeva, istaknuli bismo da predstojeće akcije ne bi bile moguće bez podrške i suradnje s direktorima ustanova Doma za starije, Gradske knjižnice i udruge “Pružam ti ruku”.

Zlatni Lav – četvrt stoljeća!

20.12.2023 // news, Top news

Prije 25 godina, u malom istarskom gradu Umagu, rođen je festival koji je vrlo brzo postao simbol komornog teatra i kulturnog povezivanja na području Hrvatske, Italije i Slovenije, a potom i čitave regije. ZLATNI LAV, međunarodni festival komornog teatra, festival koji je započeo svoju priču hrabro i odvažno, ne vjerujući u kompromise, već ustrajno inzistirajući na snazi svojega umjetničkog izričaja i iznimnoj važnosti ideje koja ga pokreće, danas slavi svoj jubilarni 25. rođendan. Ne zaboravimo: bilo je to vrijeme koje nije poznavalo ”širenje glasa” putem interneta, društvenih mreža i sl., bilo je to vrijeme granica koje su nas razdvajale… Ali LAVIĆ je tijekom svojega odrastanja – uspješno preživio i nadrastao sve prepreke koje su stajale na putu njegovoj umjetničkoj kvaliteti i zrelosti.

Ovogodišnje svečano izdanje nosi simbolički, prepoznatljiv i višeznačan naslov “ZLATAREVO ZLATO.”

Festival ZLATNI LAV je postao nezaobilazno događanje u kalendaru umjetničkih manifestacija, priznato ne samo po svojoj izvrsnosti u izvedbama, već i po svom značaju za promicanje kulturne raznolikosti u regiji. Njegova priča započela je prije četvrt stoljeća, kada su se entuzijastični umjetnici i zaljubljenici u kazalište okupili pod vodstvom Damira Zlatara Freya kako bi stvorili platformu za komorni teatar. Njihova vizija je bila tek naizgled jednostavna – promicati umjetnost, kulturu i razumijevanje između naroda koji dijele granice u regiji.

Stoga, jedan od ključnih faktora koji je odredio ovaj festival jest njegov geografski položaj. Umag, smješten na sjeverozapadnoj obali Hrvatske, blizu granice s Italijom i Slovenijom, postao je prirodno okupljalište umjetnika i kazališnih ljubitelja iz ovih triju zemalja. ZLATNI LAV je postao most između različitih jezika, kultura i umjetničkih tradicija, pružajući pokloncima teatarske umjetnosti mogućnost uživanja u nevjerojatnom bogatstvu izraza. Festival jest, naime, utemeljen na ideji trianguluma – suživota triju naroda koji žive uz granicu: hrvatskog, slovenskog i talijanskog. Međutim, taj međunarodni festival komornog teatra ugošćuje, naravno, i predstave drugih zemalja pokazujući i dokazujući time vjernost ideji koja ga određuje – svoju multikulturalnost. Rukovodeći se prije svega kriterijem izvrsnosti i kvalitete, ZLATNI LAV je od svojih početaka do danas ugostio različite oblike profesionalnog komornoga teatra: autorske projekte, predstave tzv.klasične dramaturgije, neverbalne predstave itd., koje su stizale s komornih scena velikih kazališnih kuća, ali i vaninstitucionalnih teatarskih grupa te posebnih eksperimentalnih projekata. Njegovu demokratičnost “ograničavala” je samo ovom festivalu uvijek svojstvena visoka umjetnička razina ideje ili/i izvedbe.

Zahvaljujući tome, festival je tijekom proteklih četvrt stoljeća rastao i razvijao se, privlačeći dakle talentirane glumce, redatelje, scenariste i umjetnike iz cijele Europe. Njihove izvedbe i produkcije su oduševljavale publiku svojom originalnošću i dubinom, a mnogi od njih su nagrađivani i priznati širom kontinenta.

Sve to možemo zahvaliti gospodinu Damiru Zlataru Freyu, vizionaru i strastvenom zaljubljeniku u kazalište, koji je svojom predanošću, talentom i entuzijazmom bio “kriv“ za stvaranje ovog izvanrednog festivala prije četvrt stoljeća. Njegova neumorna posvećenost umjetnosti i kulturnoj raznolikosti ostavila je i ostavlja neizbrisiv trag na festivalu, a njegova stručnost i vodstvo i dalje su ključni elementi uspjeha ovog izvanrednog događanja. Damir Zlatar Frey je ne samo osnivač, već i duša festivala ZLATNI LAV, a njegova strast i posvećenost ostaju inspiracija za sve one koji sudjeluju i prisustvuju ovom jedinstvenom kulturnom događanju.

