Arhiva za Svibanj, 2022

Monografija “Eurokaz: trošenje vremena”

24.05.2022 // Predstave 2022

Gordana-Vnuk

Monografija ne obuhvaća samo programsku kronologiju 27 festivalskih izdanja od 1987. do 2013. već i različite aspekte teorije i recepcije te kontroverze koje su, za današnje prilike u nevjerojatnom opsegu, pratile rađanje nove, a danas dominantne, kazališne estetike. Izbjegava se svaka prigodničarska ugođenost, nostalgični duktus, apologetika i revanšizam; Eurokaz: trošenje vremena je, dakle, kritički narativ o poznatom festivalu koji je osnovala i vodila umjetnička ravnateljica Gordana Vnuk, ujedno i urednica knjige.

Da podsjetimo: Eurokaz kao međunarodni festival novog kazališta živi u kolektivnoj memoriji nekoliko generacija koje pamte uzbudljive, nekonvencionalne, često i šokantne predstave, a koje su svojim estetički riskantnim pristupima politici, erotici, građanskom i teleološkom moralu svojedobno protresle ustajalo hrvatsko kazalište. Smatrao se jednim od najznačajnijih kulturnih i kulturoloških događaja u ovim prostorima, a u Europi i svijetu bio je prepoznat po autentičnosti selekcije i radikalno autorskom nemerkatilnom pristupu koji mu je priskrbio zavidnu međunarodnu reputaciju.

Prvi put je održan 1987. kao dio kulturnog programa Univerzijade, da bi prerastao u redovitu godišnju manifestaciju, održavanu krajem lipnja, koja je trajala do 2013. kada se Eurokaz transformira u produkcijsku kuću koja je i danas aktivna (dvije do tri produkcije godišnje) te djeluje na tragu estetičkih koncepcija utemeljenih festivalom.

eurokaz-kolaz-predlist

KOSTIMOGRAFSKI (IS)KORACI – izložba kostima i skulptura kroz različite medije

17.05.2022 // news, Top news

HNK-Othello-fotografiranje-za-knjizicu-15-02-2019-R_4801-manjaIzložba radova suvremene kostimografkinje i vizualne umjetnice Ivane Bakal, čija kostimografska ostvarenja obuhvaćaju i klasični kazališni kostim i umjetničke iskorake prema skulpturalnome oblikovanju kostima te eksperimente s kostimima-skulpturama ili kostimima-instalacijama u izložbenim i nekazališnim prostorima kao i s performansom kostima.

Radove će se prezentirati preko kostima do fotografije izvedbe i art videa − autorskih performansa autorice kako bi se posjetitelje uvelo u proces kreacije kostima i instalacija te pokazao širok raspon najaktualnijih umjetničkih istraživanja na polju oblikovanja kostima i multimedijalnoga djelovanja same umjetnice. Pritom je posebno zanimljiv aspekt rada i uporaba neuobičajenih materijala (otpad, reciklaža, biomaterijal…) i eksperimentiranje s idejom održive umjetnosti.

Na izložbi će biti izloženi kostimi iz realiziranih predstava („Othello“, HNK Osijek 2019., „Tosca“ INK Pula 2020. i dr.) te kao protuteža klasičnom kostimografskom pristupu autorice biti će izložena i nova umjetnička istraživanja Ivane Bakal u kojima kontekstualizira suvremenu umjetnost i njene granice, odnosno moguće brisanje tih granica poput kostima/instalacija te art videa, snimki performansa kostima.

Radovi autorice Ivane Bakal na izložbi pokazuju raznovrsne umjetničke potencijale vizualnog umjetnika u nizu umjetničkih područja te probijanje svih mogućih granica kostimom i/ili skulpturom uz performas i snimke performansa.

