Arhiva za news

Glasačka tabela 2020.

27.08.2020 // news, Top news

Konačni rezultati glasanja.

21° medunarodni festival komornog teatra

Zlatni lav Umag 2020.

Predstave u konkurenciji za GRAND- PRIX festivala (scena gradskog kazališta): GLASAČKA TABELA:

DAN

SATI

TEATAR

PREDSTAVA

GLASOVI PUBLIKE

Nedjelja
30.08.
21:00
Umag
HRT DRAMSKI PROGRAM HRVATSKOGA RADIJA
BIZANTSKA SOAP OPERA
4,638
Nedjelja
30.08.
21:00
Umag
HRT DRAMSKI PROGRAM HRVATSKOGA RADIJA
SESTRICA S JEZERA
4,591
Ponedjeljak
31.08.
21:00
Umag
RTV RADIO SLOVENIJA SLOVENIJA – DRAMSKI PROGRAM
BILO BI TREBA PELJATI PSA NA SPREHOD
4,842
Ponedjeljak
31.08.
21:00
Umag
RTV RADIO SLOVENIJA SLOVENIJA – DRAMSKI PROGRAM
STVARI KOJIH TREBA NAREDITI PRED SMRTJO
4,588
Utorak
01.09.
21:00
Umag
HRT DRAMSKI PROGRAM HRVATSKOGA RADIJA
OBOŽAVATELJICA
4,948
Utorak
01.09.
21:00
Umag
HRT DRAMSKI PROGRAM HRVATSKOGA RADIJA
DOBRO JE DOK UMIREMO PO REDU
4,555
Srijeda
02.09.
21:00
Umag
RAI RADIOTELEVISIONE ITALIANA – Slovenska produkcija
PUROSA BELLEZZA / STRAŠNA LJEPOTA
4,540
Srijeda
02.09.
21:00
Umag
RAI RADIOTELEVISIONE ITALIANA
POVRATAK UJAKA BEKIJA
4,837
Četvrtak
03.09.
21:00
Umag
HRT DRAMSKI PROGRAM HRVATSKOGA RADIJA
MALA MOSKVA
3,361
Četvrtak
03.09.
21:00
Umag
KOPRODUKCIJA: 3. PROGRAM RADIA SLOVENIJA – PROGRAM ARS, DRUŠTVO CELINKA, ŠKUC GLEDALIŠČE. U SODJELOVANJU SA: CONA, UMJETNIČKA KOLONIJA NIDA – AKADEMIJA UMJETNOSTI U VILNI
IDEN
4,028
Petak
04.09.
21:00
Umag
RTV RADIO SLOVENIJA SLOVENIJA – DRAMSKI PROGRAM
DOBR’ JE
3,950

HRT dramski program hrvatskoga radija

10.08.2020 // news, Top news

HRT_znak_bijelo

Davne 1926. godine raspisan je prvi natječaj za radio dramu, a potom je 07. travnja 1927. na Radio Zagrebu emitirana prva hrvatska radio drama Vatra Ive Šrepela. Premda se od toga datuma radiodrama kontinuirano emitira na Radio Zagrebu s većim i manjim uzletima ovisno o povijesnom trenutku, Dramski program kao programska cjelina HR-a osnovan je tek 1964. godine, a od 1965. do 1971. godine vodio ga je doktor Branko Hećimović. Upravo te, šezdesete godine smatraju se zlatnim godinama hrvatske radio drame, a okupljaju autore višestruko nagrađivanih radiodrama: Z. Bajsić, V. Kuzmanović, I. Ivanac, I. Slamnig, S. Novak, I . Vrkljan, A. Šoljan, P. Šegedin i dr.

Djelom Zbogom Z. Bajsića (1968.) počelo je tzv. dokumentarističko razdoblje Dramskog programa. Međunarodnu vrijednost hrvatske radiodrame potvrdio je Z. Bajsić radiodramom Mekana proljetna zemlja, izvedenoj 1959. na BBC-u. Uslijedilie su brojne izvedbe i niz prijevoda hrvatskih radiodrama na brojne jezike. Primjerice radiodrama Čovjek koji je spasio Nizozemsku A. Šoljana prevedena je na 14 jezika , a u inozemne antoogije ušli su mnogobrojni hrvatski autori . Upravo je radiodrama Ćovjek koji je spasio Nizozemsku A.Šoljana u režiji Z. Bajsića osvojila 1985. godine u Berlinu nagradu Prix Futura.

