Arhiva za news

Simpozij

12.06.2019 // news, Top news

U nedjelju 23.i ponedjeljak 24. 06. 2019. od 17:00 do 20:00 sati u gradskoj vijećnici, Giuseppe Garibaldi 6, 52470 Umag, održati će se stručni simpozij „DOPRINOS MEĐUNARODNOG FESTIVALA KOMORNOG TEATRA ZLATNI LAV UMAG KAZALIŠNOJ KULTURI REPUBLIKE HRVATSKE“

 

NEDJELJA 23.06. 2019. PONEDJELJAK 24.06. 2019.
17:00 Florianna Bassanese Radin ( Umag), prof. zamjenica gradonačelnika Grada Umaga
Ivana Šojat (Osijek) hrvatska književnica Ivana Šojat (Osijek) hrvatska književnica
Danilo Rošker (Maribor) intendant slovenskog narodnog kazališta u Mariboru Danilo Rošker (Maribor) intendant slovenskog narodnog kazališta u Mariboru
Maja Gregl ( Zagreb), dramaturginja, urednica i književnica Maja Gregl ( Zagreb), dramaturginja, urednica i književnica
Kostadinka Velkovska (Zagreb) kazališna, televizijska i filmska glumica Kostadinka Velkovska (Zagreb) kazališna, televizijska i filmska glumica
Vera Pavičić ( Buje) sociolog, predsjednica udruge Asertiva Umag mr. Jasna Jakovljević (Varaždin) intendantica hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu
Slobodan Jokić – Dan Oki (Split) mr. art., redoviti profesor ADU Split Rok Andres ( Ljubljana ) dramaturg
Nataša Barbara Gračner (Ljubljana)glumica, režiserka i prof. glume na AGRFT Ljubljana
Katja Pegan (Koper) režiserka, direktorica i umjetnički vođa gledališča Koper
Vladimir Torbica (Novigrad) prof., pročelnik za kulturu Istarske Županije – Regione Istriana
Slobodan Jokić – Dan Oki (Split) mr. art., redoviti profesor ADU Split
Marianna Jelicich Buić ( Buje) prof. članica izvršnog odbora Talijanske Unije zadužena za kulturu

Glasačka tabela 2019.

05.06.2019 // news, Top news

20° jubilarni medunarodni festival komornog teatra

Zlatni lav Umag 2019.

Predstave u konkurenciji za GRAND- PRIX festivala (scena gradskog kazališta): GLASAČKA TABELA:

DAN

SATI

TEATAR

PREDSTAVA

GLASOVI PUBLIKE

Ponedjeljak
24.06.
21:00
Umag
MESNO GLEDALIŠČE LJUBLJANA – Ljubljana, SLO
NESTALA
4,76
Utorak
25.06.
21:00
Umag
ŠKUC GLEDALIŠČE ZAVOD KOLAŽ I CANKARJEV DOM – Ljubljana, SLO
RUŽIČASTI TROKUT
4,46
Srijeda
26.06.
21:00
Umag
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U VARAŽDINU – Varaždin, HR
LUĐAK I OPATICA
4,56
Četvrtak
27.06.
21:00
Umag
TEATER KOPER I SNG NOVA GORICA – Koper, SLO
ZA DOBROBIT SVIH LJUDI
 
Petak
28.06.
21:00
Umag
ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE PULA – Pula, HR
(NE)PRILAGOĐEN
 

Uvodnik prof. dr. sc. Sibila Petlevski, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

