Arhiva za Svibanj, 2021

Vili Bassanese – uvodna riječ gradonačelnika 2021.

27.05.2021 // Nekategorizirano

gradonačelnik za katalog 2018Globalna pandemija, koja je svijet obavila plaštem neizvjesnosti i otuđenosti, preko noći je zatvorila kazališta, a umjetničko izražavanje moralo je pronaći alternativni put ka svojoj publici. U ovoj nadasve nadrealnoj situaciji, Međunarodni festival komornog teatra „Zlatni lav“ i ove je godine pokazao nevjerojatnu snagu i želju da ponovno krasi i svojim stvaralaštvom obogati umašku scenu.

Više sam puta spomenuo kako smo mi Umažanke i Umažani iznimno ponosni na festival koji je u više od dva desetljeća zauzeo, ali i osigurao, čvrstu poziciju na kazališnoj i umjetničkoj karti Hrvatske, postavši inspiracijom za one koje upravo u Festivalu nalaze odgovore na životne i umjetničke izazove.

Zahvaljujući viziji i mislima našeg uspješnog maestra, umjetničkog direktora Festivala, ali i odnedavnog voditelja umaškog Dramskog studija, g. Damira Zlatara Freya, Umag se krajem lipnja pretvara u pozornicu za sva osjetila te postaje prozor u slobodniji i introspektivniji svijet. Zahvaljujući upravo Freyevom potpisu, Festival omogućuje ljudima da pronađu put i odgovore na pitanja koja oni prepoznaju kao važna u vlastitim životima, zajednicama i društvu. Gaji se oslobađajući i suvremeni pristup raznim temama i problematikama te potiče implicitna i eksplicitna sposobnost djelovanja na svakog pojedinca.

U ove 22 godine, stotine su ljubitelja kazališne umjetnosti uživale u vrhunskim predstavama, pritom pokazavši da kazalište igra itekako bitnu ulogu. Građani Umaga su navedeno prepoznali i tijekom godina honorirali, stoga na pragu ovog 22. izdanja zahvaljujem svim sudionicima, a posebno utemeljiteljima Zlatnog lava, te im od srca čestitam na hrabrosti, ustrajnosti i ljubavi prema životnom pozivu kojeg su odabrali.

GRADONAČELNIK
Vili Bassanese

Francuzica – 26.06.2021.

21.05.2021 // Predstave 2021

1440980p906EDNmainimg-francuzica-33

Hrvatsko narodno kazalište Split

Drama
Ilija Zovko
Francuzica

Režija: Snježana Sinovčić Šiškov/Trpimir Jurkić
Scenografija: Ozren Bakotić
Kostimi: Sonja Obradović
Skladatelj: Nenad Šiškov
Oblikovatelj svjetla: Miroslav Mamić
Oblikovatelj zvuka: Tomislav Luetić
Asistentica režije: Ana Babić

Igraju:
Ona: Snježana Sinovčić Šiškov
On: Trpimir Jurkić

Na 66. Splitskom ljetu glumci i redatelji predstave nagrađeni su Juditom za najveće umjetničko ostvarenje u dramskom programu festivala. Francuzica, drugi dramski tekst Ilije Zovka, prerano preminulog glumca Hrvatskog narodnog kazališta Split, nakon uspješne premijere na 66. Splitskom ljetu, vraća se na pozornicu kazališta u novoj sezoni 2020/2021.

francuzica-21Francuzica
Zovko je za ulogu u toj predstavi zaslužio nagradu za najbolje glumačko ostvarenje 16. Marulićevih dana. Petnaest godina kasnije, kao svojevrsni hommage našem glumcu i dramatičaru, ali i zbog svoje publike, u novoj se produkciji vraćamo starom tekstu.

Na površini duhovita, naizgled svakodnevna ljudska priča o zamjeni identiteta i zabavnim nesporazumima koji iz nje proizilaze, u svojoj je suštini dubinska analiza ljudskih odnosa u suvremenom, otuđenom svijetu i potrebi ljudi za „srodnom dušom“. Iako ova drama ne pretendira na velike teme, već se bavi sasvim malim ljudskim strahom, strahom od dugo očekivane sreće, njeni dometi su itekako značajni. Pobijediti strah, dati šansu samom sebi, usuditi se napraviti onaj presudan korak ka sreći, ka ispunjenju – blago je koje su sputani strahom ispustili mnogi.