Posljednjih desetljeća Dramski program HR-a bilježi ponovno značajan uzlet što potvrđuje prestižnim nagradama na međunarodnim festivalima osvajajući Grand Prix Italija, Prix Nova, Prix Ex Aequo te BBC Audio Drama Awards.

Godine 1996. Dramski program je pokrenuo i Međunarodni festival igrane i dokumentarne radio drame Prix Marulić – Starim tekstovima u pohode u Hvaru kao jedinstven ambijentalni festival.

Program godišnje proizvodi oko 150 premijera za emisije Radio igra, Radio roman, Dokumentarna radio drama, Radio scena, Radio drama, Radio atelje, Radioigra za djecu i mlade, Kutić poezije, Male forme, KriK, Skitnje u zvuku, Slika od zvuka, Ars Acustica i Portret umjetnika u drami.

Intimni dialog z nevidnim

10.08.2020 // news, Top news

logo ars

Radijska igra…najbolj množično in najbolj dostopno gledališče…zvočni laboratorij kjer se preiskušajo meje samega medija, ljudi in strojev in kjer se ustvarja ena od programskih kakovostnih norm … intimni dialog z nevidnim… Lahko je raziskovalka, kritična opazovalka, ubežnica, upornica, sanjalka, intimna sporočevalka in očarljiva zapeljivka. Zatočišče pred nasilnim zvočnim preglaševanjem, široko razprta zibelka sodobnega jezika in njegovih najvplivnejših, paraverbalnih učinkov. A položaj radijske igre je prav zato že v osnovi protisloven: umeščena je v medij, kjer prevladujejo informacija, promocija, razvedrilo, politična publiciteta.

Dva povsem različna delovna ritma, dva vsaj na videz različna profesionalna pristopa in domnevno dve – kot pogosto nakazuje prevladujoče vzdušje tudi znotraj medijske hiše – diametralno nasprotni stopnji nujnosti, »resnosti« in uporabnosti končnih izdelkov; enih z dnevno in drugih z veliko daljšo produkcijsko in programsko frekvenco, enih – »resničnih« in drugih – fiktivnih, enih razmeroma cenenih in drugih razmeroma dragih in – enih za široke množice, drugih pa za peščico poslušalcev. Kot da se soočata koristno delo in igra ali – množični konsenz in samotno iskanje. In še največji »greh« radijske igre v mediju: s svojo domišljijsko in večplastno govorico se izmika kontroli, dovoljeno ji je med vrsticami spregovoriti tudi o sicer zamolčanem.

Prve slovenske radijske igre so nastale zdaj že pred več kot 90 leti in doživele zlasti po 2. svetovni vojni intenziven razvoj v /edino/ izvirno umetnostno govorno radijsko zvrst. Njen naravni domicil je na 3. programu Radia Slovenija – programu ARS, dota Uredništva igranega programa pa raznolika in bogata: v arhivu je shranjenih več kot 4000 radijskih iger – v njih pa na posnetkih vzporedni domišljijski svetovi 6 desetletij, ki s 300 ponovitvami in z 20 do 30 premierami letno na dveh radijskih programih 6 dni v tednu vstopajo v programski tok, v drobcih in izjemoma tudi v celoti na splet, občasno na javna prizorišča in redno na osrednje mednarodne festivale. Slednji so odlična priložnost za enakovredno komunikacijo s svetom, da spregovorimo o nas, da prispevamo k raznovrstnosti tem, občutij, estetik. Seveda so za ustvarjalce in za radio pomembne tudi nagrade – Radio Slovenija se že ponaša z več najvišjimi priznanji za radijsko igro; vrednost mednarodnih priznanj je izjemna, saj se lahko radijska igra, odkar je usahnil jugoslovanskih festival na Ohridu, preverja le v evropski in svetovni konkurenci največjih nacionalnih radijskih hiš, potem ko se prebije skozi notranji in festivalski predizbor. Še posebej pa je razveseljivo, da se na festivalih odmevno vrstijo nova dela po scenarijih slovenskih avtorjev in prav vsi aktivni umetniški sodelavci Igranega programa. Vendar: radijska igra obstaja samo, kadar je predvajana po radiu, sicer je le mrtev analogni ali digitalni zapis…konzerva. Tako je tudi na festivalih – iztrgana je iz programskega toka, iz svoje neposredne soseščine in zato je še posebej dobrodošla zamisel festivala Zlatni lav 2020, da festivalske igre predvaja tudi na radiu.