22.05.2019 // news, Top news

ZLATNI REZ ZLATNOGA LAVA

Sibila-PetlevskiPred jedno čitavo desetljeće, bila sam u stručnome povjerenstvu za ocjenjivanje predstava uvrštenih u selekciju Međunarodnoga festivala komornog teatra Zlatni lav, a tada sam napisala i tekst pod naslovom «Zlatno doba Zlatnoga lava». Namjera mi je bila ukazati na samosvojnost i kvalitetu autorskoga koncepta toga Festivala. Uprkos teškim, zapravo sve težim, okolnostima u kojima se sagledava i vrednuje mjesto kulture u društvu – taj je Festival uvijek uspijevao ostvariti harmonijsko pomirenje, neku vrst zlatnoga reza između dviju jednakovrijednih sastavnica kazališnog života: potrebe da se očuvaju visoki kriteriji kazališno-umjetničke vrsnoće, s jedne strane, te nastojanja da se posluša otkucaje srčanoga bila publike, s druge strane. Obično se kaže da artizam i populizam ne idu zajedno, ali upravo se takva «pomirba» naizgled suprotstavljenih tendencija ostvaruje u autorskoj koncepciji Festivala pridavanjem promišljenog i dubokog pokrića kako za odvažno artističko istraživanje, tako i za komunikaciju preko rampe koja i kod gledatelja osnažuje zapretene potencijale sukreativnih moći, pa publika izlazi iz kazališne «crne kutije» emocionalno i intelektualno angažirana, poučena i zabavljena.

Možda je danas najvažnija svrha festivalske kulture u osnaživanju ili čak ponovnom rađanju izgubljenog interesa za umjetnost, a to se može postići upravo na način na koji to čini umjetnički direktor Međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav: poticanjem znatiželje i otvorenosti kazališnih posjetitelja za «novo» kao za ono prepoznatljivo u «stranom» i ono očuđujuće u «poznatom». Sve postavke koje sam već razvila u davno napisanoj pohvalnici Festivalu i danas i te kako vrijede. Neke je stvari potrebno uporno naglašavati u okolnostima smanjenog prepoznavanja, i još drastičnije smanjenog financijskog podržavanja kulturnih vrijednosti.

Ukoračivši u jubilarnu sezonu Međunarodnoga festivala komornog teatra Zlatni lav, uskliknut ćemo zajedno s Oscarom Wildeom: “Kritičar treba obrazovati publiku; umjetnik treba obrazovati kritičara”. Objasnimo zašto je opravdano citirati Wildea u kontekstu kazališnog festivala čiji je utemeljitelj i umjetnički ravnatelj Damir Zlatar Frey. Festivalski projekt, uzgred rečeno izuzetno uspješan, utemeljen je na ideji suživota triju naroda – hrvatskog slovenskog i talijanskog – koji bivanjem u pograničnom području svjedoče sudbinsku potrebu nadilaženja granica; žudnju za nesputanim širenjem ideja i umjetničkih praksi, uslijed čega nužno dolazi i do proširenja obzora. Iz godine u godinu, s namjerom da se ta plemenita zadaća ostvari, Festival potvrđuje točnost Gavelline misli da svaki dodir sa stranim kazališnim životom čisti naš pogled na vlastito stvaranje, pri čemu u riječima koje izgovaraju «tuđa usta» – sve dok ta usta nastoje pronaći zajedničko polazište u strasti izvedbe – vibriraju svi preljevi našeg vlastitog unutrašnjeg govora.

U tome smislu može se reći da je kritičarska koncepcija Festivala od samog početka bila usmjerena na edukaciju publike, na prizivanje duhovnih potencijala gledatelja, na poticanje znatiželje i potrebe za informacijama i istovremeno podizanje svijesti i savjesti javnosti. Otkrivalački potencijal teatra, u vremenskom smislu vezan uz tvorbu događaja ovdje i sada, moguće je osloboditi samo uz prisutnost gledatelja kao aktivnog čimbenika koji mora biti – riječima Badioua – prizvan. Prava priroda teatra ne ostvaruje se u suhoparnoj teatrološkoj analizi, nego u živom i životnom preslagivanju tradicionalnih elemenata mjesta, teksta, redatelja, glumca, dekora, kostima i publike, kako bi se kroz izvedbu kao igru uspostavila dijalektika Države (situacije predstavljanja), Etike drame (provokacije izvedbom) i Gledatelja (kao mogućeg oslonca Istine). Tako postavljen model okrunjen je jednim konceptom teatra koji odvažno staje u funkciju motora proizvodnje Istine pomoću događajnog pojavljivanja izazova. Priziv gledatelja ne zbiva se po dekretu, nego na osnovi odgovarajućeg potencijala za odgovorno mišljenje kakvo bi trebalo biti odlikom kazališnog gledatelja. Gledatelj, za razliku od promatrača, trebao bi na sebe kao pojedinac preuzeti hermeneutičku odgovornost, podijeliti rizik s izvedbenim umjetnicima, pri čemu se iz svakog pogleda na «susjedno» otvara neka nova, uzbuđujuća perspektiva, neki iznenađujuće svjež pogled na «domaće».

