Arhiva za June, 2014

Ulaznice

27.06.2014 // news

Cijena ulaznice za pojedinu predstavu iznosi 50 kn.

Ulaznice se mogu kupiti sat vremena prije početka predstave na našoj blagajni koja se nalazi u parku Pučkog otvorenog učilišta od 20 do 21 sat, pokraj Turističke zajednice Grada Umaga i na platou robne kuće za vrijeme trajanja TEATRONA od 12 do 13 sati

Sjedala u gledalištu nisu numerirana.

Grupni posjet- Abonamenat ( kupnja ulaznica za svih 9 predstava ) – popust od 20 %.

Cijena abonamenta je 360,00 kuna.

Predstave se mogu rezervirati i putem e-maila: zlatni-lav@inet.hr, a rezervacija mora sadržavati ime predstave, broj ulaznica, ime i prezime te broj telefona naručioca.

Rezervacije se moraju podignuti najkasnije pola sata prije početka predstave,a u slučaju da se to ne učini biti će ponuđene zainteresiranoj publici.

Glasačka tabela 2014.

27.06.2014 // news

Preuzmi glasačku tabelu u pdf formatu 62 KB

15. jubilarni međunarodni festival komornog teatra

˝Zlatni lav˝ Umag 2014.

Predstave u konkurenciji za GRAND- PRIX festivala (scena gradskog kazališta): GLASAČKA TABELA:

DAN

SATI

TEATAR

PREDSTAVA

AUTOR I REDATELJ

GLASOVI PUBLIKE

Petak
27.06.
22:00
Umag
KEREKEŠ TEATAR
Varaždin. HR
Mirko Kelek, Ljubomir Kerekeš 4,470
Subota
28.06.
21:00
Umag
TEATAR RUBIKON
RIJEKA, HR
Jelena Tondini,
Zvonimir Peranić
4,054
Nedjelja
29.06.
21:00
Umag
ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE GRADSKO KAZALIŠTE PULA
Pula, HR
Carlo GOLDONI,
Jasminko Balenović
4,470
Ponedjeljak
30.06.
21:00
Umag
UMJETNIČKA ORGANIZACIJA ALBALUNNA
SPLIT. HR
Jean Genet,
Goran Golovko
4,555
Utorak
01.07.
21:00
Umag
LUTKOVNO GLEDALIŠČE LJUBLJANA
LJUBLJANA. SVN
Jean Genet,
Tatjana Peršuh
4,461
Srijeda
02.07.
21:00
Umag
UMJETNIČKA ORGANIZACIJA MORUZGVA
ZAGREB.HR
Prema priči Ivana Lea Lema napisala Ana Tonković Dolenčić,
Redatelj Ivan Leo Lemo
4,472
Četvrtak
03.07.
21:00
Umag
ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE GRADSKO KAZALIŠTE PULA
PULA, HR
Motivirano originalnim scenarijem za istoimeni film,
Dalibor Matanić
4,722
Petak
04.07.
21:00
Umag
TEATAR RUBIKON
RIJEKA, HR
Zvonimir Peranić,
Zvonimir Peranić
2,895
Subota
05.07.
21:00
Umag
DRAMA MARIBOR
SLOVENSKO NARODNO
GLEDALIŠČE
Maribor, SVN
Po motivih filma il portiere di note besedilih,Liliane Cavani, Barbare Alberti, AmadeaV.Paganija, Itala Moscatija, in citatih iz Kvarteta HeinerjaMȕlleruja
adaptirala Nona Ciobanu
4,482

Glasačka komisija:
Eva Vrtovec_________________
Milica Katić_________________

Odobrava umjetnički direktor
Dami Zlatar Frey____________________

Umag, 06.07.2014.

Pismo potpore

26.06.2014 // news

Vili Bassanesse

Vili Bassanesse

PREDMET: 15. Međunarodni festival komornog teatra „Zlatni lav“ 2014.
– Pismo potpore

Međunarodni festival komornog teatra „Zlatni lav“ postao je nezaobilazna točka na kulturnoj karti Hrvatske. Umag u srpnju postaje stjecište kulturne elite Hrvatske i šireg okruženja koja je zavolila grad osebujne i bogate povijesti i kulture, grad u kojemu se Mediteran i Mitteleuropa susreću i međusobno prožimaju. Ovo jedinstveno ozračje moguće je osjetiti, vidjeti i doživjeti u Umagu, posebno tijekom Međunarodnog festivala komornog teatra „Zlatni lav“, koji ove godine obilježava svoje petnaesto izdanje. Festival koji pomno odabire tematiku i preispituje društvene vrijednosti putem različitih kazališnih poetika koje su potekle iz mediteranskog i srednjeeuropskog kulturnog prostora. Projekt Damira Zlatara Freya dovodi intrigantne predstave, a specifičan je i po svojoj više jezičnosti koja najbolje ocrtava grad, koji je oduvijek bio otvoren za dijalog među kulturama. Prepoznavši njegovu vrijednost, Grad Umag je svojim Statutom proglasio Međunarodni festival komornog teatra „Zlatni lav“ manifestacijom gradskog značaja.