Gabrijela Lučka Gruden

Nagrade 20. jubilarnog međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav umag / Leone d’ oro Umago

29.06.2019 // news

NAGRADE  20. JUBILARNOG MEĐUNARODNOG FESTIVALA KOMORNOG TEATRA
ZLATNI LAV UMAG / LEONE D’ ORO  UMAGO

Odlukom umjetničkog ravnatelja festivala
ZLATNI LAV dodjeljuje se KATJI PEGAN direktorici I umjetničkoj ravnateljici TEATRA KOPER – TEATRO CAOIDISTRIA iz Kopra, Slovenija, za inicijativu  predstavljenu na ovogodišnjem simpoziju,  o pokretanju mediteranskog kazališnog kruga u kojem su udružene kazališne kuče koje djeluju na obalama Jadrana I pokretanje nagrada ZLATNI LAV za dostignuća na polju kazališne umjetnosti koje bi se svake godine dodjeljivale u Umagu

Glasovima publike treće rangirana predstava je  NESTALA u režiji NATAŠE BARBARE GRAČNER, MESNOG GLEDALIŠČA LJUBLJANA,   SLOVENIJA,  sa ocijenom 4,76

Drugo  rangirana predstava po glasovima publike ZA DOBROBIT SVIH LJUDI, u režiji NENI DELMESTRE,  predstava u koprodukciji TEATRA KOPER – TEATRO CAPODISTRIA I SLOVENSKOG NARODNOG GLEDALIŠČA  NOVA GORICA, SLOVENIJA sa ocijenom  4,81

Najvišu ocjenu publike, 4,84 dobiva predstava (NE)PRILAGOĐEN autorski rad LUKE MIHOVILOVIĆA  i koautorice i koredateljice GEE GOJAK u produkciji ISTARSKOG NARODNOG KAZALIŠTA GRADSKOG KAZALIŠTA  PULA

OVOGODIŠNJI GRAND PRIX  ZLATNI LAV dobiva

Predstava (NE)PRILAGOĐEN autorski rad LUKE MIHOVILOVIĆA  i Koautorice i koredateljice GEE GOJAK u produkciji ISTARSKOG NARODNOG KAZALIŠTA GRADSKOG KAZALIŠTA  PULA

Simpozij

12.06.2019 // news

U nedjelju 23.i ponedjeljak 24. 06. 2019. od 17:00 do 20:00 sati u gradskoj vijećnici, Giuseppe Garibaldi 6, 52470 Umag, održati će se stručni simpozij „DOPRINOS MEĐUNARODNOG FESTIVALA KOMORNOG TEATRA ZLATNI LAV UMAG KAZALIŠNOJ KULTURI REPUBLIKE HRVATSKE“

 

NEDJELJA 23.06. 2019. PONEDJELJAK 24.06. 2019.
17:00 Florianna Bassanese Radin ( Umag), prof. zamjenica gradonačelnika Grada Umaga
Ivana Šojat (Osijek) hrvatska književnica Ivana Šojat (Osijek) hrvatska književnica
Danilo Rošker (Maribor) intendant slovenskog narodnog kazališta u Mariboru Danilo Rošker (Maribor) intendant slovenskog narodnog kazališta u Mariboru
Maja Gregl ( Zagreb), dramaturginja, urednica i književnica Maja Gregl ( Zagreb), dramaturginja, urednica i književnica
Kostadinka Velkovska (Zagreb) kazališna, televizijska i filmska glumica Kostadinka Velkovska (Zagreb) kazališna, televizijska i filmska glumica
Vera Pavičić ( Buje) sociolog, predsjednica udruge Asertiva Umag mr. Jasna Jakovljević (Varaždin) intendantica hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu
Slobodan Jokić – Dan Oki (Split) mr. art., redoviti profesor ADU Split Rok Andres ( Ljubljana ) dramaturg
Nataša Barbara Gračner (Ljubljana)glumica, režiserka i prof. glume na AGRFT Ljubljana
Katja Pegan (Koper) režiserka, direktorica i umjetnički vođa gledališča Koper
Vladimir Torbica (Novigrad) prof., pročelnik za kulturu Istarske Županije – Regione Istriana
Slobodan Jokić – Dan Oki (Split) mr. art., redoviti profesor ADU Split
Marianna Jelicich Buić ( Buje) prof. članica izvršnog odbora Talijanske Unije zadužena za kulturu

Glasačka tabela 2019.