“Greta i Petar u Francuzici kao da nisu imali nejasnoća ni težina u naslućeno mogućoj ljubavi, jednostavno su bili Ona i On, svoji, radoznali kao djeca, umorni u svojim svjetovima, ali ne bez nade. Stoga nas veseli što je ovoj predstavi žiri dramskoga programa dodijelio nagradu Judita za najbolje umjetničko ostvarenje.”

Dunja Vusio, Vijenac
“Francuzica nudi ugođaj mirnoće i finoće, danas tako rijedak ”
Jasmina Parić, Slobodna Dalmacija

Više informacija: hnk-split.hr

Kralj Edip – 25.06.2021.

20.05.2021 // Predstave 2021

MG_0394

Premijera KRALJ EDIP
Sofoklo – Delprato

Predstava za mlade i odrasle

Redatelj i autor adaptacije:
Luciano Delprato

Prevoditeljica:
Nikolina Židek

Dramaturginja:
Nataša Antulov

Adaptacija kostimografije:
Manuela Paladin Šabanović

Oblikovatelj svjetla:
Rafael Rodriguez

Asistentica režije:
Ana Marija Brđanović / Noemi Dessardo

Glumci:
Edi Ćelić / Dean Krivačić / Mario Jovev / Alex Đaković / Nikola Nedić

Izrada lutaka:
Stjepan Buković / Vladimir Tomić / Željko Kranjčević Winter / Rajna Gruden / Ana Blašković / Snježana Jurić

Garderoba:
Lejla Hasanović

Rasvjeta:
Dušan Potkrajac / Željko Dešić

Rekvizita:
Dmitri Andrejčuk

Inspicijentica:
Noemi Dessardo

Premijera: 25. travnja 2020. (Odgođeno zbog pandemije. Novi termin: 3. srpnja 2020.)

Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca u suradnji s Gradskim kazalištem lutaka Rijeka

MG_0550„Kralj Edip“ je temeljno djelo kazališta europskog kulturnog kruga, Sofoklova najznačajnija drama koju je Aristotel koristio kao najbolji primjer za objašnjenje ideje tragične sudbine.
Jedan od najnagrađivanijih umjetnika iz Cordobe, Luciano Delprato, ponudit će suvremeno čitanje klasične dramske literature, te na taj način približiti lektirni naslov mladoj publici. Uz pomoć novih medija, lutkarskog kazališta, animacije objekata, ova komorna predstava učinit će „Kralja Edipa“ značajnim za one koji se prvi put susreću s tim naslovom, ali i one koji dobro poznaju svu kompleksnost grčkih tragedija. Ovu inscenaciju „Kralja Edipa“ bez sumnje možemo najaviti kao klasiku za nove generacije, one koje će Sofokla moći čitati kao svojeg suvremenika, a ne kao prašnjavu lektiru.

Predstava nema pauzu i traje oko jedan sat i petnaest minuta.

Predstava će se održati u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku.

Zahvaljujemo radionicama Gradskog kazališta lutaka Rijeka.

Više informacija: hnk-zajc.hr

Gospođica Julija – 24.06.2021.

20.05.2021 // Predstave 2021


Drama GOSPOĐICA JULIJA

August Strindberg: GOSPOĐICA JULIJA

Zajednička predstava Gradskog kazališta Joza Ivakić Vinkovci i Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku

Premijera u Vinkovcima – Petak, 06. studenog 2020.
Premijera u Osijeku – Subota, 14. studenog 2020.

Trajanje: 90 min.

Sa švedskog preveo: Mišo Grundler
Režija: Aida Bukvić
Dramaturgija: Marijana Fumić
Scenografija i kostimografija: Saša Došen
Skaladatelj: Igor Valeri
Oblikovanje svjetla: Tomislav Kobia

Igraju:
Gospođica Julija, 25 god. – Matea Marušić
Jean, lakaj, 30 god.– Vladimir Tintor
Kristina, kuharica, 35 god. – Petra Blašković

Gospodjica-Julija-PLAKAT-PREVIEW-sezona-2020-2021Gospođica Julija je drama švedskog književnika Augusta Strindberga napisana 1888. i premijerno izvedena 1906. godine, poznata kao jedno od najznačajnijih djela Strindberovog opusa i tzv. nordijske drame, odnosno jedno od najčešće izvođenih i ekraniziranih dramskih djela u 20. vijeku.