Ovogodišnji jubilarni festival, pod nazivom “ZLATAREVO ZLATO,” obećava biti poseban. Uz vrhunske izvedbe i premijere, festival će također ponuditi raznovrsne popratne događaje, uključujući radionice, izložbe i diskusije o budućnosti komornog teatra, kao i dramski studio. Ovaj festival ne samo da slavi svoju povijest već i gleda prema budućnosti, te nastavlja svoju ulogu u povezivanju ljudi kroz umjetnost.

ZLATNI LAV u Umagu je svijetla točka kulture, suradnje i kreativnosti u srcu Europe. Njegova priča je priča o ljubavi prema umjetnosti, razumijevanju i zajedničkom izazovu granica. Sada, kada slavi svoj 25. rođendan, festival “ZLATAREVO ZLATO” podsjeća nas na snagu umjetnosti u povezivanju ljudi i na bogatstvo koje ona donosi našim životima.

Željka Udovičić Pleština

Dramski studio Umag(o) – video poziv

07.10.2023 // news, Top news

Prijavite se »

Završni tekst Mirne Farkaš Salamon

28.06.2023 // news, Top news

Još od antike potraga za savršenstvom ujedinjuje umjetnike diljem svijeta, a umaški je Zlatni lav, međunarodni festival komornog teatra u svom dvadesetčetvrtom izdanju ponudio šest kvalitetnih predstava, koje su ove godine stigle iz Ljubljane, Kopra, Pule, Novoga Sada, Zagreba i po prvi puta iz Umaga.

Dvije duodrame i četri monodrame, različite i po temama, ali i načinu izvedbe, ove su godine publiku natjerale na duboko promišljanje. Festival je počeo predstavom u klasi Damira Zlatara Freya dramskog studija Umag, “Svinje”, dramatičara Tomislava Zajeca, te u izvedbi Caterine Vižintin i Luane Kličić, nastavljen je predstavom “Nema putne”, koprodukcijom Radio teatra i srpskog narodnog vijeća u Zagrebu i izvedbi Nikole Nedića i Nike Barišić, a gledali smo i “Francamente” autorski projekt Petre B. Blašković, u koprodukciji INK-a Pula i Zajednice talijana iz Pule, “Mulej” autorski projekt Anice Petrović, mlade glumice iz Novoga Sada, predstavu “Sea wall” Gledališča Koper u izvedbi Frančeska Borkija i režiji Borisa Cavazze, te “Vse sijajne stvari” Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana, u režiji Nataše Barbare Gračner i izvedbi Uriša Fursta.

Žiri, u sastavu Slavica Renko i Tarita Štokovac, članice, i predsjednica Mirna Farkaš Salamon, ove je godine imao izuzetno težak zadatak, vagala se svaka predstava i nijanse su odlučivale. Odluke su sljedeće – Grand Pri festivala nije dodijeljen, a tri ravnopravne nagrade Zlatni lav dobili su predstava “Vse sjajne stvari”, u kojoj je glumac Uroš Furst progovorio o mentalnom zdravlju, glumac Nikola Nedić za ulogu Sineka u nostalgičnoj predstavi “Nema putne”, te predstava “Svinje” dramskog studija Umag koja je prema ocjeni publike bila najbolja predstava festivala. Glasovi su utihnuli, reflektori su ugašeni i zastor se spustio, Umag već sad željno iščekuje sljedeću godinu i 25. izdanje Međunarodnog festivala komornog teatra, svoj jubilarni “Zlatni lav” koji će donijeti i opet nove poetike, različite predstave i mnogo mnogonove kazališne energije, prijeko potrebne u vremenu ekrana i umjetne inteligencije.

Mirna Farkaš Salamon
predsjednica žirija 24. Međunarodnog festivala komornog teatra “Zlatni lav” Umag
27.06.2023.

OBRAZLOŽENJA ŽIRIJA 24. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav Umag 2023.

25.06.2023 // news, Top news

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Predstavi „Vse sijajne stvari“ Duncana MacMillana i Nataše Barbare Gračner, u izvedbi Uroša Fürsta i produkciji Slovenskog narodnog gledališča Ljubljana. U intereraktivnoj igri brojeva i sjećanja na najvažniije trenutke života, Uroš Furst je bez patetike progovorio o jednoj od najčešćih mentalnih bolesti današnjice, depresiji. Predstava „Sve sjajne stvari“ ruši barijere, predrasude i pokazuje put traženja pomoći. Furst niije samo progovorio o mentalnom zdravlju i problemima, već je uključivši publiku promjenio stav o mentalnim bolestima prikazavši koliko male naoko banalne stvari, poput plesa, sladoleda ili pak palačinki mogu preobraziti čovjekovu percepciju. Svojim izvedbom MacMillanivog teksta Furst je publici podario ne samo dobru predstavu nego i vjeru u bolje sutra.

