Arhiva za news

Zlatni Lav – četvrt stoljeća!

20.12.2023 // news, Top news

Zeljka-Udovicic-PlestinaPrije 25 godina, u malom istarskom gradu Umagu, rođen je festival koji je vrlo brzo postao simbol komornog teatra i kulturnog povezivanja na području Hrvatske, Italije i Slovenije, a potom i čitave regije. ZLATNI LAV, međunarodni festival komornog teatra, festival koji je započeo svoju priču hrabro i odvažno, ne vjerujući u kompromise, već ustrajno inzistirajući na snazi svojega umjetničkog izričaja i iznimnoj važnosti ideje koja ga pokreće, danas slavi svoj jubilarni 25. rođendan. Ne zaboravimo: bilo je to vrijeme koje nije poznavalo ”širenje glasa” putem interneta, društvenih mreža i sl., bilo je to vrijeme granica koje su nas razdvajale… Ali LAVIĆ je tijekom svojega odrastanja – uspješno preživio i nadrastao sve prepreke koje su stajale na putu njegovoj umjetničkoj kvaliteti i zrelosti.

Ovogodišnje svečano izdanje nosi simbolički, prepoznatljiv i višeznačan naslov “ZLATAREVO ZLATO.”

Festival ZLATNI LAV je postao nezaobilazno događanje u kalendaru umjetničkih manifestacija, priznato ne samo po svojoj izvrsnosti u izvedbama, već i po svom značaju za promicanje kulturne raznolikosti u regiji. Njegova priča započela je prije četvrt stoljeća, kada su se entuzijastični umjetnici i zaljubljenici u kazalište okupili pod vodstvom Damira Zlatara Freya kako bi stvorili platformu za komorni teatar. Njihova vizija je bila tek naizgled jednostavna – promicati umjetnost, kulturu i razumijevanje između naroda koji dijele granice u regiji.

Stoga, jedan od ključnih faktora koji je odredio ovaj festival jest njegov geografski položaj. Umag, smješten na sjeverozapadnoj obali Hrvatske, blizu granice s Italijom i Slovenijom, postao je prirodno okupljalište umjetnika i kazališnih ljubitelja iz ovih triju zemalja. ZLATNI LAV je postao most između različitih jezika, kultura i umjetničkih tradicija, pružajući pokloncima teatarske umjetnosti mogućnost uživanja u nevjerojatnom bogatstvu izraza. Festival jest, naime, utemeljen na ideji trianguluma – suživota triju naroda koji žive uz granicu: hrvatskog, slovenskog i talijanskog. Međutim, taj međunarodni festival komornog teatra ugošćuje, naravno, i predstave drugih zemalja pokazujući i dokazujući time vjernost ideji koja ga određuje – svoju multikulturalnost. Rukovodeći se prije svega kriterijem izvrsnosti i kvalitete, ZLATNI LAV je od svojih početaka do danas ugostio različite oblike profesionalnog komornoga teatra: autorske projekte, predstave tzv.klasične dramaturgije, neverbalne predstave itd., koje su stizale s komornih scena velikih kazališnih kuća, ali i vaninstitucionalnih teatarskih grupa te posebnih eksperimentalnih projekata. Njegovu demokratičnost “ograničavala” je samo ovom festivalu uvijek svojstvena visoka umjetnička razina ideje ili/i izvedbe.

Zahvaljujući tome, festival je tijekom proteklih četvrt stoljeća rastao i razvijao se, privlačeći dakle talentirane glumce, redatelje, scenariste i umjetnike iz cijele Europe. Njihove izvedbe i produkcije su oduševljavale publiku svojom originalnošću i dubinom, a mnogi od njih su nagrađivani i priznati širom kontinenta.

Sve to možemo zahvaliti gospodinu Damiru Zlataru Freyu, vizionaru i strastvenom zaljubljeniku u kazalište, koji je svojom predanošću, talentom i entuzijazmom bio “kriv“ za stvaranje ovog izvanrednog festivala prije četvrt stoljeća. Njegova neumorna posvećenost umjetnosti i kulturnoj raznolikosti ostavila je i ostavlja neizbrisiv trag na festivalu, a njegova stručnost i vodstvo i dalje su ključni elementi uspjeha ovog izvanrednog događanja. Damir Zlatar Frey je ne samo osnivač, već i duša festivala ZLATNI LAV, a njegova strast i posvećenost ostaju inspiracija za sve one koji sudjeluju i prisustvuju ovom jedinstvenom kulturnom događanju.

