Stolno posuđe iz lončarske radionice u Sv. Ivanu Kornetskom

08.06.2023 // news

STOLNO POSUĐE IZ LONČARSKE RADIONICE U SV. IVANU KORNETSKOM

U arheološkoj zbirci Muzeja grada Umaga pohranjena je kuhinjska i stolna keramika iz 16. i 17. st., proizvedena na prostoru nekadašnjeg srednjovjekovnog kaštela u sv. Ivanu Kornetskom.

U podmorju ispred uvale sv. Ivana pronađeni su ulomci glazirane i gravirane keramike tzv. talijanskog tipa iz razdoblja kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Među keramičkim nalazima veliki je broj poluproizvoda (nedovršenih keramičkih posuda), keramičkog alata (podložaka za pečenje glazirane keramike) i radioničkog otpada. Ovi nalazi ukazuju na postojanje lokalne lončarske radionice na prostoru Sv. Ivana Kornetskog, koji je tada biofeud – posjed koparske plemićke obitelji Verzi. Posjedovanje takve vrste gospodarske djelatnosti svjedoči o ekonomskoj moći posjeda i visokoj kulturi stanovanja na našem području u doba postrenesanse. Renesansa prva pokušava svjesno izgraditi sređeno kućanstvo, štoviše, izraditi ga kao umjetninu.* Keramičko posuđe osim što potvrđuje utjecajeVenecije, stavlja nas uz bok tadašnjih vodećih centara proizvodnje keramike mediteranskih i srednjoeuropskih zemalja.

Za vrijeme i u suradnji sa „Zlatnim lavom“ u auli umaškog kazališta Coslovich Muzej je izložio informativni podsjetnik na ovaj dio naše baštine kako bi još jednom zajednički potakli afirmaciju kulturnog identiteta Umaga.

U razdoblju renesanse kada bogati plemići postaju najvažniji naručitelji i mecene umjetnosti, i obrta pogoduje se i procvatu kazališta. Prvo su se izvedbe kazališnih predstava odvijale na otvorenom, pred dvorom, u vijećnicama, u privatnim kućama bogatih plemića i građana. Otkrića antičkih pisaca oživljava i kazalište koje doživljava preporod- oponašajući klasična djela. U Italiji se potom ostvaruju prvi primjeri kazališnih zgrada. Najpoznatiji je primjer PalladijevTeatro Olimpico u Vicenzi (1585.), koji utječe na gradnju Scamozzijeva Teatro all’Antica u Sabbioneti (1588.), te potom Aleottijev Teatro Farnese u Parmi (1618.). Dok su talijanske kazališne zgrade građena za potrebe humanističkih akademija Hvarsko kazalište utemeljeno 1612. prvo je pučko i komunalno kazalište, u koje je mogao ući svaki čovjek neovisno o staleškoj pripadnosti. I upravo težnja ka zajedničkom životu svih staleža te afirmacija individualizma,doprinijelo je razvoju umjetničkog sjaja što ga pokazuje kultura renesanse.

Zaštitni znak lončarske radionice sv. Ivana su primjerci servisa stolnog posuđa (tanjuri, zdjele, pladnjevi) ukrašeni s unutrašnje strane urezanim stiliziranim biljnim „motivom stabla“, te obojani zelenom, plavom i smeđom bojom, po uzoru na venetsku ili sjevernotalijansku maniru, u obliku, tehnologiji izrade i načinu ukrašavanja.

* J. Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji iz 1860. (1997.)

Tekst: Biljana Bojić Ravnateljica Muzeja Grada Umaga

Vili Bassanese – uvodna riječ gradonačelnika 2023.

25.05.2023 // news

I ove godine Umag je ponosni domaćin Zlatnog lava, festivala koji naš grad preobražava u mjesto susreta i dijaloga među različitim kulturama i narodima, otvoren svim poklonicima kazališta.