Pomicanje granica kostimografije ─ Martina Petranović

„Kombinirajući odbačene ili uporabne predmete (stare kišobrane, metle, igračke, tkanine…) te neobične, reciklirane i ekološke materijale (izolacijski materijal, plastične rukavice, drvo, biomaterijal…) s tradicionalnim formama (elementi povijesne odjeće kao što su krinoline, korzeti ili ovratnici, elementi kazališnih kostima kao što su maske komedije dell’ arte ili baletne suknje), te čineći različite faze nastanka i dijelova kostima ne samo vidljivima nego i očuđenima (uvećavanjem, razlaganjem), autorica istražuje mogućnost kostima da stvara značenja, atmosferu i likove pa čak i da potakne izvedbu u komunikaciji s drugim kostimima, prostorom, svjetlom i oblikovanjem zvuka te zamijeni izvedbu glumaca performansom kostima. Osim što želi potaknuti gledatelja na drukčiji doživljaj kostima, autorica kostimima propituje i odnos umjetnika spram naravi i viševrsnih uloga kostima, individualnih i kolektivnih identiteta, osobne i nacionalne povijesti, ekološke osviještenosti te društvenopolitičkih aspekata suvremene zbilje.

Riječ je o, ukratko, jedinstvenom i osebujnom likovnom rukopisu koji kontinuirano pomiče granice poimanja kazališnoga kostima i svega onoga što se njima može činiti i iskazati, uporno stavljajući kostimografa i kostimografiju u samo središte – kako umjetničkoga istraživanja tako i gledateljske refleksije.“ (dio teksta)
Između svjetlosti i tame ─ Iva Körbler
„Ivana Bakal pripada plejadi iznimno maštovitih hrvatskih kostimografa, čija se rješenja za kazališne kostime mogu svrstati među najsloženije „tekstilne objekte“ u pokretu. Naime, zamišljeni na tragu bauhausovskih kazališnih kostima, ali i nadrealističkih tzv. simbolički funkcionalnih objekata – tradiciji i idejama koje niti jedan posvećeni kostimograf neće moći zaboraviti kada ih jednom upozna – oni zaista funkcioniraju kao složeni tekstilni pokretni objekti u prostoru, koji ne služe samo tome da lik obuku ili „zamotaju u neki tekstil“, već da svojim bojama i oblicima sugeriraju i naglašavaju raspon uloge glumčeva djelovanja u prenošenju značenja i simbolike određenog dramskog ili mitskog predloška. Složenost same koncepcije kostima prati i zahtjevna krojačka priprema i dorada, gdje se na tekstil apliciraju različiti dodaci iz drugih materijala, sve do korištenja metalnih, odnosno, željeznih elemenata i okvira.“ (dio teksta)

CV Ivana Bakal

Dr. art. Ivana Bakal kostimografkinja i vizualna umjetnica, kostimografijom se profesionalno bavi od 1986. godine. Studirala je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu – 1987. godine diplomirala je na Višoj školi dizajn odjeće i 2010. magistrala na diplomskom studiju kostimografije, a 2015. godine stekla je titulu doktorice umjetnosti na ALU. Autorica je više od stotinu kostimografija, nekoliko scenografija, dizajnerica je odjevnih i tekstilnih predmeta, te autorica velikih strukovnih projekata. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Autorica je i urednica monografija o hrvatskoj scenografiji i kostimografiji. Predsjednica je ULUPUH-a i Sekcija za kazališnu i filmsku umjetnost. Članica je i Sekcije za tekstilno stvaralaštvo ULUPUH-a. Vanjski je suradnik – docent na Diplomskom studiju kostimografije Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Članica jeHZSU-a i HULU. Dobitnica je više nagrada.