Radnja se događa na imanju švedskog grofa na Ivan dan 1874. godine. Naslovna protagonistica je grofova kćer koja, motivirana dosadom, ali i nastojanjem da razbije moralne i druge barijere koje stvara njen položaja, započinje flert, a potom i ozbiljnu vezu sa Jeanom, slugom koji joj, usprkos niskog društvenog porijekla, imponira svojim poznavanjem svijeta izvan grofovskog imanja. Radnja prikazuje kako dvoje ljubavnika nastoje dominirati i manipulirati jedni drugim – Julija kao pripadnica više klase, a Jean kao muškarac – te kako će ta igra na kraju završiti s tragičnim posljedicama.

Naša najnovija predstava osvojila je i publiku i struku:

“Predstava za pamćenje s izvrsnim glumačkim izvedbama i vizualnim identitetom.” Alen Biskupović, @kazalište.hr

“Predstava me oduševila, najbolja dosad režija Aide Bukvić koju sam ispratio.” Tomislav Čadež, @jutarnji list

“…nemoguće je bez snažne i nepokolebljive trojke….stvarajući potresna lica usuda svakodnevice.” Davor Špišić, @telegram.hr

“Dragulj koji su svi jako željno čekali na sceni. Iskrena uigranost i iskrena emocija potiču publiku na razmišljanje, maštanje, propitkivanje!” Narcisa Vekić, @glas slavonije

Više informacija: www.kazaliste-vinkovci.hr

Deklica s strunami – 23.06.2021.

20.05.2021 // Predstave 2021

DEKLICA_S_STRUNAMI_PeterUhan_01
Koproducenti predstave Deklica s strunami su Slovensko narodno gledališče Drama Ljubljana, Ljubljana, Slovenija i Moving Music Theatre, Bitola, S. Makedonija

Marjan Nečak, Maja Hrgović

Deklica s strunami

Naslov izvirnika:Djevojčica sa žicama

Sodobna dramska opera

Krstna uprizoritev

Režiser: Marjan Nečak
Koproducent: Moving Music Theatre, Bitola, Makedonija
Avtorica pesmi: Ana Bunteska
Prevajalka: Darja Dominkuš
Skladatelj, scenograf, oblikovalec luči: Marjan Nečak
Dramaturginja: Darja Dominkuš
Kostumografinja: Nataša Filipovič
Lektorica: Tatjana Stanič
Avtor videa*: Marin Lukanović
Koreograf: Žigan Krajnčan
Prevajalka pesmi v angleščino: Elena Kitanovska
Prevajalka besedila v angleščino: Maja Hrgović
Prevajalka odlomkov v nemščino: Valentina Ilievska
Svetovalka za angleščino: Darja Dominkuš
Svetovalka za nemščino: Eva Kraševec

Igrajo
Barbara Cerar Ona
Uroš Fürst On
Branko Šturbej Glas Policista

*Snemalci Marin Lukanović, Annick Christiaens, Denis Van Laeken, za uporabo odlomkov iz dokumentarnega filma Bergensbanen se zahvaljujemo produkciji NRK.

DEKLICA_S_STRUNAMI_PeterUhan_11Deklica s strunami (2018) je dramska opera Marjana Nečaka, Maje Hrgović in Ane Bunteske o violinistki, ki potuje z vlakom po Evropi. Med vožnjo in na postajah se izriše zgodba njenega življenja; od deklice, ki je hotela postati vrhunska glasbenica, pa je oče zapravil denar za njeno šolanje, do starke, ki še zmeraj išče svoj prostor pod evropskim nebom, potem ko je vse življenje preživela kot ulična glasbenica. Asociacija na Andersenovo »deklico z vžigalicami« je večplastna. Težka ekonomska situacija, zapleten odnos s propadlim očetom, iskanje prostora v današnji Evropi, ki je vse bolj izključujoča, prepredena z žicami, zidovi in vsakršnimi omejitvami, vse to spominja na položaj številnih nadarjenih posameznikov, ki ta hip iščejo zavetje, v katerem bi lahko razvili svoje potenciale. A Evropa je zanje pogosto le »bleda mati«, izmojstrena v zavračanju azila in zbijanju upov. Brez očetov, ki niso znali ali zmogli zaščititi svojih otrok, so ti le sirote na prepišnih peronih našega hladnega, odtujenega tehnokratskega sveta. A ker jih žene neustavljiva potreba po umetniškem izražanju, se oprijemajo še tako pičlih možnosti, da bi obogatili življenje sebi in naključnim mimoidočim.