Iz godine u godinu Međunarodni festival komornog teatra Zlatni Lav donosi novine iz kazališnog svijeta koje svojom tematikom prate suvremene društvene pojave. Kazalište je prostor u kojem zbilja biva razgolićena, lišena svih društvenih normi koje nerijetko prikrivaju narav čovjeka i samoga društva. Svojom energijom i karizmom teatar je od pamtivijeka stekao status svojevrsnog moralnog autoriteta te uživao određenu slobodu koja mu je jamčila da svojom poetikom nesputano progovara o svemu. Kazalište je zrcalo društva i vremena u kojem živimo. Ova tvrdnja nedvojbeno vrijedi i danas. Svijetom u kojem živimo dominiraju društvene mreže i mediji koji nas zasipaju neopisivom količinom informacija. Može li se u takvoj bujici vijesti pojedinac otuđiti i postati neosjetljiv na probleme čovječanstva, na patnje svojeg bližnjega? Moć je teatra da pronikne u dubine ljudske duše i na sceni prikaže nepatvorene osjećaje: radost, tugu, gnjev… Kazalište ima tu bezvremensku moć koja nas navodi na promišljanje o nama samima, o odnosu s drugim ljudima, ljubavi, predrasudama, nudeći da sami prosudimo u kakvom svijetu živimo.

Međunarodni festival Zlatni Lav aktualizacijom tema tijekom svih godina nije nikada razočarao svoju vjernu publiku koja s nestrpljenjem očekuje i prvu produkciju Dramskog studija Umag – Umago koja otvara ovogodišnje izdanje festivala, stoga pozivam sve ljubitelje kazališta da nam se pridruže tijekom festivalskih dana i od srca upućujem svoje čestitke i želje za još jednim uspješnim izdanjem ovog jedinstvenog kulturnog događaja.

GRADONAČELNIK
Vili Bassanese

Uvodna riječ Istarske županije 2023.

24.05.2023 // news

Uvodna riječ istarskog župana Borisa Miletića povodom 24. Međunarodnog festivala komornog teatra „Zlatni lav“ Umag

Kultura i umjetnost su neizostavni dio identiteta svake regije, predstavljaju dodirnu točku različitih naroda i civilizacija jer pričaju svima razumljivim jezikom kreativnosti, estetike i dara. Često ističem kako je Istra teritorijalno i po broju stanovnika mala, ali istodobno svjetski velika. Velika je i po manifestacijama koje se na našem području organiziraju, po umjetnicima i publici koju ugošćuje, a među kojima više od dva desetljeća svakako spada i Međunarodni festival komornog teatra “Zlatni lav”.

Iako se teatar, i kultura općenito, u današnjim vremenima susreću s mnogim preprekama i izazovima, „Zlatnom Lavu“ motivacije i volje ne nedostaje, što potvrđuju i impresivne brojke: ugostio je 150 kazališta, 20 zemalja, 500 produkcija te podijelio 75 nagrada prestižnim kazališnim umjetnicima. Uvijek me iznova oduševi entuzijazam koji ljudi unose u ono što rade, o kojem god području da govorimo. Kreativnosti je samo nebo granica! Nije nimalo lak zadatak održati razinu kvalitete i domišljatosti, kao ni ispuniti očekivanja publike, a organizatorima „Zlatnog lava“ to uspijeva već punih 24. godina! Iskrene čestitke, uz želju da i ovogodišnjim izdanjem, nadmašite sami sebe.

Glasačka tabela 2023.

22.05.2023 // news

Konačni rezultati glasanja.

Slađana Bukovac – Festival Zlatni Lav

22.05.2023 // news

Krilati lav svetog Marka, simbol Mletačke Republike, jedan je od najpoznatijih heraldičkih simbola na svijetu. Ne samo zbog toga što je riječ o simbolu izrazito moćne države, nego zbog toga što je kulturni prostor nekadašnje Venecije jedan od najbogatijih i najkompleksnijih na kulturnoj mapi svijeta. Venecijanski lav, o kojem, vjerojatno pod utjecajem čuvenog filmskog festivala i nagrade, danas govorimo kao o „zlatnom“, inače je atribut evanđelista Marka, čije su kosti Mlečani još u 9.stoljeću iz Aleksandrije prenijeli u Veneciju. Venecijanski se lav najčešće prikazuje iz profila, tri su mu noge na tlu, a četvrtom pridržava knjigu u kojoj piše Pax tibi Marce, evangelista meus (Mir tebi Marko, evanđelistu moj), a prema predaji lavlja je „knjiga“ u mirnodopsko vrijeme otvorena, a u ratno doba zatvorena.