Misija Međunarodnog festivala komornog teatra Zlatnog lava

17.05.2022 // Nekategorizirano

Misija-Zlatnog-LavaMeđunarodni festival komornog teatra Zlatni lav upalio je svjetla pozornice u Umagu 1999. godine na poticaj etabliranog i višestruko nagrađivanog kazališnog redatelja, imenovanim tada za umjetničkog ravnatelja festivala, Damira Zlatara Freya. Vođen idejom za realizacijom jedinstvenog projekta koji bi zračio specifičnostima strateškog teritorija, kao što je pogranični prostor grada Umaga, Zlatar Frey je osmislio kazališni projekt Zlatnog lava, koji s vremenom postaje kulturni motor na tom prostoru autentičnog izražaja, mjestu uz granicu, gdje se susreću kulturne različitosti i sličnosti tri pogranična naroda: Hrvata, Slovenaca i Talijana. Ili kao što je svojedobno istaknuo Antun Vujić, ex ministar kulture Republike Hrvatske, u svom referatu Identitet ničije zemlje na književno – znanstvenom skupu, također susretima uz granicu, Forumu Tomizza, da se radi o prostoru koji nije moguće podvesti samo pod jednu zemlju, nazivajući ga Međuzemlje, teritorij koji ni jedna zemlja ne prepušta drugoj.

Pročitajte cijeli članak »

Izložba plakata NE/VIDLJIV

16.05.2022 // news, Top news

Pruzam-ti-ruku-1
Umaška udruga “Pružam ti ruku” nastavlja suradnju s Međunarodnim festivalim komornog teatra Zlatni lav i ove godine.

Likovnim radionicama započeli smo na Dan obitelji gdje smo družeći se izrađivali elemente instalacije kojom želimo skrenuti pažnju javnosti na ne/vidljivost djece s TUR i osoba s invaliditetom, na potrebu za društvenom inkluzijom i prevladavanjem predrasuda okoline prema njima i njihovim obiteljima.

Našim plakatima želimo potaknuti njihovu integraciju u aktivan život zajednice čime bi se unaprijedila kvaliteta života a zajednica upoznala sa njihovim mogućnostima i potrebama te prihvatila vrijednosti različitosti.

Autori izloženih fotografija su djeca s TUR različitih uzrasta. Djeca su potpuno samostalno odlučivala što, kada, gdje će snimati i njihove fotografije poručuju da oni zapažaju, reagiraju… osjećaju svijet oko sebe.

Tatjana Bakran
predsjednica Udruge Pružam ti ruku Umag

Pruzam-ti-ruku-2

Glasačka tabela 2022.

12.05.2022 // news, Top news

Konačni rezultati glasanja.

23° medunarodni festival komornog teatra

Zlatni lav Umag 2022.

Predstave festivala (scena kazališta): GLASAČKA TABELA:

DAN

SATI

TEATAR

PREDSTAVA

GLASOVI PUBLIKE

Ponedjeljak
20.06.
21:15
Umag
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA PL. ZAJCA, HRVATSKA DRAMA, RIJEKA/ HR
ČELIČNE MAGNOLIJE
4,54
Utorak
21.06.
21:00
Umag
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA PL. ZAJCA, DRAMMA ITALIANO, RIJEKA/ FIUME/ HR
VARIAZIONI ENIGMATICHE
4.71
Srijeda
22.06.
21:00
Umag
HRVATSKO KAZALIŠTE PEČUH, MAĐARSKA/ HU
METODA
4,95
Četvrtak
23.06.
21:00
Umag
SLOVENSKO NARODNO GLEDALIŠČE DRAMA, LJUBLJANA, SVN
PLJUČA
4,37
Petak
24.06.
21:00
Umag
SLOVENSKO NARODNO GLEDALIŠČE NOVA GORICA/ SVN
KDO SE BOJI VIRGINIE WOLF
4,43
Subota
25.06.
21:00
Umag
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE SPLIT, SPLIT/ HR
OBITELJ
4,30

Radio roman Stanzia grande – 20.-25.06.2022.