Ovogodišnji jubilarni festival, pod nazivom “ZLATAREVO ZLATO,” obećava biti poseban. Uz vrhunske izvedbe i premijere, festival će također ponuditi raznovrsne popratne događaje, uključujući radionice, izložbe i diskusije o budućnosti komornog teatra, kao i dramski studio. Ovaj festival ne samo da slavi svoju povijest već i gleda prema budućnosti, te nastavlja svoju ulogu u povezivanju ljudi kroz umjetnost.

ZLATNI LAV u Umagu je svijetla točka kulture, suradnje i kreativnosti u srcu Europe. Njegova priča je priča o ljubavi prema umjetnosti, razumijevanju i zajedničkom izazovu granica. Sada, kada slavi svoj 25. rođendan, festival “ZLATAREVO ZLATO” podsjeća nas na snagu umjetnosti u povezivanju ljudi i na bogatstvo koje ona donosi našim životima.

Željka Udovičić Pleština

Završni tekst Mirne Farkaš Salamon

28.06.2023 // news, Top news

Mirna Farkaš Salamon
Još od antike potraga za savršenstvom ujedinjuje umjetnike diljem svijeta, a umaški je Zlatni lav, međunarodni festival komornog teatra u svom dvadesetčetvrtom izdanju ponudio šest kvalitetnih predstava, koje su ove godine stigle iz Ljubljane, Kopra, Pule, Novoga Sada, Zagreba i po prvi puta iz Umaga.

Dvije duodrame i četri monodrame, različite i po temama, ali i načinu izvedbe, ove su godine publiku natjerale na duboko promišljanje. Festival je počeo predstavom u klasi Damira Zlatara Freya dramskog studija Umag, “Svinje”, dramatičara Tomislava Zajeca, te u izvedbi Caterine Vižintin i Luane Kličić, nastavljen je predstavom “Nema putne”, koprodukcijom Radio teatra i srpskog narodnog vijeća u Zagrebu i izvedbi Nikole Nedića i Nike Barišić, a gledali smo i “Francamente” autorski projekt Petre B. Blašković, u koprodukciji INK-a Pula i Zajednice talijana iz Pule, “Mulej” autorski projekt Anice Petrović, mlade glumice iz Novoga Sada, predstavu “Sea wall” Gledališča Koper u izvedbi Frančeska Borkija i režiji Borisa Cavazze, te “Vse sijajne stvari” Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana, u režiji Nataše Barbare Gračner i izvedbi Uriša Fursta.

Žiri, u sastavu Slavica Renko i Tarita Štokovac, članice, i predsjednica Mirna Farkaš Salamon, ove je godine imao izuzetno težak zadatak, vagala se svaka predstava i nijanse su odlučivale. Odluke su sljedeće – Grand Pri festivala nije dodijeljen, a tri ravnopravne nagrade Zlatni lav dobili su predstava “Vse sjajne stvari”, u kojoj je glumac Uroš Furst progovorio o mentalnom zdravlju, glumac Nikola Nedić za ulogu Sineka u nostalgičnoj predstavi “Nema putne”, te predstava “Svinje” dramskog studija Umag koja je prema ocjeni publike bila najbolja predstava festivala. Glasovi su utihnuli, reflektori su ugašeni i zastor se spustio, Umag već sad željno iščekuje sljedeću godinu i 25. izdanje Međunarodnog festivala komornog teatra, svoj jubilarni “Zlatni lav” koji će donijeti i opet nove poetike, različite predstave i mnogo mnogonove kazališne energije, prijeko potrebne u vremenu ekrana i umjetne inteligencije.

Mirna Farkaš Salamon
predsjednica žirija 24. Međunarodnog festivala komornog teatra “Zlatni lav” Umag
27.06.2023.

OBRAZLOŽENJA ŽIRIJA 24. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav Umag 2023.

25.06.2023 // news, Top news


Zlatni Lav dodjeljuje se:

Predstavi „Vse sijajne stvari“ Duncana MacMillana i Nataše Barbare Gračner, u izvedbi Uroša Fürsta i produkciji Slovenskog narodnog gledališča Ljubljana. U intereraktivnoj igri brojeva i sjećanja na najvažniije trenutke života, Uroš Furst je bez patetike progovorio o jednoj od najčešćih mentalnih bolesti današnjice, depresiji. Predstava „Sve sjajne stvari“ ruši barijere, predrasude i pokazuje put traženja pomoći. Furst niije samo progovorio o mentalnom zdravlju i problemima, već je uključivši publiku promjenio stav o mentalnim bolestima prikazavši koliko male naoko banalne stvari, poput plesa, sladoleda ili pak palačinki mogu preobraziti čovjekovu percepciju. Svojim izvedbom MacMillanivog teksta Furst je publici podario ne samo dobru predstavu nego i vjeru u bolje sutra.