Sad valja zamisliti ovaj atribut apostola, glamurozni simbol bogate i moćne države neprocjenjivog kulturnog i umjetničkog značaja kao natpis iznad jednog provincijskog hotela, izgrađenog 1920. godine u Umagu. Hotel se zove „K zlatnom lava“, „Al leon d’oro“, njegov je vlasnik i investitor Antonio Coslovich, jedan od začetnika umaškog turizma, koji uz hotel gradi i – kazalište. Zapravo je riječ o kabareu, u kojem su se ,u to nije potrebno sumnjati, puštali i propagandni filmovi fašističkog režima. Oko je čega je kasnije u Umagu bilo raznih „ideoloških“ diskusija koje su se ticale vlasnika prvog teatra: ispostavilo se naime da ni kazalište, a niti jedna druga umjetnost, nisu tako uzvišene kako bismo željeli da budu, kao što ni onaj „prvi“ i svjetski relevantni „zlatni“ lav, mletački, u vrijeme kada je držao zatvorenu onu svoju simboličnu knjigu među njezinim koricama drži mnogo više nasilja i smrti, nego arhitekture i kulture.

Kada se 2000. godine dohvatio „Zlatnog lava“, to jest umaškog kazališnog nasljeđa, kazališni se redatelj Damir Zlatar Fray suočio sa simbolom kojem je pozlata već bila odavno otpala. Ali mogao je računati na nekoliko činjenica na osnovi kojih je mogao zasnovati kazališni festival koji se razvio u najvažniji teatarski događaj u regiji. Znao je da se nalazi na mjestu gdje s obližnjeg brijega, i bez dvogleda, može vidjeti ravno tri države: Italiju, Sloveniju i Hrvatsku. Znao je da istodobno gleda u tri jezika, tri različite kazališne tradicije, i da će u mali grad u koji se svojedobno išlo u kabare „K zlatnom lavu“ glumci, redatelji, plesači i publika stizati vrlo jednostavno i brzo, upravo kao da dolaze u svoje lokalno sastajalište. „Lav“ Damira Zlatara Freya nije imperijalni lav, nego je to lav kreativne snage, koja je izdržala dulje od dva desetljeća u području gdje kulturna infrastruktura nije osobito razvijena, a gotovo sve su lokalne snage posvećene masovnom turizmu. Upravo je zbog toga i simbolički, i stvarno važno što od odve ove godine Zlatni lav više neće biti samo mjesto namijenjeno „gostima“, nego će na kazališne daske prvi put izaći i „domaći“. Prije tri je godine pokrenut i Dramski studio, koji će ove godine u Freyevoj režiji izvesti predstavu „Svinje“ hrvatskog autora Tomislava Zajeca.

Premda je od početka ovog projekta bilo jasno da će s novcem biti „turbulentno“, pa je vjerojatno to i bio jedan od razloga za „komornost“ festivala, u posljednje se vrijeme Zlatni lav suočava sa sve ozbiljnijim materijalnim poteškoćama. S rastućim troškovima i poslovično škrtim financiranjem grada, županije i Ministarstva kulture, postoji mogućnost da se komorni festival na kraju svede – na festival monodrame.

Slađana Bukovac

Uvodnik predsjednika Uprave Plave Lagune

04.05.2023 // news

Poštovane dame i gospodo, dragi posjetitelji Međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni Lav,

Veliko je zadovoljstvo tradicionalno biti prijatelj i sponzor Zlatnog Lava. U Umag se tako krajem svakog lipnja donese dašak visoke kulture, koja iz godine u godinu privlači sve više publike. Drago nam je da Umag tako postaje centar komornog teatra u ovom dijelu Europe te privlači predstave i gledatelje i iz susjednih nam zemalja.
Plava Laguna je kompanija koja odgovorno posluje u svim destinacijama u kojima djeluje te podupire između ostalog i projekte s područja kulture kako bi naši sugrađani mogli uživati i u drugačijim vidovima zabave.

Međunarodni festival komornog teatra Zlatni Lav predvodnik je kulture na ovim područjima te vjerujem kako će još godinama uz veliki entuzijazam i trud organizatora i dalje privlačiti publiku u naš grad.