Intimna drama na ozadju družbenega dogajanja v sodobni Evropi poteka na meji med stvarnim in sanjskim svetom, med prepoznavnimi, pogosto neprijetnimi situacijami na mejah in postajah ter spomini in prividi, v katerih se prepletajo časi in jeziki, glasba in poezija, trpkost in lepota življenja.

Potovanje neke violinistke, ki v ritmu vlaka potuje po Evropi in išče boljši »jutri«. Violinske strune so kažipoti, hkrati pa postajajo bodeče žice, ki jo ovirajo na poti do želenega cilja. Metaforična dramsko-glasbena partitura, ki z lahkoto plava v glasbenih slogih od roka, popa, elektronske glasbe z globinskim občutjem cirkuškega zvoka do opere kot kulminacijske točke emocije in interpretacije dveh solistov.

Marjan Nečak

Iz gledališkega lista

Njen cilj je kulturna Evropa, nikoli ni sodila na »neotesani in zaostali« Balkan, ki se zmeraj nekako obešenjaško norčuje iz vzvišenih vrednot in višjih ciljev. Zato prostor zase išče na »razvitem« Zahodu. Ta pa je danes do emigrantov odkrito neprijazen, ozkosrčen in zaprt. Boji se namreč »parazitov«, ki bi lahko nezasluženo užili drobtinice z njegove mize, ki že zdavnaj ni več ne bogata ne velikodušna.

Darja Dominkuš: Z vlakom na luno (odlomek)

Više informacija: www.drama.si

Sluškinje – 22.06.2021.

20.05.2021 // Predstave 2021

GLKP_jaka_varmuz_2020_sluzkinji-26
GLEDALIŠČE KOPER TEATRO CAPODISTRIA

Jean Genet
Služkinji
Igra o uporu

Režija: Ivan Loboda

Premiera: 28. julija 2020 na 27. Primorskem poletnem festivalu (PPF Mladi)

Predstava traja 1 uro in 15 minut in nima odmora.

GLKP_jaka_varmuz_2020_sluzkinji-20Bogato opremljena Gospejina spalnica. V njej že kot tolikokrat prej služkinji, sestri Claire in Solange, vadita »prizor« Gospe, ki jo igra Claire, in Claire, ki jo igra Solange. Toda pomembnejši kot to, da prizora tudi tokrat ne dokončata, saj budilka naznani, da se bo Gospa kmalu vrnila in morata v spalnici znova vzpostaviti red, je prestreženi telefonski klic, v katerem gospodaričin ljubimec, ki ga je Claire v pismu policiji ovadila zaradi tatvin, sporoča, da je zaradi pomanjkanja dokazov znova na prostosti. Zavesta se, da bosta Gospa in policija njuno izdajstvo odkrili, zato se odločita, da Gospo, ko se vrne, umorita. Tolikokrat preigrani prizor z lipovim čajem, v katerem raztopita strup, se ne posreči, zato poskušata ubiti sebe. Ko Claire-Gospa pije čaj, stoji Solange »vsa otrpla z obrazom proti občinstvu in drži roke prekrižane, kot da so že vklenjene v lisice«.

Njuna igra ni le znamenje upora in razrednega boja ter hkrati nikoli dokončana vaja, kako umoriti Gospo, s čimer (ne)hote podaljšujeta užitek, je tudi priložnost za njuna medsebojna obračunavanja, izrekanje vsega, česar si v tišini podstrešne sobe ne upata ali nočeta izreči, priložnost za preigravanja medsebojnih odnosov, ki se tako med njima kot v odnosu do Gospe gibljejo od ljubezi do sovraštva. Z igro vstopata v svet gospodarice, igra jima podeljuje pravico, da vstopata v Gospejino spalnico brez njene vednosti, si nadevata njene obleke, nakit, ličila … Igra je znak njunega upora, le skozi igro se lahko približata »svobodi«.

Služkinji je dramski prvenec in največkrat uprizorjena igra francoskega pisatelja, dramatika, pesnika in aktivista Jeana Geneta, ki naj bi navdih zanjo našel v odmevnem zločinu služkinj in sester Papin v začetku leta 1933. Čepravnje Genet povezavo pozneje zanikal pa je zločin takrat pomembno vplival na francoske intelektualce, med njimi tudi na Sartra in Lacana, ki so dejanje sester Papin razumeli kot simbol razrednega boja.