05.06.2019 // news

20° jubilarni medunarodni festival komornog teatra

Zlatni lav Umag 2019.

Predstave u konkurenciji za GRAND- PRIX festivala (scena gradskog kazališta): GLASAČKA TABELA:

DAN

SATI

TEATAR

PREDSTAVA

GLASOVI PUBLIKE

Ponedjeljak
24.06.
21:00
Umag
MESNO GLEDALIŠČE LJUBLJANA – Ljubljana, SLO
NESTALA
4,76
Utorak
25.06.
21:00
Umag
ŠKUC GLEDALIŠČE ZAVOD KOLAŽ I CANKARJEV DOM – Ljubljana, SLO
RUŽIČASTI TROKUT
4,46
Srijeda
26.06.
21:00
Umag
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U VARAŽDINU – Varaždin, HR
LUĐAK I OPATICA
4,56
Četvrtak
27.06.
21:00
Umag
TEATER KOPER I SNG NOVA GORICA – Koper, SLO
ZA DOBROBIT SVIH LJUDI
4,81
Petak
28.06.
21:00
Umag
ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE PULA – Pula, HR
(NE)PRILAGOĐEN
4,84

Uvodnik prof. dr. sc. Sibila Petlevski, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

22.05.2019 // news

ZLATNI REZ ZLATNOGA LAVA

Sibila-PetlevskiPred jedno čitavo desetljeće, bila sam u stručnome povjerenstvu za ocjenjivanje predstava uvrštenih u selekciju Međunarodnoga festivala komornog teatra Zlatni lav, a tada sam napisala i tekst pod naslovom «Zlatno doba Zlatnoga lava». Namjera mi je bila ukazati na samosvojnost i kvalitetu autorskoga koncepta toga Festivala. Uprkos teškim, zapravo sve težim, okolnostima u kojima se sagledava i vrednuje mjesto kulture u društvu – taj je Festival uvijek uspijevao ostvariti harmonijsko pomirenje, neku vrst zlatnoga reza između dviju jednakovrijednih sastavnica kazališnog života: potrebe da se očuvaju visoki kriteriji kazališno-umjetničke vrsnoće, s jedne strane, te nastojanja da se posluša otkucaje srčanoga bila publike, s druge strane. Obično se kaže da artizam i populizam ne idu zajedno, ali upravo se takva «pomirba» naizgled suprotstavljenih tendencija ostvaruje u autorskoj koncepciji Festivala pridavanjem promišljenog i dubokog pokrića kako za odvažno artističko istraživanje, tako i za komunikaciju preko rampe koja i kod gledatelja osnažuje zapretene potencijale sukreativnih moći, pa publika izlazi iz kazališne «crne kutije» emocionalno i intelektualno angažirana, poučena i zabavljena.

Možda je danas najvažnija svrha festivalske kulture u osnaživanju ili čak ponovnom rađanju izgubljenog interesa za umjetnost, a to se može postići upravo na način na koji to čini umjetnički direktor Međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav: poticanjem znatiželje i otvorenosti kazališnih posjetitelja za «novo» kao za ono prepoznatljivo u «stranom» i ono očuđujuće u «poznatom». Sve postavke koje sam već razvila u davno napisanoj pohvalnici Festivalu i danas i te kako vrijede. Neke je stvari potrebno uporno naglašavati u okolnostima smanjenog prepoznavanja, i još drastičnije smanjenog financijskog podržavanja kulturnih vrijednosti.