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Glumcu Nikoli Nediću za ulogu Sineka u predstavi „Nema putne“ Antonia Buljana u režiji Dražena Krešića, te produkciji Radio Teatra i Srpskog narodnog vijeća Zagreb. Nikola Nedić dojmljivo je odglumio zagrebačkog studenta na samom početku Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Duh vremena postignut je pucketavim zvukom radija, glazbom, te starim zagrebačkim govorom čime je Nikola Nedić uspio oživjeti atmosferu zagrebačkih gostionica, strah i neizvjesnost nadolazećeg ratnog vihora. Sugestivno i suvereno, Nedić pred publikom postaje domobran svjestan promjene nakon koje će samo dnevnički zapisi čuvati sjećanje na nevinost prve ljubavi, bezbrižne zabave i vrijeme kada je najveći problem u životu studenta predstavljalo učenje za ispite koje ga je odvajalo od društva. Svojom izvedbom Nedić je publiku doveo do ruba na kojem se stapaju bezbrižna prošlost i neizvjesna budućnost.

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Predstavi „Svinje“ dramskog studija Umag, klasa Damira Zlatara Freya. Glume Caterina Vižintin i Luana Kličić, voditelj predstave je Sven Begić, autorica kostima Ivana Bakal. Izobličena stvarnost dramatičara Tomislava Zajeca, suočila je i publiku i glumice sa vlastitim granicama ljudskosti i svime što ljudskost podrazumjeva. S onu stranu grotesknih dijaloga sestre svinjarice u svojoj izopačenoj iluziji svijeta strovaljuju se svakim udahom, svakom rečenicom i svakim korakom sve dublje u ništavnost, u kojoj najzad nestaju. Suočene s propašću patvorene iluzije, glumicama patološka logoreja postaje jedini način kojim mogu zaglušiti nemogućnost ostvarivanja smislene komunikacije sa sobom i sa svijetom. Razbijeno zrcalo u kojem se odražava nihilizam modernoga svijeta publiku ostavlja u razmišljanju još dugo, dugo nakon predstave, izazivajući lepezu osjećaja koje možda i ne želimo osjećati ili se s njima suočiti. Mlade su glumice svojom izvedbom suvereno ostale u okvirima groteske, čvrsto držeći sve niti apsurdnoga svijeta izokrenutih vrijednosti.

Mirna Farkaš Salamon: predsjednica žirija

Slavica Renko: članica žirija

Tarita Štokovac: članica žirija

 

U Umagu: 24.06.2023.

 

Damir Zlatar Frey: Umjetnički ravnatelj

 

OCJENA PUBLIKE
Treće rangirana : predstava FRANCAMENTE s ocjenom 4,54

Drugo rangirana: predstava MULEJ s ocjenom 4,60

Zlatnog Lava PUBLIKE S NAJVIŠOM OCJENOM 4,73 dobiva predstava SVINJE

Uvodnik udruge pružam ti ruku

08.06.2023 // news

Tatjana Bakran
Udruga Pružam ti ruku Umag i ove godine nastavlja suradnju s Međunarodnim festivalom komornog teatra Zlatni lav.

Ove godine Udruga Pružam ti ruku obilježava 10. godina postojanja i rada, stoga nam je izuzetna čast izložbom “Mali umjetnici, veliki lavovi” u sklopu festivala pokazati dječju umjetnost i njihovo viđenje Zlatnog lava. Našom izložbom radova želimo dati podršku festivalu koji je uvijek bio uz djecu sa TUR-om i invaliditetom. Kao što znamo stvaranje, kreativnost i umjetnost su lijek za dušu i srce.

Srca naše djece su tako velika i ponosna kada vide svoje radove izložene da i naši sugrađani mogu kroz njihove oči vidjeti njihovo viđenje stvari oko njih. Zlatni lav je djeci bio poticaj na maštu i kreativnost te svaki lav ima svoju priču. Kroz likovne radionice smo se zabavili, nasmijali i divili mašti naših malih sugrađana koji su si dali truda da za njih bude sve savršeno jer Lav to i zaslužuje.