Zasedba
Režija: Ivan Loboda
Prevajalka: Radojka Vrančič
Scenograf: Voranc Kumar
Kostumograf: Andrej Vrhovnik
Lektor: Martin Vrtačnik
Oblikovalec svetlobe: Jaka Varmuž

Igralci
Claire: Mak Tepšić
Solange: Blaž Popovski
Gospa: Igor Štamulak

Više informacija: www.gledalisce-koper.si

Avgust – 21.06.2021.

20.05.2021 // Predstave 2021

AVGUST_arhiv_LowRes©PeterUhan_17
Hermann Hesse

Avgust

Studio SNG Nova Gorica

Pravljica za odrasle

Krstna uprizoritev

TRAJANJE: Predstava traja 1 uro in 30 minut brez odmora

KOPRODUKCIJA: V sodelovanju s Teatrom na konfini

• Avtorja priredbe
Maja Poljanec Nemec, Miha Nemec
• Režiser
Miha Nemec
• Scenografija in kostumografija
Bjanka Adžić Ursulov
• Avtor glasbe
Tomi Novak
• Oblikovalca zvoka
Tomi Novak, Vladimir Hmeljak
• Oblikovalec svetlobe
Peter Uhan
• Oblikovalka zvoka rastlin in tehničnih rešitev
Lavoslava Benčič
• Asistentka režiserja
Mojca Valič
• Avtorice postavitve Zeleno zatočišče
Zavetišče za zavržene rastline
• Šepetalka in vsestranska podpornica
Arjana Rogelja

IGRAJO: Maja Poljanec Nemec, Tomi Novak, Miha Nemec

PREMIERA: 29. september 2020, SNG Nova Gorica, mali oder

O DELU

Avgust je fantek, sin mlade revne vdove, ki je moža izgubila v nesreči še pred otrokovim rojstvom. Mati v svojega sinka polaga vse sanje in upanje in na tem svetu ni želje, ki je ne bi imela zanj. Soseda, malce čudaškega starčka z geranijami na oknu, prosi, če bi mu bil boter. Ta za krstno darilo ponudi, da za sina izpolni eno željo. Mati se ne more odločiti za nobeno od svojih skritih želja, nenavadno darilo jo tudi zmede in sosedu seveda ne verjame, vendarle si v zadnjem trenutku nekaj zaželi; in sicer, da bi njenega sina morali vsi ljudje ljubiti. Uresničitev želje pa se tekom časa sprevrže v prekletstvo, ki Avgusta skoraj pahne v smrt. Potreba po tem, da bi nas imeli ljudje radi, da bi nas priznali in občudovali, se skriva v vseh nas. Zgodba o Avgustu pa nam skuša prikazati resnični vir ljubezni, ki ni v zunanji potrditvi, temveč v naši lastni sposobnosti ljubiti druge, četudi nas prizadenejo, ali če sodimo, da ravnajo nepravilno. Pomaga nam, da tudi v takih situacijah, pod skorjo svojih lastnih predsodkov, strahu ali zadržkov, v sočloveku vidimo tisto večno lepoto in čudež življenja.

AVGUST_arhiv_LowRes©PeterUhan_03Hessejev Avgust je tenkočutna pravljica za odrasle, ki je, ko jo enkrat preberemo, ne moremo več zares pozabiti. Pozabimo jo lahko le za nekaj časa, potem pa spet najde pot do nas, saj nas zaznamuje s svojo globino, izpovedno in umetniško močjo. Igralka Maja Poljanec Nemec se je zgodbe, ki jo je brala tudi svojima otrokoma, znova spomnila v začetku popolne ustavitve javnega življenja in jo je s svojim življenjskim in umetniškim sopotnikom Miho Nemcem ter drugimi sodelavci pričela uprizarjati najprej doma, potem pa v Studiu SNG Nova Gorica in v sodelovanju s Teatrom na konfini. Uprizoritev zrcali izrazito potrebo trenutnega časa – potrebo po bližini, po pristnem stiku z drugimi in po etiki, kar v uprizoritvi nakazujejo tudi lončnice, posvojene iz Zavetišča za zavržene rastline v Velenju, ki s svojo prisotnostjo vzpostavljajo svet, ki presega naše vsakdanje razmišljanje.