Ukoračivši u jubilarnu sezonu Međunarodnoga festivala komornog teatra Zlatni lav, uskliknut ćemo zajedno s Oscarom Wildeom: “Kritičar treba obrazovati publiku; umjetnik treba obrazovati kritičara”. Objasnimo zašto je opravdano citirati Wildea u kontekstu kazališnog festivala čiji je utemeljitelj i umjetnički ravnatelj Damir Zlatar Frey. Festivalski projekt, uzgred rečeno izuzetno uspješan, utemeljen je na ideji suživota triju naroda – hrvatskog slovenskog i talijanskog – koji bivanjem u pograničnom području svjedoče sudbinsku potrebu nadilaženja granica; žudnju za nesputanim širenjem ideja i umjetničkih praksi, uslijed čega nužno dolazi i do proširenja obzora. Iz godine u godinu, s namjerom da se ta plemenita zadaća ostvari, Festival potvrđuje točnost Gavelline misli da svaki dodir sa stranim kazališnim životom čisti naš pogled na vlastito stvaranje, pri čemu u riječima koje izgovaraju «tuđa usta» – sve dok ta usta nastoje pronaći zajedničko polazište u strasti izvedbe – vibriraju svi preljevi našeg vlastitog unutrašnjeg govora.

U tome smislu može se reći da je kritičarska koncepcija Festivala od samog početka bila usmjerena na edukaciju publike, na prizivanje duhovnih potencijala gledatelja, na poticanje znatiželje i potrebe za informacijama i istovremeno podizanje svijesti i savjesti javnosti. Otkrivalački potencijal teatra, u vremenskom smislu vezan uz tvorbu događaja ovdje i sada, moguće je osloboditi samo uz prisutnost gledatelja kao aktivnog čimbenika koji mora biti – riječima Badioua – prizvan. Prava priroda teatra ne ostvaruje se u suhoparnoj teatrološkoj analizi, nego u živom i životnom preslagivanju tradicionalnih elemenata mjesta, teksta, redatelja, glumca, dekora, kostima i publike, kako bi se kroz izvedbu kao igru uspostavila dijalektika Države (situacije predstavljanja), Etike drame (provokacije izvedbom) i Gledatelja (kao mogućeg oslonca Istine). Tako postavljen model okrunjen je jednim konceptom teatra koji odvažno staje u funkciju motora proizvodnje Istine pomoću događajnog pojavljivanja izazova. Priziv gledatelja ne zbiva se po dekretu, nego na osnovi odgovarajućeg potencijala za odgovorno mišljenje kakvo bi trebalo biti odlikom kazališnog gledatelja. Gledatelj, za razliku od promatrača, trebao bi na sebe kao pojedinac preuzeti hermeneutičku odgovornost, podijeliti rizik s izvedbenim umjetnicima, pri čemu se iz svakog pogleda na «susjedno» otvara neka nova, uzbuđujuća perspektiva, neki iznenađujuće svjež pogled na «domaće».

Kritički okvir kakav je za festival Zlatni lav postavio njegov inicijator, Zlatar Frey, namijenjen je buđenju postojeće i stvaranju nove publike. S druge strane, ista ta jasno osmišljena kritička koncepcija Festivala ostaje otvorena; prepušta se izazovima novih izvedbi u svoj raznolikosti oblika komornog teatra (od komornih scena velikih kazališnih kuća do neinstitucionaliziranih kazališnih ansambala i eksperimentalnih kazališnih formacija) da bi se naposlijetku – wildeovski rečeno – dala mogućnost umjetniku da obrazuje «kritičara», da ga izbaci iz sigurnosti unaprijed formiranih stavova, oslobodi i potakne na suigru.

Festival je koncepcijski inovativan. Festivalski, kazališni «život» utemeljen je na stvarnosnom suživotu triju naroda – hrvatskog, slovenskog i talijanskog – koji bivanjem u pograničnom području svjedoče sudbinsku potrebu nadilaženja granica; žudnju za nesputanim širenjem ideja i umjetničkih praksi, uslijed čega nužno dolazi i do proširenja obzora pa se ostvaruje višestruka korist za zajednicu: oplođuju se ideje s područja umjetničkog stvaranja, promovira se društvena tolerancija i suživot, obogaćuje se hrvatska kazališna scena, stvara se platforma za prekogranične suradne projekte i programe, popularizira se dramska i kazališna umjetnost, informira se i educira se publika, a time proširuje recepcijska baza i sudjeluje se u kreiranju kvalitetnoga tržišta umjetničke ponude i potražnje; proširuje se i obogaćuje turistička ponuda unutar regije.