Kritički okvir kakav je za festival Zlatni lav postavio njegov inicijator, Zlatar Frey, namijenjen je buđenju postojeće i stvaranju nove publike. S druge strane, ista ta jasno osmišljena kritička koncepcija Festivala ostaje otvorena; prepušta se izazovima novih izvedbi u svoj raznolikosti oblika komornog teatra (od komornih scena velikih kazališnih kuća do neinstitucionaliziranih kazališnih ansambala i eksperimentalnih kazališnih formacija) da bi se naposlijetku – wildeovski rečeno – dala mogućnost umjetniku da obrazuje «kritičara», da ga izbaci iz sigurnosti unaprijed formiranih stavova, oslobodi i potakne na suigru.

Festival je koncepcijski inovativan. Festivalski, kazališni «život» utemeljen je na stvarnosnom suživotu triju naroda – hrvatskog, slovenskog i talijanskog – koji bivanjem u pograničnom području svjedoče sudbinsku potrebu nadilaženja granica; žudnju za nesputanim širenjem ideja i umjetničkih praksi, uslijed čega nužno dolazi i do proširenja obzora pa se ostvaruje višestruka korist za zajednicu: oplođuju se ideje s područja umjetničkog stvaranja, promovira se društvena tolerancija i suživot, obogaćuje se hrvatska kazališna scena, stvara se platforma za prekogranične suradne projekte i programe, popularizira se dramska i kazališna umjetnost, informira se i educira se publika, a time proširuje recepcijska baza i sudjeluje se u kreiranju kvalitetnoga tržišta umjetničke ponude i potražnje; proširuje se i obogaćuje turistička ponuda unutar regije.

Ozbiljnost u određivanju okvira, ali i razigranost i permisivnost, čini posebnu vrlinu programskog koncepta. Festival se prepušta izazovima novih, drukčije osmišljenih izvedbi, uključivši sve izražajne mogućnosti komornoga teatra. Festivalska koncepcija u dva desetljeća uspješne festivalske organizacije, proširuje se i internacionalizira. Takav razvoj je nužno doveo do usložnjavanja produkcijskih zadataka i poslova pretvorivši Međunarodni festival komornoga teatra Zlatni lav u složen program koji u sebi obasiže čitav niz projektnih sastavnica od kojih je svaka za sebe realizacijski zahtjevna, a zajedno čine organičku cjelinu. Producent Festivala Marko Fereni, oko sebe je okupio neveliku, ali efikasnu i kompetentu skupinu suradnika i ostvario uzorni festivalski programski menadžment na kakvome bi mu mogli pozavidjeti i mnogi svjetski festivali koji raspolazu mnogo većom infrastrukturnom mrežom, golemim brojem suradnika i osiguranom financijskom potporom.

Kad je riječ o financijskoj potpori u kriznim vremenima, treba imati u vidu da nivelacija projekata po ključu «svakome pomalo» nikada ne vodi do željenih rezultata i u krajnjem ishodu štednja koja izjednačuje za zajednicu relevantne, velike programe i neosmišljene male projekte koji se tek trebaju dokazati – nužno dovodi do paradoksa u kojem je zašteđen novac zapravo bačen. Festival Zlatni lav je program koji se u dva desetljeća djelovanja dokazao kao uspješan domaći – gradski, regionalni, nacionalni – ali i međunarodni program koji doprinosi hrvatskoj kulturnoj ponudi.

Damir Zlatar Frey, operni redatelj, koreograf, dramski pisac, kostimograf, scenograf, utemeljitelj i ravnatelj kazališta i festivala, o kojemu sam jednom prigodom zapisala da je «uvjerljivi praktičar svoje vlastite umjetničke i životne priče kao jedne od mogućih teorija života u pluralitetu istina» svojom je jakom i međunarodno cijenjenom redateljskom osobnošću uspio pridati Festivalu dodatnu kvalitetu. Iz autorskoga stava koji nikad ne gubi sposobnost realne i točne procjene aktualnosti u kazališnoj dinamici našega vremena, ostvaruje se programski «zlatni rez»: osjetljivosti za širok spektar raznolikih mogućnosti pristupa komornome teatru vješto je harmonizirana s Freyevim redateljskim viđenjem i bogatim kazališno-praktičnim iskustvom.