12.05.2022 // Predstave 2022

stanzia_grande_300dpi
HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA HRVATSKI RADIO DRAMSKI PROGRAM – FRAKTURA ZAGREB
Damir Zlatar Frey Radio roman Stanzia grande

glumačka ekipa: Branka Cvitković, Franjo Kuhar, Maja Katić i Nedim Prohić,

urednica: Maja Gregl,

roman je za radio adaptirao, prilagodio i režirao Siniša Matasović

Kada na obiteljskoj zabavi u vrtu obiteljske vile, negdje u Istri, nestane mala Francesca, čitatelj i ne sluti da je taj nestanak zapravo pravi početak Francescine priče koja je priča o Trstu i Istri, o nepojmljivoj, neizrecivoj i nesalomljivoj ljubavi, o padu jednoga anđela te veličanstvenoj Stanziji Grande na vrhu Savudrijskog zaljeva.

Miješajući fantastično i realno, natopljeno povijesnim i arhivskim, opisujući bogatstvo Trsta, njegove palače, operne kuće, noći u kojima su se na kocki gubila i osvajala imanja, brodovi, bogatstva i žene, Damir Zlatar Frey pred nama oživljava moćno doba jedrenjaka, vrijeme uzgoja dudova svilca, vrijeme kada je Trst bio najveća i najvažnija mediteranska luka, vrijeme kada su se u Istri gradile stancije. No prije svega ovo je roman o ljubavi, o ženi, o njezinim čarima, o ljubavi koju prema njoj osjećaju svi oko nje: i obitelj, i Mario Morpurgo de Nilma, njezin budući suprug, ali nadasve anđeo koji postaje vrag koji je opsjeda te oko nje i svih junaka plete svoje konce.

Stanzia Grande roman je o jednoj vili koja je sagrađena iz ljubavnoga gnijezda, ali i o prokletstvu koje je u njoj zametnuto. Ovo je priča koja spaja anđeosko i demonsko, koja poput jina i janga pokazuje kako jedno bez drugoga nije moguće. Brišući granice vremena i prostora, Damir Zlatar Frey ispisuje posvetu Istri i ljubavi koja sve natkriljuje.

Obitelj – 25.06.2022.

05.05.2022 // Predstave 2022

Obitelj
Dennis Kelly OBITELJ

Redatelj
Ivan Plazibat

Dramaturginja i prevoditeljica
Mila Pavićević

Scenograf
Ozren Bakotić

Kostimografkinja
Ana Marin

Skladatelj
Damir Šimunović

Oblikovatelj svjetla
Miroslav Mamić

Oblikovatelj tona
Tomislav Luetić

Glume:
Liam
Stipe Radoja

Helen
Ana Marija Veselčić

Danny
Goran Marković

Mirnu večeru mladog bračnog para prekida dolazak čovjeka oblivenog krvlju. Iz te prve snažne dramske slike Kelly gradi svijet u kojemu potraga za istinom vodi sve dublje prema situacijama gdje sve izvjesnosti i sigurnosti građanskog života odjednom postaju upitne. Jer ulozi su veliki: mir ili istina, pravda ili zločin, obitelj ili samoća. Obitelj je ogledni primjerak suvremenog dramskog pisma koje ima ritam trilera, energiju ulice i pulsiranje života.

Dennis Kelly nedvojbeno je jedan od najtalentiranijih britanskih dramskih pisaca posljednjih desetljeća Riječ je o autoru koji se podjednako dobro snalazi pišući za TV serije (Utopia, 2013), velike West End musicale (Matilda, 2011), kao i komorne kazališne komade kakav je i Obitelj (Orphans, 2009).

Više informacija: hnk-split.hr

Kdo se boji Virginie Woolf – 24.06.2022.

05.05.2022 // Predstave 2022

kdo-se-boji-vw_DSC1648
Slovensko narodno gledališče Nova Gorica

Edward Albee
KDO SE BOJI VIRGINIE WOOLF?
Who’s Afraid of Virginia Woolf?, 1962

Režiser
Radoš Bolčina

IGRAJO
Marta
Helena Peršuh
George
Radoš Bolčina
Honey
Lucija Harum k. g.
Nick
Andrej Zalesjak