Tatjana Bakran
predsjednica Udruge Pružam ti ruku Umag

pruzam-ti-ruku-1pruzam-ti-ruku-2pruzam-ti-ruku-3

Stolno posuđe iz lončarske radionice u Sv. Ivanu Kornetskom

08.06.2023 // news

Biljana-Bojic
STOLNO POSUĐE IZ LONČARSKE RADIONICE U SV. IVANU KORNETSKOM

U arheološkoj zbirci Muzeja grada Umaga pohranjena je kuhinjska i stolna keramika iz 16. i 17. st., proizvedena na prostoru nekadašnjeg srednjovjekovnog kaštela u sv. Ivanu Kornetskom.

U podmorju ispred uvale sv. Ivana pronađeni su ulomci glazirane i gravirane keramike tzv. talijanskog tipa iz razdoblja kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Među keramičkim nalazima veliki je broj poluproizvoda (nedovršenih keramičkih posuda), keramičkog alata (podložaka za pečenje glazirane keramike) i radioničkog otpada. Ovi nalazi ukazuju na postojanje lokalne lončarske radionice na prostoru Sv. Ivana Kornetskog, koji je tada biofeud – posjed koparske plemićke obitelji Verzi. Posjedovanje takve vrste gospodarske djelatnosti svjedoči o ekonomskoj moći posjeda i visokoj kulturi stanovanja na našem području u doba postrenesanse. Renesansa prva pokušava svjesno izgraditi sređeno kućanstvo, štoviše, izraditi ga kao umjetninu.* Keramičko posuđe osim što potvrđuje utjecajeVenecije, stavlja nas uz bok tadašnjih vodećih centara proizvodnje keramike mediteranskih i srednjoeuropskih zemalja.

Za vrijeme i u suradnji sa „Zlatnim lavom“ u auli umaškog kazališta Coslovich Muzej je izložio informativni podsjetnik na ovaj dio naše baštine kako bi još jednom zajednički potakli afirmaciju kulturnog identiteta Umaga.

U razdoblju renesanse kada bogati plemići postaju najvažniji naručitelji i mecene umjetnosti, i obrta pogoduje se i procvatu kazališta. Prvo su se izvedbe kazališnih predstava odvijale na otvorenom, pred dvorom, u vijećnicama, u privatnim kućama bogatih plemića i građana. Otkrića antičkih pisaca oživljava i kazalište koje doživljava preporod- oponašajući klasična djela. U Italiji se potom ostvaruju prvi primjeri kazališnih zgrada. Najpoznatiji je primjer PalladijevTeatro Olimpico u Vicenzi (1585.), koji utječe na gradnju Scamozzijeva Teatro all’Antica u Sabbioneti (1588.), te potom Aleottijev Teatro Farnese u Parmi (1618.). Dok su talijanske kazališne zgrade građena za potrebe humanističkih akademija Hvarsko kazalište utemeljeno 1612. prvo je pučko i komunalno kazalište, u koje je mogao ući svaki čovjek neovisno o staleškoj pripadnosti. I upravo težnja ka zajedničkom životu svih staleža te afirmacija individualizma,doprinijelo je razvoju umjetničkog sjaja što ga pokazuje kultura renesanse.

Zaštitni znak lončarske radionice sv. Ivana su primjerci servisa stolnog posuđa (tanjuri, zdjele, pladnjevi) ukrašeni s unutrašnje strane urezanim stiliziranim biljnim „motivom stabla“, te obojani zelenom, plavom i smeđom bojom, po uzoru na venetsku ili sjevernotalijansku maniru, u obliku, tehnologiji izrade i načinu ukrašavanja.

* J. Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji iz 1860. (1997.)

Tekst: Biljana Bojić Ravnateljica Muzeja Grada Umaga

muzej-grada-umaga-1muzej-grada-umaga-2

Vili Bassanese – uvodna riječ gradonačelnika 2023.

25.05.2023 // news

Vili BassaneseI ove godine Umag je ponosni domaćin Zlatnog lava, festivala koji naš grad preobražava u mjesto susreta i dijaloga među različitim kulturama i narodima, otvoren svim poklonicima kazališta.