Posebna vrijednost festivalske kulture je u sposobnosti stvaranja urbane događajne «aure» oko samoga programa. Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav uspio je stvoriti zanimljiv i samosvojan kazališni programski okvir, ali njegova je prednost i u kreiranju atmosfere ljetnog žarišta kulturnog zbivanja koje bi grad Umag – dakako uz odgovarajuću valorizaciju projektnih dosega Zlatnoga lava – mogao svrstati na mapu najzanimljivijih turističkih odredišta na karti Europe.

Prof. dr. sc. Sibila Petlevski,
Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

Uvodna riječ ministrice kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek

22.05.2019 // news, Top news

Ministrica-kulture-3320. Zlatni lav, uvodni tekst za kazališnu knjižicu

Uoči jubilarnog 20. Zlatnog lava, kazališnog festivala koji se respektabilni niz godina uspješno održava u Umagu, upućujem srdačne čestitke organizatorima, sudionicima i posjetiteljima.

U 20 godina postojanja Zlatnog lava imali smo mogućnost pratiti razvoj tog važnog festivala, koji je pokrenuo umjetnički voditelj, istaknuti i svestrani autor, dobitnik vrijednih umjetničkih priznanja, Damir Zlatar Frey. Pod njegovim kreativnim vodstvom nizala su se festivalska izdanja s pomno osmišljenim programom vođenim visokim estetskim kazališnim kriterijima i osobitom koncepcijom predstavljanja i povezivanja triju kultura koje se prožimaju u suživotu i multikulturalnosti na tom prostoru. Festival posvećen komornoj sceni tematski objedinjuje različite kazališne projekte propitujući kazališnu, društvenu i osobnu stvarnost te predstavljajući vrhunske autore i izvođače različitih umjetničkih izričaja i kazališnih poetika, od nezavisnih skupina do predstava nacionalnih kazališta.

Festival Zlatni lav već je dva desetljeća dinamično i kreativno festivalsko umjetničko središte koje kontinuirano obogaćuje kulturni život grada Umaga, regije, ali jednako tako doprinosi i bogatstvu kulturnoga stvaralaštva Republike Hrvatske.

Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek

19. Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav, post festum

18.07.2018 // news

Iznimno bogati, tematski raznolik i umjetnički zavidne kvalitete pokazao se ovaj uspješan festival koji maštom, duhom, trudom, nadahnućem, producentskim vještim balansiranjem u kreiranju sigurnih prostora za dolazak i pripremu svake ekipe za scensko predstavljanje, pokazao se ovogodišnji festival Zlatni lav.

Od prve predstave „Otpor“ koja je stigla iz Novog Sada u kojoj smo svjedočili o zastrašujućem ponoru svjetskih urota koje su već globalno osmišljene i unaprijed izrežirane kao zamka za naive aktiviste, preko predstava iz ostalih brojnih gradova koji su se predstavili – Šibenika, Maribora, Ptuja, Kopra, Rijeke, Ljubljane, Pule, Nove Gorice, ove godine jasni su pokazatelji da je festival ucrtao put svojoj slavljeničkoj obljetnici koja je pred nama.

Zadivila nas je glumica koja je ponijela svoj Grand Prix – Nataša Barbara Gračner u ulozi Kraljice majke svojom virtuoznom igrom bogate palete emocija pod nadahnutom palicom osebujnog izričaja vrhunske kazališne poetike Damira Zlatara Freya, koji se na ovom festivalu predstavio i kao redatelj pulske predstave „Sluškinje“.

Samozatajno balansirajući kao umjetnički ravnatelj festivala i autor, Damir Zlatar Frey s producentom Markom Ferenijem na ovom su festivalu pokazali da je samo nebo granica tajne umjetnosti koju poznaju i dovode je zahvalnoj umaškoj publici.

Maja Gregl, dramaturginja
Predsjednica žirija

Obrazloženje žirija 2018.