Svim posjetiteljima predstava želimo da se ugodno osjećaju u Umagu, da uživaju u onome što su organizatori za sve nas pripremili te da im Umag ostane u lijepoj uspomeni.
Plava Laguna u svojim objektima pruža vrhunsku uslugu koja je naš standard 24 sata na dan. A svi naši gosti su VIP gosti bez obzira da li su odsjeli u objektima s dvije ili s pet zvjezdica.
Pozivamo Vas da budete i naši gosti u objektima Plave Lagune!

Dragan Pujas
Predsjednik Uprave Plava Laguna

U susret 24. Međunarodnom festivalu komornog teatra ZLATNI LAV – LEONE D’ORO

04.05.2023 // news

Još od antike, potraga za savršenstvom ujedinila je umjetnike i matematičare, jer dok se matematičkom formulom zlatnoga reza savršenstvo možda i može dokazati, umjetnicima je ideal zlatnoga reza, odnosno božanskog omjera kojega su posebno poštovali umjetnici renesanse, bila i ostala samo težnja. Jer savršenstvo jest oku ugodno, ali umjetnicima teško dohvatljivo, pogotovo ako djelo svedu na matematički omjer zlatnoga reza u kojemu se manji dio prema većem odnosi kao veći dio prema ukupnom. A zapravo je tajna u harmoniji između izrazite preciznosti i kaotične nesavršenosti, harmonijom kakvu pronalazimo u prirodi i ponekad na kazališnim daskama. I upravo u tom prostoru neuhvatljivog savršenstva smjestio se ovogodišnji Zlatni lav, čija potraga za savršenim u komornom teatru traje već 24 godine. U vrijeme buđenja prirode i nove nade u ljepotu, savršeno pozicioniran u umaškom kazalištu Antonio Coslovich, međunarodni festival komornog teatra, već se gotovo tri desetljeća ističe kvalitetom koja spaja tri jezika i tri naroda koji se susreću na prostoru Istre. Umjetnici iz Italije, Slovenije i Hrvatske u tjedan dana održavanja festivala Umag pretvaraju u prijestolnicu umjetnosti, pretvarajući ga u aktivnu razmjenu kulturnih sadržaja, uz svakodnevno prožimanje njihove zajedničke multikulturalnosti. Jer i ovog proljeća sve posjetitelje očekuju predstave prema odabiru nagrađivanog redatelja i pisca Damira Zlatara Freya, – kriterij odabira je samo jedan- izvrsnost.

Isti je to kriterij po kojemu je Damir Zlatar Frey birao polaznike svog dramskog studija, i dakako, isti kriterij prema kojemu su vježbali, pisali, učili i savladavali glumačke tehnike. I sada se kao u nekom začaranom krugu vraćamo na početak- jer što povezuje dramski tekst Tomislava Zajeca “Svinje”, Damira Zlatara Freya i antički ideal savršenstva? Karikaturalnost “Svinja” govori o grotesknosti društva koje jede samoga sebe, ne uviđavši izopačenost vlastite iluzije savršenosti, sestrama svinjaricama zlatni rez ne znači mnogo, do ništa, harmonija se gubi da bi ponovno bila stvorena u ideji Damira Zlatara Freya i njegovog dramskog studija čiji su polaznici dramaturškom obradom neobradivoga publici odlučili prikazati nešto novo, začudno i savršeno u svojoj nesavršenosti. Međunarodni festival komornog teatra nadrastao je svoje festivalske okvire “porodivši” novo tijelo – dramski studio, i prvi puta u svojoj povijesti publici je ponudio nešto svoje, intimno i beskompromisno. I nakon mnogo razmišljanja i rada, ove godine polaznici dramskog studija spremni su izaći pred publiku i začudno grotesknom predstavom “Svinje” Tomislava Zajca otvoriti ovogodišnji festival.