Iz godine u godinu Međunarodni festival komornog teatra Zlatni Lav donosi novine iz kazališnog svijeta koje svojom tematikom prate suvremene društvene pojave. Kazalište je prostor u kojem zbilja biva razgolićena, lišena svih društvenih normi koje nerijetko prikrivaju narav čovjeka i samoga društva. Svojom energijom i karizmom teatar je od pamtivijeka stekao status svojevrsnog moralnog autoriteta te uživao određenu slobodu koja mu je jamčila da svojom poetikom nesputano progovara o svemu. Kazalište je zrcalo društva i vremena u kojem živimo. Ova tvrdnja nedvojbeno vrijedi i danas. Svijetom u kojem živimo dominiraju društvene mreže i mediji koji nas zasipaju neopisivom količinom informacija. Može li se u takvoj bujici vijesti pojedinac otuđiti i postati neosjetljiv na probleme čovječanstva, na patnje svojeg bližnjega? Moć je teatra da pronikne u dubine ljudske duše i na sceni prikaže nepatvorene osjećaje: radost, tugu, gnjev… Kazalište ima tu bezvremensku moć koja nas navodi na promišljanje o nama samima, o odnosu s drugim ljudima, ljubavi, predrasudama, nudeći da sami prosudimo u kakvom svijetu živimo.

Međunarodni festival Zlatni Lav aktualizacijom tema tijekom svih godina nije nikada razočarao svoju vjernu publiku koja s nestrpljenjem očekuje i prvu produkciju Dramskog studija Umag – Umago koja otvara ovogodišnje izdanje festivala, stoga pozivam sve ljubitelje kazališta da nam se pridruže tijekom festivalskih dana i od srca upućujem svoje čestitke i želje za još jednim uspješnim izdanjem ovog jedinstvenog kulturnog događaja.

GRADONAČELNIK
Vili Bassanese

Uvodna riječ Istarske županije 2023.

24.05.2023 // news

Boris MiletićUvodna riječ istarskog župana Borisa Miletića povodom 24. Međunarodnog festivala komornog teatra „Zlatni lav“ Umag

Kultura i umjetnost su neizostavni dio identiteta svake regije, predstavljaju dodirnu točku različitih naroda i civilizacija jer pričaju svima razumljivim jezikom kreativnosti, estetike i dara. Često ističem kako je Istra teritorijalno i po broju stanovnika mala, ali istodobno svjetski velika. Velika je i po manifestacijama koje se na našem području organiziraju, po umjetnicima i publici koju ugošćuje, a među kojima više od dva desetljeća svakako spada i Međunarodni festival komornog teatra “Zlatni lav”.

Iako se teatar, i kultura općenito, u današnjim vremenima susreću s mnogim preprekama i izazovima, „Zlatnom Lavu“ motivacije i volje ne nedostaje, što potvrđuju i impresivne brojke: ugostio je 150 kazališta, 20 zemalja, 500 produkcija te podijelio 75 nagrada prestižnim kazališnim umjetnicima. Uvijek me iznova oduševi entuzijazam koji ljudi unose u ono što rade, o kojem god području da govorimo. Kreativnosti je samo nebo granica! Nije nimalo lak zadatak održati razinu kvalitete i domišljatosti, kao ni ispuniti očekivanja publike, a organizatorima „Zlatnog lava“ to uspijeva već punih 24. godina! Iskrene čestitke, uz želju da i ovogodišnjim izdanjem, nadmašite sami sebe.

Glasačka tabela 2023.

22.05.2023 // news

Konačni rezultati glasanja.

24° medunarodni festival komornog teatra

Zlatni lav Umag 2023.

Predstave festivala (scena kazališta): GLASAČKA TABELA:

DAN

SATI

TEATAR

PREDSTAVA

GLASOVI PUBLIKE

Ponedjeljak
19.06.
21:00
Umag
DRAMSKI STUDIO UMAG- UMAGO, UMAG/ UMAGO, HR
SVINJE
4,73
Utorak
20.06.
21:00
Umag
RADIO TEATAR I SRPSKO NARODNO VIJEĆE, ZAGREB, HR
NEMA PUTNE
4,054
Srijeda
21.06.
21:00
Umag
ISTARSKONARODNO KAZALIŠTE GRADSKO KAZALIŠTE PULA, Zajednica Talijana Pula / Comunita’ Degli Italiani Di Pola, Pula/ HR
FRANCAMENTE
4,54
Četvrtak
22.06.
21:00
Umag
ANICA PETROVIĆ, Autorski Projekt Anice Petrović, NOVI SAD , SRB
MULEJ
4,60
Petak
23.06.
21:00
Umag
GLEDALIŠČE KOPER TEATRO CAPODISTRIA, KOPER, SVN
SEA WALL
4,06
Subota
24.06.
21:00
Umag
SLOVENSKO NARODNO GLEDALIŠČE DRAMA, LJUBLJANA; SVN
VSE SIJAJNE STVARI
4,00