Posebna zahvala Jaru Novaku, da je dovolil uporabiti svoj prevod; vsem posvojenim rastlinam iz Zavetišča za zavržene rastline, Anamari Hrup in Evi Jeri Hanžek (uporabljeni so nekateri podatki iz njune magistrske naloge Zavetišče za zavržene rastline / Festival zavetišča za zavržene rastline Akademije za likovno umetnost in oblikovanje v Ljubljani in iz njune knjige umetnic Zelene zgodbe); Projektu Atol, da je velikodušno posodil luči za rast rastlin; vsem zaposlenim v SNG Nova Gorica, ki so nam pomagali vstopiti v svet uprizoritve.
Studio SNG Nova Gorica je nov program, ki ga vpeljujemo v sezoni 2020/21. V izhodišču je projekt namenjen spodbujanju ustvarjalnosti domačega ansambla. Gre za manjše projekte, ki nastajajo na pobudo zaposlenih in s katerimi ustvarjalci raziskujejo njim ljube zvrsti gledališča.

Više informacija: www.sng-ng.si

Kazalište za narod – 27.06.2021. u 12:00

20.05.2021 // Predstave 2021, Top news

Snježana-Banović-1
Snježana Banović

Kazalište za narod

Urednik: Seid Serdarević

Moderira: Neven Ušumović

Lokacija: pod trijemom kazališta 27.06.2021. u 12:00

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 1945. – 1955. od socrealizma do samoupravljanja

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu već je gotovo dva stoljeća naša središnja kulturna institucija, lakmus-papir ne samo kulture već i društva i politike. Novo razdoblje za kazalište počinje odmah nakon Drugoga svjetskog rata, 10. svibnja 1945. kada Kazališna trupa narodnog oslobođenja Hrvatske na čelu s prvacima zagrebačkoga HNK-a, koji su se pridružili partizanskoj borbi, kreće u obnovu kazališne djelatnosti.

Kazalište-za-narod_300dpiKazalište za narod knjiga je koja se bavi ulogom HNK-a u prvom desetljeću po završetku Drugoga svjetskog rata, u vremenu obnove, ali i mnogih prijepora, u doba kulturnoga lutanja od želje da se prati socrealizam sovjetskoga tipa do suvremenoga europskog kazališta. Vrijeme je to zanosa i poleta kada se osnivaju mnogobrojna nova kazališta i kulturne institucije. Doba u kojemu se upravo kroz potrebe HNK-a u Zagrebu otvaraju mnoge umjetničke škole, među njima i Akademija dramske umjetnosti. Kazalište i kulturu općenito obilježile su snažne intendantske osobnosti Ive Tijardovića, Marijana Matkovića i Ferdinanda Nanda Roje, ali i odvajanje od matičnoga kazališta skupine mladih glumaca na čelu s redateljem Brankom Gavellom.

Snježana Banović minuciozno, s mnogo detalja, a istovremeno čitko i pregledno opisuje mijene koje doživljavaju HNK i hrvatsko glumište. Kazalište za narod nije samo povijest kazališta od prvih poratnih izvedbi posvećenih revoluciji do senzacionalnoga gostovanja u Londonu 1955., već je prije svega povijest vremena i ljudi u njemu – glumaca, redatelja, političara – koji su stvarali i utemeljili našu suvremenu scenu, a kroz čije se sudbine prelama i naše današnje vrijeme.

“Autorica pritom objektivno i nepristrano sučeljava posve različita viđenja istih događaja, pokazuje posve različite vizure poraženih i pobjednika, sjećanja ili svjedočenja onih koji novo kazalište u tom vremenu doživljavaju kao ostvarenje svojih snova i onih koji na takvo kazalište s prijezirom gledaju kao na vulgarnu karikaturu uzvišene građanske umjetnosti u jednoj nacionalnoj ustanovi.” – Darko Lukić

“Osim svoje neposredne vrijednosti knjiga ima i ulogu ‘svjetionika’ i ‘putokaza’ budućim istraživačima jer daje odlične smjernice kako istraživati i pisati o složenim, intrigantnim i kontroverznim temama iz (hrvatske) povijesti. Knjiga Snježane Banović u punom smislu riječi pokazuje kako bi trebalo izgledati suočavanje s prošlošću. Umjesto ideologiziranog, tendencioznog i selektivnog pristupa, prošlost treba sagledavati u svim aspektima, ukazujući i poštujući sve pozitivne prakse i posljedice, ali istovremeno naglašavajući i sve one negativne primjere i tendencije.” – Hrvoje Klasić

Više informacija: fraktura.hr