Prevajalec
Zdravko Duša

Oblikovalec scenskih elementov in rekvizitov
Gorazd Prinčič

Oblikovalki maske in frizure
Hermina Kokaš, Katarina Laharnar

Oblikovalec zvoka
Matej Čelik

Oblikovalca svetlobe
Marko Polanc, Renato Stergulc

Pozno zvečer po zabavi na fakulteti Marta, rektorjeva hči, in njen mož George, docent zgodovine, v goste povabita mlajšega profesorja Nicka in njegovo ženo Honey. ”Zabava po zabavi” se iz ljubeznive družabne atmosfere sprevrže v krut spopad, v katerem se razgalijo trpke skrivnosti dolgoletne toksične zakonske zveze in potlačene frustracije mlajšega para. Kompleksna drama o boju med moškim in žensko ter prepletanju realnosti in iluzij se dogaja v ameriškem univerzitetnem naselju v začetku druge polovice prejšnjega stoletja, vendar je spričo lucidne analize hipokrizije finih meščanov enako vznemirljiva tudi danes.

Najslavnejša igra ameriškega dramatika Edwarda Albeeja je ob prvi izvedbi na Broadwayu razburkala javnost in doživela diametralno nasprotne odzive, kmalu pa je dosegla mednarodno slavo, še zlasti po odmevni filmski verziji z Elizabeth Taylor in Richardom Burtonom. Na slovenskem je bila prvič uprizorjena že dve leti po nastanku, sledilo je še pet uprizoritev, tokrat pa je zaživela v okviru Studia, novega posebnega programa novogoriškega gledališča.

»Igra Kdo se boji Virginie Woolf? je dovršena stvaritev Edwarda Albeeja in moja prikrita ljubezen že vrsto let. Gledalcu, igralcu in režiserju pušča popolno svobodo ter v vsakomur njemu lasten odtis. Duhovita v sporočilnosti, ki jo podaja skozi absurdno komičnost situacij, se ukvarja z osnovnim vprašanjem smisla človekovega bitja in žitja. Sprašuje se tudi in predvsem: Kaj je resnica?!

Kdo ve, ali so blodnje zakonskih parov vzrok ali posledica vesoljne konfuznosti? Z ostro jezikavostjo, strašljivo izraznostjo, otroško ranljivostjo in smešno naivnostjo protagonistov je Albee svojo mojstrovino prignal do skrajnosti.«

Radoš Bolčina

Više informacija: sng-ng.si

Pljuča – 23.06.2022.

05.05.2022 // Predstave 2022

PLJUCA01
Slovensko narodno gledališče Drama Ljubljana

Duncan Macmillan: Pljuča

Režiser
Žiga Divjak

Igralska zasedba:
Nina Ivanišin
Vito Weis

Avtorska ekipa:

PREVAJALKA:
Tina Mahkota

DRAMATURGINJA:
Eva Kraševec

SCENOGRAF:
Igor Vasiljev

KOSTUMOGRAFINJA:
Tina Pavlović

LEKTORICA:
Tatjana Stanič

AVTOR GLASBE:
Blaž Gracar

OBLIKOVALCI LUČI
Žiga Divjak, Vlado Glavan, Igor Vasiljev

Mlad par čaka na blagajni v Ikei, ko on njo nenadoma vpraša, če bi imela otroka. Vprašanje sproži verižno reakcijo, saj ni bila ona niti najmanj pripravljena nanj. Kaj prinaša prihodnost? Morata spremeniti način življenja? Kako, kdaj in kje sploh začeti pogovor o tem? Asociativni niz misli rezultira v pritrdilnem odgovoru. Ona reče ja. In vendar se s tem igra šele začne.

Pljuča (krstno uprizorjena 2011, objavljena 2012) prinašajo vpogled v neizprosno iskren sodoben ljubezenski odnos dveh tridesetletnikov, ki živita v nenehni negotovosti med izpraševanjem svojih vrednostnih meril in izpolnjevanjem osebnih ambicij. Kako zasnovati družino, če je treba najprej zaključiti študij in vzpostaviti uspešno kariero? Kako najbolje poskrbeti za otroka in kako ne izgubiti sebe? Ali je sploh družbeno odgovorno razmišljati o otroku v svetu političnih nemirov in globalnega segrevanja? Vprašanja se nalagajo v hitrem pulzu hiperrealističnega dialoga in vzpostavljajo nenavaden in kompleksen odnos med partnerjema, ki se nepričakovano znajdeta na pomembni življenjski prelomnici.