Slađana Bukovac – Festival Zlatni Lav

22.05.2023 // news

Slađana BukovacKrilati lav svetog Marka, simbol Mletačke Republike, jedan je od najpoznatijih heraldičkih simbola na svijetu. Ne samo zbog toga što je riječ o simbolu izrazito moćne države, nego zbog toga što je kulturni prostor nekadašnje Venecije jedan od najbogatijih i najkompleksnijih na kulturnoj mapi svijeta. Venecijanski lav, o kojem, vjerojatno pod utjecajem čuvenog filmskog festivala i nagrade, danas govorimo kao o „zlatnom“, inače je atribut evanđelista Marka, čije su kosti Mlečani još u 9.stoljeću iz Aleksandrije prenijeli u Veneciju. Venecijanski se lav najčešće prikazuje iz profila, tri su mu noge na tlu, a četvrtom pridržava knjigu u kojoj piše Pax tibi Marce, evangelista meus (Mir tebi Marko, evanđelistu moj), a prema predaji lavlja je „knjiga“ u mirnodopsko vrijeme otvorena, a u ratno doba zatvorena.

Sad valja zamisliti ovaj atribut apostola, glamurozni simbol bogate i moćne države neprocjenjivog kulturnog i umjetničkog značaja kao natpis iznad jednog provincijskog hotela, izgrađenog 1920. godine u Umagu. Hotel se zove „K zlatnom lava“, „Al leon d’oro“, njegov je vlasnik i investitor Antonio Coslovich, jedan od začetnika umaškog turizma, koji uz hotel gradi i – kazalište. Zapravo je riječ o kabareu, u kojem su se ,u to nije potrebno sumnjati, puštali i propagandni filmovi fašističkog režima. Oko je čega je kasnije u Umagu bilo raznih „ideoloških“ diskusija koje su se ticale vlasnika prvog teatra: ispostavilo se naime da ni kazalište, a niti jedna druga umjetnost, nisu tako uzvišene kako bismo željeli da budu, kao što ni onaj „prvi“ i svjetski relevantni „zlatni“ lav, mletački, u vrijeme kada je držao zatvorenu onu svoju simboličnu knjigu među njezinim koricama drži mnogo više nasilja i smrti, nego arhitekture i kulture.

Kada se 2000. godine dohvatio „Zlatnog lava“, to jest umaškog kazališnog nasljeđa, kazališni se redatelj Damir Zlatar Fray suočio sa simbolom kojem je pozlata već bila odavno otpala. Ali mogao je računati na nekoliko činjenica na osnovi kojih je mogao zasnovati kazališni festival koji se razvio u najvažniji teatarski događaj u regiji. Znao je da se nalazi na mjestu gdje s obližnjeg brijega, i bez dvogleda, može vidjeti ravno tri države: Italiju, Sloveniju i Hrvatsku. Znao je da istodobno gleda u tri jezika, tri različite kazališne tradicije, i da će u mali grad u koji se svojedobno išlo u kabare „K zlatnom lavu“ glumci, redatelji, plesači i publika stizati vrlo jednostavno i brzo, upravo kao da dolaze u svoje lokalno sastajalište. „Lav“ Damira Zlatara Freya nije imperijalni lav, nego je to lav kreativne snage, koja je izdržala dulje od dva desetljeća u području gdje kulturna infrastruktura nije osobito razvijena, a gotovo sve su lokalne snage posvećene masovnom turizmu. Upravo je zbog toga i simbolički, i stvarno važno što od odve ove godine Zlatni lav više neće biti samo mjesto namijenjeno „gostima“, nego će na kazališne daske prvi put izaći i „domaći“. Prije tri je godine pokrenut i Dramski studio, koji će ove godine u Freyevoj režiji izvesti predstavu „Svinje“ hrvatskog autora Tomislava Zajeca.

Premda je od početka ovog projekta bilo jasno da će s novcem biti „turbulentno“, pa je vjerojatno to i bio jedan od razloga za „komornost“ festivala, u posljednje se vrijeme Zlatni lav suočava sa sve ozbiljnijim materijalnim poteškoćama. S rastućim troškovima i poslovično škrtim financiranjem grada, županije i Ministarstva kulture, postoji mogućnost da se komorni festival na kraju svede – na festival monodrame.

Slađana Bukovac