Nimalo laka odluka jer i ove je godine na adresu festivala pristigao izuzetno velik broj prijava, što pokazuje bogatstvo kazališnih produkcija, kada je riječ o komornom teatru, u kojemu se uglavnom izvode djela s manjim brojem izvođača. Na komornoj pozornici nema skrivanja, loš tekst ne može se pokriti glazbom ili blještavom scenografijom, a glumačko umijeće je ono što od prosječne predstave izdvaja one najbolje. U konkurenciju ulaze predstave svih profesionalnih kazališta – od neinstitucionalnih kazališnih ansambala, preko eksperimentalnih kazališnih formacija do komornih scena velikih nacionalnih kazališnih kuća.

No, iz mnoštva pristiglih prijavljenih predstava, samo je njih šest uvršteno u službeni program festivala i osjetit će bilo publike u kazalištu Antonio Coslovich, natjecati se za Grand Prix, ali i ne manje važno za najbolju predstavu prema glasovima publike koja s nestrpljenjem očekuje 19. lipanj i službeni početak festivala, jer tek ćemo tada vidjeti kakve i nas i vas predstave očekuju. Ove godine s nimalo lakom temom savršenstva definiranog u zlatnome rezu.

Mirna Farkaš Salamon
Predsjednica žirija 24. Zlatnog lava, Međunarodnog festivala komornog teatra

Završna riječ predsjednice žirija

30.06.2022 // news

Prožimanje glumačke kreacije i dramskog teksta obilježilo je ovogodišnje izdanje Zlatnoga lava, festivala komornog teatra u Umagu. Na pragu zrelosti, 23. su mu godine tek, festival je pokazao kako su međuljudski odnosi uvijek zahtjevni i nedokučivi, a predstave koje je iz bogate ponude, na natječaj je bilo prijavljeno čak njih osamdeset, odabrao umjetnički direktor festivala Damir Zlatar- Frey pokazale su različite načine na koje se promišlja svijet kroz kazališnu igru. Naime, riječ je o šest u svojoj srži različitih predstava.

Metoda hrvatskog nacionalnog kazališta iz Pečuha psihološki je intrigantna i zabavna što je publika nagradila najvišim ocjenama. Dok je najpoznatiji dramski tekst festivala bila drama Tko se boji Virginie Wolf Sloveskog narodnog gledališča iz Nove Gorice.

Splitsko je nacionalno kazalište u Umag došlo sa zanimljivim trilerom Obitelj, u kojemu su pokazali svu psihotičnost i neartikuliranost obiteljskih odnosa, prikazujući na trenutke čak i zastrašujuću realnost prigradskih sredina.

Riječka nacionalna kuća predstavila se s dvije predstave, zaigranim i tužnim Čeličnim magnolijama hrvatske drame i pomalo hermetičnim, ali glumački superiornim Enigmatskim varijacijama talijanske drame. Zlatnoga lava za ulogu novinara upravo u toj predstavi dobio je Mirko Soldano, koji je svojim tumačenjem uloge Erica Larsena slojevito prikazao krivulju emocija od obožavatelja velikog pisca do prevarenog muža, udovca pa opet obožavatelja i gotovo zaljubljenog dječarca, pokazujući nam lakoću svojstvenu samo najboljima.

No, predstava Pljuča Slovenskog narodnog gledališča, Drama Ljubljana, publiku, ali i žiri ostavila je u dubokom razmišljanju o svijetu u kojemu živimo. Redatelj Žiga Divjak je stavljajući glumce u statičan sjedeći položaj težište drame stavio na emocije koje mladi par tijekom vremena proživljava. Pred glumcima je bio gotovo nemoguć zadatak: samo licem, grimasom i tonom glasa dočarati što se u predstavi događa i kroz što njihovi likovi prolaze. Ta je predstava svojom inovativnošću zaslužila čak dvije nagrade, Grand Prix i Zlatnoga lava za scenografiju. Jer u svojoj biti jednostavno scenografsko rješenje stola i leda koji se topi po stvarima na njemu scenograf Igor Vasiljev dočarao je svu težinu modernog života i tijek vremena.

Svjestan težine trenutka u kojemu živimo, Damir Zlatar -Frey temom festivala Solilokviji „Biti ili ne biti – to je pitanje“ zaintrigirao je umjetnike i publiku, no konačnog odgovora nema – samo vjera. Vjera da će publika i dalje dolaziti u kazalište, bez obzira na okolnosti, i vjera da će umjetnici nastaviti stvarati, bez obzira na okolnosti.