02.07.2018 // news

Nagrada žirija – Zlatni lav dodjeljuje se
Tijani Marković u ulozi Jenni
Obrazloženje:
svojom glumačkom transformacijom iz prijateljice noci u otmičarku, disidenticu i aktivisticu za ljudska prava nosi s lakoćom i virtuoznim mladenačkom sarmom mizanscensku zadaću koja joj je povjerena u predstavi Otpor. Glumica snažne sugestivne energije korespondirajuci s ostalim glumcima na sceni drži pažnju gledatelja intenzivno od samoga početka do kraja predstave.

Nagrada žirija – Zlatni lav dodjeljuje se
Glumačkom trojcu u predstavi Sluškinje
Obrazloženje:
Igrati Jeana Jeneta kao dramatičara našeg suvremenog trenutka zahtjevna je uloga za svaki od dramskih lica u njegovoj avangardnoj drami Sluskinje. Iznimnom poetskom snagom iznutra glumci su predstavili iskustvo vanjskog svijeta svojih likova i oblikovali zamjenama uloga svijet iluzije koji brise granice stvarnosti u ovom poetskom i estetski istančanom uprizorenju a publici nudi svoje magično zrcalo.

GRAND PRIX ZLATNI LAV
Dodjeljuje se Nataši Barbari Gracner u ulozi Kraljice majke
Obrazloženje:
Natasa Barbara Gracner u ulozi Kraljice majke ostvarila je svojom virtuoznom igrom vrhunski kazališni doživljaj. U bogatoj paleti emocija od duhovite i njezne do sarkastične dominantne i okrutne vladarice prostora i vremena koje prevrće po sjećanju stvarajuci svoju osobnu istinu razorit ce ionako krhki unutrašnji svijet svoga sina koji se cijeli zivot bori s majcinim lažima i zudi za njezinom paznjom i nježnosti. Precizni izričaj i briljantni glumacki dar Natase Barbare Gracner povezuje suptilnoscu igre teatar i publiku u jedno.

Specijalna nagrada Zlatni Lav
Obrazlozenje:
Specijalnu nagradu Zlatni Lav ziri dodjeljuje Hrvatskom narodnom kazalištu Osijek za kontinuirani komorni izricaj koji godinama njeguje ovo kazalište.

Nagrada publike:
REALISTI SNG NOVA GORICA 4,92

Maja Gregl, dramaturginja iz Zagreba, predsjednica žirija
Nataša Bezić, likovna umjetnica iz Buja, članica žirija
Rosana Bubola, glumica iz Buja, članica žirija

SVEČANO ZATVARANJE FESTIVALA – izmjena termina

29.06.2018 // news

Ceremonija svečanog zatvaranja festivala održat će se 30.06.2018. u 12 sati umjesto u prije najavljenih 10 sati. Ceremonija će se održati ispred gradske knjižnice u Umagu.

Glasačka tabela 2018.

28.06.2018 // news

19. međunarodni festival komornog teatra

˝Zlatni lav˝ Umag 2018.

Predstave u konkurenciji za GRAND- PRIX festivala (scena gradskog kazališta): GLASAČKA TABELA:

DAN

SATI

TEATAR

PREDSTAVA

GLASOVI PUBLIKE

Petak
22.06.
21:00
Umag
SRPSKO NARODNO POZORIŠTE, NOVI SAD, RS
OTPOR
4,67
Subota
23.06.
21:00
Umag
MESNO GLEDALIŠCE PTUJ, TEATER KOPER, SLO
KRALJICA MATI
4,63
Nedjelja
24.06.
21:00
Umag
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U OSIJEKU, HR
RUČNI RAD
4,03
Ponedjeljak
25.06.
21:00
Umag
ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE, GRADSKO KAZALIŠTE PULA, HR
SLUŠKINJE
4,61
Utorak
26.06.
21:00
Umag
SLOVENSKO NARODNO GLEDALIŠCE, NOVA GORICA, SVN
REALISTI
4,92
Srijeda
27.06.
21:00
Umag
PLESNI TEATER LJUBLJANA, LJUBLJANA, SVN
TOBELIJA
4,56
Četvrtak
28.06.
21:00
Umag
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U ŠIBENIKU
UMAS i KUU ROMB
UO MITROPA i ŽUPANIJSKA UDRUGA SLIJEPIH SPLIT, HR
MOLLY SWEENNEY
4,84
Petak
29.06.
21:00
Brtonigla
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA PL. ZAJCA RIJEKA, HR
I BUHE KAŠLJU
4,75