Tijekom festivalskih dana Umag postaje kozmopolitski grad i poprima novu dimenziju prisutnošću eminentnih kazališnih umjetnika. Umažani i njihovi gosti imaju priliku uživati u maestralnim kazališnim izvedbama u kojima nestaje jezične barijere. U proteklih četrnaest godina Umag je ugostio prestižne kazališne kuće i višestruko nagrađivane umjetnike koji su se predstavili publici svojim najznačajnijim ostvarenjima.

Predstave koje su uvrštene u službeni program natječu se za „Grand Prix“ kojeg dodjeljuje žiri sastavljen od priznatih kulturnih i kazališnih radnika.

Festival odjekuje i gradskom jezgrom koja postaje jedinstvena kulisa za brojne ulične umjetnike i performere.

O medijskoj popraćenosti valja izdvojiti posebnu riječ. Festival prate najvažniji hrvatski i regionalni mediji. Vijesti o Festivalu i popratnim događajima donose središnje televizijske i radijske informativne emisije, dnevni tisak i elektronski mediji. „Zlatni lav“ plijeni posebnu pažnju medija i zbog poznatih imena hrvatskog i inozemnog glumišta koje tih dana pohode Umag.

Sve to moguće je doživjeti samo u Umagu, stoga pozivam sve prijatelje Umaga te istinske zaljubljenike u kazalište da podupru 15. Festival komornog teatra.

GRADONAČELNIK
Vili Bassanese

Zvonimir Peranić

26.06.2014 // news

Autor: Zvonimir Peranić,

Zvonimir Peranić

U vremenu brzih izmjena, stalnih promjena, sa sve manje usredotočenosti na vlastito, u vremenu „estradizacije“ života, nametnutih vrijednosti, programiranja obrazaca ponašanja, u vremenu ubrzanja, stalnoj težnji većoj razini, prolaznost se čini još neprimjetnijom. Život se odvija zastrašujuće brzo. Vlastite vrednote, razlozi življenja, bitnost egzistiranja, prijatelji, ljubavi, pažnja… odlažu se. Potrage za izgubljenim vremenom u mnogim slučajevima nikada ne započnu. Nekima se prije zauvijek sklope oči. Zastrašujućim se čine neoliberalne, kozumerističke, „slobodarske“ novotarije: reallity showovi, izloženost osobnosti putem društvenih mreža, neprirodno modeliranje i modno oblikovanje čovjeka, formatiranje televizijskim programima, političko zatupljivanje … Sve to osiromašuje, isušuje, cijedi, neutralizira i okamenjuje esenciju života. I umjetnost, i kazalište u nemalo slučajeva priključuju se tom trendu. Polje muza nekada se čini lažnim, i umjesto transformacijskog učinka na čovjeka, koji može potaknuti kazališna katarza, na daskama koje život znače prikazuju se neinventivne repeticije viđenog.

Opstojnost u takvom vremenu prisilnoga mijenjanja izuzetno je teška. Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav opstao je u vremenu tranzicije. Petnaesto, jubilarno izdanje, suočava se s vremenom u kojemu ekstremi posebno dolaze do izražaja. U svome temelju Zlatni lav ima utkanu ideju trianguluma – convivenze triju naroda koji žive uz granicu: hrvatskoga, slovenskog i talijanskog. Upravo ideja tolerancije, koja kronično nedostaje ovim područjima, a kojoj je Istra naklonjena, suprotstavlja se ideji ekstrema. Ekstremima kojima se napučuje današnji, još uvijek „tranzitni“ prostor. Festival se oduvijek izbjegava ograničavati. Programacija festivala Damira Zlatara Freya otvorena je različitim oblicima profesionalnoga komornog teatra – od komornih scena velikih kazališnih kuća do izvaninstitucionaliziranih kazališnih ansambala i eksperimentalnih kazališnih formacija. Otvorena je i različitim kazališnim formama, od pučkoga do artističkoga kazališta. Takva programacija možda se čini ekstremnom, u vremenu u kojemu i samo kazalište, i sami festivali, bilo da se radi o njihovom financiranju ili produkciji predstava, sve više teže monokromatskim formama, umreženim interesima, i upravo reflektiraju ekstremnost okruženja, umjesto da ga kritički propituju.