Uzbuđenje dugo sedam dana je sada već prošlost, nagrade su dodijeljene, zastor je spušten, pokreće se novi ciklus i nestrpljenje iščekivanja.

Vidimo se i sljedeće godine, u Umagu, na 24. Zlatnom lavu.

Mirna Farkaš Salamon
Predsjednica žirija 23. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav Umag 2022.

OBRAZLOŽENJA ŽIRIJA 23. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav Umag 2022.

26.06.2022 // news

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Mirku Soldanu za ulogu novinara u predstavi Enigmatske varijacije – Varazioni enigmatiche Hrvatskog narodnog kazališta Ivan plemeniti Zajc Drama Italiano iz Rijeke. Predstava Variazioni enigmatiche dirljiva je priča o životu i ljubavi puna očekivanih, ali i neočekivanih preokreta, a Mirko Soldano svojim je tumačenjem uloge Erica Larsena slojevito prikazao krivulju emocija od obožavatelja velikog pisca do prevarenog muža, udovca pa opet obožavatelja i gotovo zaljubljenog dječarca, pokazujući nam lakoću svojstvenu samo naboljima.

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Za scenografiju u predstavi Pljuča, Slovenskog narodnog gledališča, Drama Ljubljana iz Sloveniije. Inovativno i u svojoj biti jednostavno scenografsko rješenje stola i leda koji se topi po stvarma na njemu scenograf Igor Vasiljev dočarao je svu težinu modernog života i tijek vremena.

GRAND PRIX 23. FESTIVALA ZLATNI LAV UMAG DODJELJUJE SE:

Predstavi Pljuča Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana iz Slovenije. Redatelj Žiga Divjak je stavljaući glumce u statičan sjedeći položaj težište drame stavio na emocije koje mladi par tijekom vremena proživljava, stavljajući pred glumce gotovo nemoguć zadatak: samo licem, grimasom i tonom glasa dočarati što se u predstavi događa i kroz što njihovi likovi prolaze. Prožimanje svih elemenata predstave, od dvoje glumaca do režije i scene te glazbe publiku, ali i žiri ostavilo je u dubokom razmišljanju o svijetu u kojem živimo.

Mirna Farkaš Salamon: predsjednica žirija

Slavica Renko: članica žirija

Jelena Zec: članica žirija

U Umagu: 25. 06. 2022.

Damir Zlatar Frey: Umjetnički ravnatelj

OCJENA PUBLIKA

Treće rangirana: predstava Čelične Magnolije HNK Ivan pl. Zajca Rijeka s ocjenom 4,54

Drugo rangirana: predstava Variozioni enigmatiche HNK Ivan pl. Zajca Drama Italiano Rijeka s ocjenom 4,71

Zlatnog Lava PUBLIKE S NAJVIŠOM OCJENOM 4,95 dobiva predstava Metoda Hrvatskog kazališta u Pečuhu Mađarska

KOSTIMOGRAFSKI (IS)KORACI – izložba kostima i skulptura kroz različite medije

17.05.2022 // news

Izložba radova suvremene kostimografkinje i vizualne umjetnice Ivane Bakal, čija kostimografska ostvarenja obuhvaćaju i klasični kazališni kostim i umjetničke iskorake prema skulpturalnome oblikovanju kostima te eksperimente s kostimima-skulpturama ili kostimima-instalacijama u izložbenim i nekazališnim prostorima kao i s performansom kostima.

Radove će se prezentirati preko kostima do fotografije izvedbe i art videa − autorskih performansa autorice kako bi se posjetitelje uvelo u proces kreacije kostima i instalacija te pokazao širok raspon najaktualnijih umjetničkih istraživanja na polju oblikovanja kostima i multimedijalnoga djelovanja same umjetnice. Pritom je posebno zanimljiv aspekt rada i uporaba neuobičajenih materijala (otpad, reciklaža, biomaterijal…) i eksperimentiranje s idejom održive umjetnosti.