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Glumcu Nikoli Nediću za ulogu Sineka u predstavi „Nema putne“ Antonia Buljana u režiji Dražena Krešića, te produkciji Radio Teatra i Srpskog narodnog vijeća Zagreb. Nikola Nedić dojmljivo je odglumio zagrebačkog studenta na samom početku Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Duh vremena postignut je pucketavim zvukom radija, glazbom, te starim zagrebačkim govorom čime je Nikola Nedić uspio oživjeti atmosferu zagrebačkih gostionica, strah i neizvjesnost nadolazećeg ratnog vihora. Sugestivno i suvereno, Nedić pred publikom postaje domobran svjestan promjene nakon koje će samo dnevnički zapisi čuvati sjećanje na nevinost prve ljubavi, bezbrižne zabave i vrijeme kada je najveći problem u životu studenta predstavljalo učenje za ispite koje ga je odvajalo od društva. Svojom izvedbom Nedić je publiku doveo do ruba na kojem se stapaju bezbrižna prošlost i neizvjesna budućnost.

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Predstavi „Svinje“ dramskog studija Umag, klasa Damira Zlatara Freya. Glume Caterina Vižintin i Luana Kličić, voditelj predstave je Sven Begić, autorica kostima Ivana Bakal. Izobličena stvarnost dramatičara Tomislava Zajeca, suočila je i publiku i glumice sa vlastitim granicama ljudskosti i svime što ljudskost podrazumjeva. S onu stranu grotesknih dijaloga sestre svinjarice u svojoj izopačenoj iluziji svijeta strovaljuju se svakim udahom, svakom rečenicom i svakim korakom sve dublje u ništavnost, u kojoj najzad nestaju. Suočene s propašću patvorene iluzije, glumicama patološka logoreja postaje jedini način kojim mogu zaglušiti nemogućnost ostvarivanja smislene komunikacije sa sobom i sa svijetom. Razbijeno zrcalo u kojem se odražava nihilizam modernoga svijeta publiku ostavlja u razmišljanju još dugo, dugo nakon predstave, izazivajući lepezu osjećaja koje možda i ne želimo osjećati ili se s njima suočiti. Mlade su glumice svojom izvedbom suvereno ostale u okvirima groteske, čvrsto držeći sve niti apsurdnoga svijeta izokrenutih vrijednosti.

Mirna Farkaš Salamon: predsjednica žirija

Slavica Renko: članica žirija

Tarita Štokovac: članica žirija

U Umagu: 24.06.2023.

Damir Zlatar Frey: Umjetnički ravnatelj

OCJENA PUBLIKE
Treće rangirana : predstava FRANCAMENTE s ocjenom 4,54

Drugo rangirana: predstava MULEJ s ocjenom 4,60

Zlatnog Lava PUBLIKE S NAJVIŠOM OCJENOM 4,73 dobiva predstava SVINJE

Uvodnik udruge pružam ti ruku

08.06.2023 // news

Udruga Pružam ti ruku Umag i ove godine nastavlja suradnju s Međunarodnim festivalom komornog teatra Zlatni lav.

Ove godine Udruga Pružam ti ruku obilježava 10. godina postojanja i rada, stoga nam je izuzetna čast izložbom “Mali umjetnici, veliki lavovi” u sklopu festivala pokazati dječju umjetnost i njihovo viđenje Zlatnog lava. Našom izložbom radova želimo dati podršku festivalu koji je uvijek bio uz djecu sa TUR-om i invaliditetom. Kao što znamo stvaranje, kreativnost i umjetnost su lijek za dušu i srce.

Srca naše djece su tako velika i ponosna kada vide svoje radove izložene da i naši sugrađani mogu kroz njihove oči vidjeti njihovo viđenje stvari oko njih. Zlatni lav je djeci bio poticaj na maštu i kreativnost te svaki lav ima svoju priču. Kroz likovne radionice smo se zabavili, nasmijali i divili mašti naših malih sugrađana koji su si dali truda da za njih bude sve savršeno jer Lav to i zaslužuje.

Tatjana Bakran
predsjednica Udruge Pružam ti ruku Umag