Predstave petnaestoga izdanja stoga dotiču ekstreme, progovaraju o njima, ukazuju, kriče, o ljudskoj otuđenosti, usamljenosti, čovjeku izgubljenom u poligonu rastegnutih društvenih, socijalnih, vjerskih, rodnih, nacionalnih, edukacijskih ekstrema koji preplavljuju današnje življenje, koje poput sjena svojom tamom zamagljuju i prividno stvaraju osjećaj slobode, a zapravo usamljuju, umrtvljuju i pretvaraju u marionete. Program će s toga suočiti publiku sa svakodnevicom ekstrema i pokušati potaknuti potragu. Potragu, u kojoj kazalište može pomoći kako ne bi izgubili vrijeme, već uživali ljepotu življenja.

Nagrada grada Umaga za 2013. godinu

24.06.2014 // Nekategorizirano

Nagrada Grada Umaga

Nagrada Grada Umaga

Međunarodni festival komornog teatra ZLATNI LAV, koji ove godine slavi svoju 15 godišnjicu, je festival koji pomno odabire tematiku i preispituje društvene vrijednosti putem različitih kazališnih poetika proteklih iz mediteranskog i srednjeuropskog kulturnog prostora. Projekt Damira Zlatara Freya predstavlja intrigantne predstave, a specifičan je i po svojoj višejezičnosti. Promovirajući suživot Hrvata, Talijana i Slovenaca, Zlatni Lav promiče vrijednosti poput multikultuiralnosti i suživota te svake godine privlači sve veći broj publike i osoba iz javnog i kulturnog života. Naravno, tu ne izostaju kvalitetni sadržaji, koji uz uvijek pomno odabran program, podižu razinu Festivala u cjelini.

ODLUKOM GRADSKOG VIJEĆA GRADA UMAGA DODJELJUJE SE NAGRADA GRADA UMAGA ZA 2013. GODINU MEĐUNARODNOM FESTIVALU KOMORNOG TEATRA “ZLATNI LAV”

Ministrica kulture RH dr. sc. Andrea Zlatar Violić

24.06.2014 // Nekategorizirano

Andrea Zlatar Violić

Andrea Zlatar Violić

Međunarodni festival komornoga teatra „Zlatni lav“ jedna je od najvažnijih kazališnih manifestacija u novijoj hrvatskoj povijesti, od posebnoga značenja za Istarsku županiju i Grad Umag. Iznikao iz tradicije koju započinje Antonio Coslovich, osnivač prvog umaškog kazališta u devetnaestome stoljeću, duh komornoga kazališnog izričaja u Umagu živi kroz mnoge generacije svojih stanovnika i njihovih gostiju.

Od svog osnutka 2000. godine Festival je osmišljen kao mjesto susreta vrsnih umjetničkih ostvarenja recentnoga hrvatskog i inozemnog kazališnog izričaja, pomno njegujući multikulturalnost i višejezičnost čvrsto utkane u životnu stvarnost stanovnika Istre i Umaga. Brižljivo osmišljenim konceptom, kao i strogim selekcijskim vrednovanjem pri izboru programa, Festival se tijekom godina kontekstualizirao unutar šireg umjetničkog prostora hrvatske kazališne stvarnosti, čineći tako njezin značajan dio. Svojim važnim udjelom u nacionalnoj, regionalnoj, a zatim i međunarodnoj kazališnoj sceni kontinuirano otvara put kako umjetničkom tako i međuljudskom dijalogu. Sustavno preispitujući i eksperimentirajući s kazališnim poetikama što prate komorni festivalski karakter te uvijek inovativnim glumačkim pristupom, iz godine u godinu potvrđuju, ali i razvijaju vlastiti umjetnički potpis.