Duncan Macmillan je eden najzanimivejših glasov sodobne britanske dramatike. Deluje kot dramatik, režiser in performer, ustvarja za gledališče, film in televizijo (največ za BBC). Njegove igre pogosto režira Katie Mitchell. Pljuča so leta 2013 dobila nagrado za najboljšo igro na The Off West End Theatre Awards.

Više informacija: www.drama.si

PLJUCA02

Vili Bassanese – uvodna riječ gradonačelnika 2022.

05.05.2022 // news, Top news

gradonačelnik za katalog 2018Zadovoljstvo je i ove godine biti domaćinom Zlatnog Lava, međunarodnog festivala komornog teatra zahvaljujući kojem je Umag postao poznat na kulturnoj karti Hrvatske, ali i puno šire.

Umag je grad osebujne i bogate povijesti i kulture, grad u kojemu se Mediteran i Mitteleuropa susreću i međusobno prožimaju. Sredozemlje je tisućljećima prostor na kojemu su nastajale i nestajale civilizacije i narodi. Pomorskim rutama odvijala se razmjena dobara, a trgovinom se istovremeno širila i kultura.

Riječ je o idealnom prostoru, usudio bih se reći, pozornici na kojoj se odvijala dinamična i dramatična radnja. Međutim, iznenađuje činjenica što je ona razumljiva svima upravo zahvaljujući zajedničkom civilizacijskom ishodištu koje zahvaća sve pote ljudskog postojanja: temeljne gospodarske djelatnosti, tradicionalnu arhitekturu i jezik. Grčki kulturni utjecaj, a potom i višestoljetna vladavina Rima bili su glavni pokretači prosperiteta na obalama „ Mare nostrum“ kako ga nazivahu Rimljani.

Druga je geografska odrednica srednja Europa, prostor koji je u većoj mjeri nekoć zauzimala Austrougarska. U tom „melting pot-u“ , stvorio se zajednički kulturni identitet koji je sublimiran u izrazu Mitteleuropa. Dvije prostorne odrednice: jedna vedra i zaigrana kao i njegovo podneblje, a druga staložena i uglađena, poput kazališnih maski, susreću se upravo u Umagu.

To ozračje možemo osjetiti, vidjeti i doživjeti u Umagu, posebno tijekom međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav, koji ove godine obilježava svoje 23. izdanje. Riječ je o festivalu koji pomno odabire tematiku i preispituje društvene vrijednosti putem različitih kazališnih poetika koje su protekle iz mediteranskog i srednjeeuropskog kulturnog prostora. Projekt Damira Zlatara Freya dovodi intrigantne predstave, a specifičan je po svojoj višejezičnosti koja najbolje ocrtava grad koji je oduvijek bio otvoren za dijalog među narodima. Kulturnom strategijom Grada Umaga, naš se grad opredijelio za multikulturalnost i višejezičnost.

Svako novo izdanje Festivala donosi novine u naš grad, što me posebno veseli. Umag poprima sasvim novu dimenziju prisutnošću eminentnih kazališnih umjetnika. Tih dana Umag postaje kozmopolitski grad. Umažani i njihovi gosti imaju priliku uživati u maestralnim kazališnim izvedbama u kojima nestaju jezične barijere. Sve to moguće je doživjeti samo u Umagu, stoga pozivam sve prijatelje Umaga te istinske zaljubljenike u kazalište da ne propuste 23. izdanje „Zlatnog lava“.

Ovim putem zahvaljujem utemeljitelju te mu čestitam, sa željom da Zlatni Lav još jednom obasja umašku kulturno-umjetničku scenu.

GRADONAČELNIK
Vili Bassanese