Na izložbi će biti izloženi kostimi iz realiziranih predstava („Othello“, HNK Osijek 2019., „Tosca“ INK Pula 2020. i dr.) te kao protuteža klasičnom kostimografskom pristupu autorice biti će izložena i nova umjetnička istraživanja Ivane Bakal u kojima kontekstualizira suvremenu umjetnost i njene granice, odnosno moguće brisanje tih granica poput kostima/instalacija te art videa, snimki performansa kostima.

Radovi autorice Ivane Bakal na izložbi pokazuju raznovrsne umjetničke potencijale vizualnog umjetnika u nizu umjetničkih područja te probijanje svih mogućih granica kostimom i/ili skulpturom uz performas i snimke performansa.

Pomicanje granica kostimografije ─ Martina Petranović

„Kombinirajući odbačene ili uporabne predmete (stare kišobrane, metle, igračke, tkanine…) te neobične, reciklirane i ekološke materijale (izolacijski materijal, plastične rukavice, drvo, biomaterijal…) s tradicionalnim formama (elementi povijesne odjeće kao što su krinoline, korzeti ili ovratnici, elementi kazališnih kostima kao što su maske komedije dell’ arte ili baletne suknje), te čineći različite faze nastanka i dijelova kostima ne samo vidljivima nego i očuđenima (uvećavanjem, razlaganjem), autorica istražuje mogućnost kostima da stvara značenja, atmosferu i likove pa čak i da potakne izvedbu u komunikaciji s drugim kostimima, prostorom, svjetlom i oblikovanjem zvuka te zamijeni izvedbu glumaca performansom kostima. Osim što želi potaknuti gledatelja na drukčiji doživljaj kostima, autorica kostimima propituje i odnos umjetnika spram naravi i viševrsnih uloga kostima, individualnih i kolektivnih identiteta, osobne i nacionalne povijesti, ekološke osviještenosti te društvenopolitičkih aspekata suvremene zbilje.

Riječ je o, ukratko, jedinstvenom i osebujnom likovnom rukopisu koji kontinuirano pomiče granice poimanja kazališnoga kostima i svega onoga što se njima može činiti i iskazati, uporno stavljajući kostimografa i kostimografiju u samo središte – kako umjetničkoga istraživanja tako i gledateljske refleksije.“ (dio teksta)
Između svjetlosti i tame ─ Iva Körbler
„Ivana Bakal pripada plejadi iznimno maštovitih hrvatskih kostimografa, čija se rješenja za kazališne kostime mogu svrstati među najsloženije „tekstilne objekte“ u pokretu. Naime, zamišljeni na tragu bauhausovskih kazališnih kostima, ali i nadrealističkih tzv. simbolički funkcionalnih objekata – tradiciji i idejama koje niti jedan posvećeni kostimograf neće moći zaboraviti kada ih jednom upozna – oni zaista funkcioniraju kao složeni tekstilni pokretni objekti u prostoru, koji ne služe samo tome da lik obuku ili „zamotaju u neki tekstil“, već da svojim bojama i oblicima sugeriraju i naglašavaju raspon uloge glumčeva djelovanja u prenošenju značenja i simbolike određenog dramskog ili mitskog predloška. Složenost same koncepcije kostima prati i zahtjevna krojačka priprema i dorada, gdje se na tekstil apliciraju različiti dodaci iz drugih materijala, sve do korištenja metalnih, odnosno, željeznih elemenata i okvira.“ (dio teksta)

CV Ivana Bakal

Dr. art. Ivana Bakal kostimografkinja i vizualna umjetnica, kostimografijom se profesionalno bavi od 1986. godine. Studirala je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu – 1987. godine diplomirala je na Višoj školi dizajn odjeće i 2010. magistrala na diplomskom studiju kostimografije, a 2015. godine stekla je titulu doktorice umjetnosti na ALU. Autorica je više od stotinu kostimografija, nekoliko scenografija, dizajnerica je odjevnih i tekstilnih predmeta, te autorica velikih strukovnih projekata. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Autorica je i urednica monografija o hrvatskoj scenografiji i kostimografiji. Predsjednica je ULUPUH-a i Sekcija za kazališnu i filmsku umjetnost. Članica je i Sekcije za tekstilno stvaralaštvo ULUPUH-a. Vanjski je suradnik – docent na Diplomskom studiju kostimografije Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Članica jeHZSU-a i HULU. Dobitnica je više nagrada.