Ozbiljnost u određivanju okvira, ali i razigranost i permisivnost, čini posebnu vrlinu programskog koncepta. Festival se prepušta izazovima novih, drukčije osmišljenih izvedbi, uključivši sve izražajne mogućnosti komornoga teatra. Festivalska koncepcija u dva desetljeća uspješne festivalske organizacije, proširuje se i internacionalizira. Takav razvoj je nužno doveo do usložnjavanja produkcijskih zadataka i poslova pretvorivši Međunarodni festival komornoga teatra Zlatni lav u složen program koji u sebi obasiže čitav niz projektnih sastavnica od kojih je svaka za sebe realizacijski zahtjevna, a zajedno čine organičku cjelinu. Producent Festivala Marko Fereni, oko sebe je okupio neveliku, ali efikasnu i kompetentu skupinu suradnika i ostvario uzorni festivalski programski menadžment na kakvome bi mu mogli pozavidjeti i mnogi svjetski festivali koji raspolazu mnogo većom infrastrukturnom mrežom, golemim brojem suradnika i osiguranom financijskom potporom.

Kad je riječ o financijskoj potpori u kriznim vremenima, treba imati u vidu da nivelacija projekata po ključu «svakome pomalo» nikada ne vodi do željenih rezultata i u krajnjem ishodu štednja koja izjednačuje za zajednicu relevantne, velike programe i neosmišljene male projekte koji se tek trebaju dokazati – nužno dovodi do paradoksa u kojem je zašteđen novac zapravo bačen. Festival Zlatni lav je program koji se u dva desetljeća djelovanja dokazao kao uspješan domaći – gradski, regionalni, nacionalni – ali i međunarodni program koji doprinosi hrvatskoj kulturnoj ponudi.

Damir Zlatar Frey, operni redatelj, koreograf, dramski pisac, kostimograf, scenograf, utemeljitelj i ravnatelj kazališta i festivala, o kojemu sam jednom prigodom zapisala da je «uvjerljivi praktičar svoje vlastite umjetničke i životne priče kao jedne od mogućih teorija života u pluralitetu istina» svojom je jakom i međunarodno cijenjenom redateljskom osobnošću uspio pridati Festivalu dodatnu kvalitetu. Iz autorskoga stava koji nikad ne gubi sposobnost realne i točne procjene aktualnosti u kazališnoj dinamici našega vremena, ostvaruje se programski «zlatni rez»: osjetljivosti za širok spektar raznolikih mogućnosti pristupa komornome teatru vješto je harmonizirana s Freyevim redateljskim viđenjem i bogatim kazališno-praktičnim iskustvom.

Posebna vrijednost festivalske kulture je u sposobnosti stvaranja urbane događajne «aure» oko samoga programa. Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav uspio je stvoriti zanimljiv i samosvojan kazališni programski okvir, ali njegova je prednost i u kreiranju atmosfere ljetnog žarišta kulturnog zbivanja koje bi grad Umag – dakako uz odgovarajuću valorizaciju projektnih dosega Zlatnoga lava – mogao svrstati na mapu najzanimljivijih turističkih odredišta na karti Europe.

Prof. dr. sc. Sibila Petlevski,
Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

Uvodna riječ ministrice kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek

22.05.2019 // news

Ministrica-kulture-3320. Zlatni lav, uvodni tekst za kazališnu knjižicu

Uoči jubilarnog 20. Zlatnog lava, kazališnog festivala koji se respektabilni niz godina uspješno održava u Umagu, upućujem srdačne čestitke organizatorima, sudionicima i posjetiteljima.

U 20 godina postojanja Zlatnog lava imali smo mogućnost pratiti razvoj tog važnog festivala, koji je pokrenuo umjetnički voditelj, istaknuti i svestrani autor, dobitnik vrijednih umjetničkih priznanja, Damir Zlatar Frey. Pod njegovim kreativnim vodstvom nizala su se festivalska izdanja s pomno osmišljenim programom vođenim visokim estetskim kazališnim kriterijima i osobitom koncepcijom predstavljanja i povezivanja triju kultura koje se prožimaju u suživotu i multikulturalnosti na tom prostoru. Festival posvećen komornoj sceni tematski objedinjuje različite kazališne projekte propitujući kazališnu, društvenu i osobnu stvarnost te predstavljajući vrhunske autore i izvođače različitih umjetničkih izričaja i kazališnih poetika, od nezavisnih skupina do predstava nacionalnih kazališta.

Festival Zlatni lav već je dva desetljeća dinamično i kreativno festivalsko umjetničko središte koje kontinuirano obogaćuje kulturni život grada Umaga, regije, ali jednako tako doprinosi i bogatstvu kulturnoga stvaralaštva Republike Hrvatske.

Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek

19. Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav, post festum

18.07.2018 // news

Iznimno bogati, tematski raznolik i umjetnički zavidne kvalitete pokazao se ovaj uspješan festival koji maštom, duhom, trudom, nadahnućem, producentskim vještim balansiranjem u kreiranju sigurnih prostora za dolazak i pripremu svake ekipe za scensko predstavljanje, pokazao se ovogodišnji festival Zlatni lav.

Od prve predstave „Otpor“ koja je stigla iz Novog Sada u kojoj smo svjedočili o zastrašujućem ponoru svjetskih urota koje su već globalno osmišljene i unaprijed izrežirane kao zamka za naive aktiviste, preko predstava iz ostalih brojnih gradova koji su se predstavili – Šibenika, Maribora, Ptuja, Kopra, Rijeke, Ljubljane, Pule, Nove Gorice, ove godine jasni su pokazatelji da je festival ucrtao put svojoj slavljeničkoj obljetnici koja je pred nama.

Zadivila nas je glumica koja je ponijela svoj Grand Prix – Nataša Barbara Gračner u ulozi Kraljice majke svojom virtuoznom igrom bogate palete emocija pod nadahnutom palicom osebujnog izričaja vrhunske kazališne poetike Damira Zlatara Freya, koji se na ovom festivalu predstavio i kao redatelj pulske predstave „Sluškinje“.

Samozatajno balansirajući kao umjetnički ravnatelj festivala i autor, Damir Zlatar Frey s producentom Markom Ferenijem na ovom su festivalu pokazali da je samo nebo granica tajne umjetnosti koju poznaju i dovode je zahvalnoj umaškoj publici.

Maja Gregl, dramaturginja
Predsjednica žirija

Obrazloženje žirija 2018.

02.07.2018 // news

Nagrada žirija – Zlatni lav dodjeljuje se
Tijani Marković u ulozi Jenni
Obrazloženje:
svojom glumačkom transformacijom iz prijateljice noci u otmičarku, disidenticu i aktivisticu za ljudska prava nosi s lakoćom i virtuoznim mladenačkom sarmom mizanscensku zadaću koja joj je povjerena u predstavi Otpor. Glumica snažne sugestivne energije korespondirajuci s ostalim glumcima na sceni drži pažnju gledatelja intenzivno od samoga početka do kraja predstave.

Nagrada žirija – Zlatni lav dodjeljuje se
Glumačkom trojcu u predstavi Sluškinje
Obrazloženje:
Igrati Jeana Jeneta kao dramatičara našeg suvremenog trenutka zahtjevna je uloga za svaki od dramskih lica u njegovoj avangardnoj drami Sluskinje. Iznimnom poetskom snagom iznutra glumci su predstavili iskustvo vanjskog svijeta svojih likova i oblikovali zamjenama uloga svijet iluzije koji brise granice stvarnosti u ovom poetskom i estetski istančanom uprizorenju a publici nudi svoje magično zrcalo.

GRAND PRIX ZLATNI LAV
Dodjeljuje se Nataši Barbari Gracner u ulozi Kraljice majke
Obrazloženje:
Natasa Barbara Gracner u ulozi Kraljice majke ostvarila je svojom virtuoznom igrom vrhunski kazališni doživljaj. U bogatoj paleti emocija od duhovite i njezne do sarkastične dominantne i okrutne vladarice prostora i vremena koje prevrće po sjećanju stvarajuci svoju osobnu istinu razorit ce ionako krhki unutrašnji svijet svoga sina koji se cijeli zivot bori s majcinim lažima i zudi za njezinom paznjom i nježnosti. Precizni izričaj i briljantni glumacki dar Natase Barbare Gracner povezuje suptilnoscu igre teatar i publiku u jedno.

Specijalna nagrada Zlatni Lav
Obrazlozenje:
Specijalnu nagradu Zlatni Lav ziri dodjeljuje Hrvatskom narodnom kazalištu Osijek za kontinuirani komorni izricaj koji godinama njeguje ovo kazalište.

Nagrada publike:
REALISTI SNG NOVA GORICA 4,92

Maja Gregl, dramaturginja iz Zagreba, predsjednica žirija
Nataša Bezić, likovna umjetnica iz Buja, članica žirija
Rosana Bubola, glumica iz Buja, članica žirija