Priopćenje za javnost – dani 4-6

28.06.2018 // news

Nakon bogatog repertoara predstava na međunarodnom festivalu komornog teatra Zlatni lav, vidjeli smo i Sluškinje INK iz Pule, kazališnu dramu Jeana Geneta, koja ponovno postavlja pisca i njegove upute u središte: potajna igra dviju glumica koje igraju sluškinje, njihove riječi izgovorene u ložnici i njihova sramna odluka koja će razotkriti njihovu psihologiju. One ne trebaju biti lijepe, kako bi njihova unutarnja snaga izoštrila taj položaj potlačenih, obespravljenih I uništenih, i dovela do zločina. Dvije glumice i muškarac u ulozi Gospođe. Petra Blašković kao Solange, Rada Mrkšić kao Claire, i Ronald Braus, prokazuju svijet liberalnog kapitalizma i očaja onih koji su ostali na dnu društvene ljestvice moći.

Zato nas Realisti Slovenskog narodnog gledališća Nova Gorica kroz cabaret vraćaju u realnost stvarnosti u kojem nema posla, a samo krediti ostaju. Sinovi se vraćaju majkama jer je skupa najamnina, a ni žene im baš ne kuhaju. Visokoobrazovani mladići postaju konobari i poslužuju razmažene aktiviste koji su zapravo prikriveni fašisti. Žica je postavljena prema granici. Društvo je bolesno i boji se pridošlica. Svijet postaje tamno i teško mjesto za život i suživot.

A onda ples: Plesni teatar iz Ljubljane predstavio nam se s plesom Tobelija koja nudi razornu sliku patrijarhalnog svijeta. Tri plesačice koje utjelovljuju majku, sestru i suprugu i moraju preuzeti ulogu muškarca kojeg su izgubile kako bi preživjele i sačuvale obitelj.

Priopćenje za javnost – dani 1-3

24.06.2018 // news

“Nitko nije beznadnije zarobljen od onih koji u zabludi vjeruju da su slobodni”, napisao je prije više od dva stoljeća Johann Wolgang von Goethe, njemački filozof, pjesnik, dramatičar i romanopisac, a ovu misao, nakon prve ogledane predstave “Otpor” uspješnog kanadskog autora Lee MacDougalla dijelimo za razmišljanje o životu močnika u kapitalističkom svijetu, koji će uvijek nalaziti svoje poslušnike.

Izvedba Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada u koprodukciji s Gradskim pozorištem Bečej I udruženje Arterija , rekla nam je sve o troje mladijh disidenata kada shvate da je svaki otpor sistemu uzaludan . Publika je dala svoje mišljenje, šta je za sada najviša ocjena I pokazuje razumijevanje aktualnog trenutka današnjeg svijeta i poretka .

Druga večer na simboličnoj razini poigrala se sa istinom I iluzijom , stvarnosti odnosa majke I sina, u kojim je majka kraljica I mitska Bakha, a sin od rođenja stara duša ovisna o njezinoj milosti i pažnji. Publika je bila duboka dirnuta poetskim uprizorenjem, a scenografiju koja kao živo tkivo razotkriva stupnjeve raspoloženja u vrhunskoj glumi Nataše Barbare Gračner I Aleša Valiča. Damir Zlatar Frey I ovog puta voli I prepoznaje umjetnika s kojima je radio kao redatelj, scenograf, kostimograf I koreograf I stvorio magiju za njihovu igru.

Danas ćemo vidjeti na sceni tri glumice iz Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka , I to Jasnu Odorčić , Anitu Schmidt I Ljiljanu Krička Mitrović, u pariškom crnohumornom tekstu “Ručni rad” Jeana Claude Danauda o ženskom pitanju u dominantnom muškom svijetu koji sebi uzima uz bračna I redovita izvanbračna prava.