Festival je od samih svojih početaka mjesto susreta kazališnih umjetnika i zaljubljenika u kazalište koji tijekom jednoga tjedna mogu pratiti najbolje profesionalne komorne izvedbe, predstaviti se jedni drugima, izmijeniti iskustva te sudjelovati u mnogim inspirativnim razgovorima, što uvijek iznova pridonosi razvoju novih i raznolikih estetika kazališne umjetnosti. Natjecateljski karakter Festivala donosi mogućnost da se među vrsnima istaknu ponajbolji te da za svoj predani rad budu i nagrađeni.
Zbog iznimne kvalitete Festival svake godine privlači sve više publike, što potvrđuje njegovu vrsnost i status nezaobilaznoga mjesta u hrvatskoj kulturi. Stoga i ovogodišnjem Međunarodnom festivalu komornog teatra „Zlatni lav“ želim pregršt umjetničkih inspiracija i uspješnih trenutaka!

Ministrica kulture RH
dr. sc. Andrea Zlatar Violić

Uvodna riječ župana Istarske županije

24.06.2014 // Nekategorizirano

Valter Flego

Valter Flego

Međunarodni festival komornog teatra «Zlatni lav» spada u red onih manifestacija kojima u Istarskoj županiji dajemo iznimnu pozornost, jer svojim značajem pridonose promociji i ugledu našega kraja. Tim više, jer Festival pridonosi afirmaciji mladih autora i promociji novih kazališnih družina. Pored toga, značajna je njegova uloga u turističkoj ponudi Istre koja tokom ljeta postane nezaobilazno odredište za ljubitelje kazališne umjetnosti.

Tijekom petnaest godina postojanja Festival je postao simbolom kvalitete ne samo grada Umaga, već i Istre, svaki put privlačeći sve veći broj publike, osoba iz javnog i kulturnog života te medije. Dodatnu važnost Festivalu daje i njegova politika suživota triju naroda prisutnih na ovome prostoru – Hrvata, Slovenaca i Talijana – na temelju koje je i nastao, a koja je oblikovala specifičnu kazališnu multikulturalnost. I poput same Istre, ova manifestacija je sjecište ravnopravnih kultura, kultura spojenih u svojim različitostima.

Iako se teatar, i kultura općenito, u današnjim vremenima susreću s mnogim preprekama i izazovima, „Zlatnom Lavu“ motivacije i volje ne nedostaje, što potvrđuju i impresivne brojke: ugostio je 150 kazališta, 20 zemalja, 500 produkcija te podijelio 75 nagrada prestižnim kazališnim umjetnicima. Za ovogodišnje izdanje pripremljeni su noviteti poput proširenja manifestacije prema Novigradu i Bujama, te programima za najmlađe ljubitelje kazališta, djecu.

Nesumnjivo je da će «Zlatni lav» narednih godina još više rasti, na radost svih nas. U Istarskoj smo županiji ponosni na Vašu manifestaciju, te ćemo je, kao i do sada, podržati na svim razinama. S uvjerenjem da ćete, kao toliko puta ranije, smoći snage da zadržite visoku razinu u organizacijskom, programskom i izvedbenom dijelu, organizatorima upućujem iskrene čestitke uoči 15. jubilarnog Međunarodnog festivala komornog teatra «Zlatni lav». Publici dobar provod, a teatarskim družinama puno sreće.

Ž u p a n
mr. sc. Valter Flego

Kraljevna na zrnu graška – 30.06.2014. u 18:00

12.06.2014 // Predstave 2014

416837_303003933100631_449778035_nRezija i adaptacija: Katja Restovic
Glazba: Zoran Trubic
Kostimografija: Fundus & Kristina Nefat
Ton: Aleksandar Poropat
Rasvjeta: Ivan Pisak
Produkcija: Pucko otvoreno uciliste 2013
Fotografije: Marino Matosevic, Darko Vekic, Vesna Finderle
Sonogove pjevaju: Max Hozic i Stefania Hasimi
Plesaci: Plesni studio Mot 08
Igraju: Luka Bosanac, Anamarija Tubakovic, Azeglio Picco, Alenka Korelic Lucic, Jakša Grgic, Sven Djula Tomac, Ivan Tripar, Nenad Sincic, Marko Korlevic, Patrick Darrer, Daliborka Škofic, Franca Kleinert, Kristina Hristova, Asja Prasljevic, Nensi Brcic,

Bio jednom davno princ koji je htio naći svoju kraljevnu i zaljubiti se. Nikako nije mogao znati koja je prava, pa se uputio na putovanje kraljevstvom gdje je trebao pronaći onu pravu. Njegove mu sluge spremiše prtljagu i on krene na put. Tražio je po cijelo kraljevstvu, upoznao mnoge grofice i kneginje, no nijedna mu nije odgovarala. Tako se nesretan i sam vratio kući. Jedne noći, dok je vani bilo veliko nevrijeme, netko pozvoni na vrata dvorca. Sluge otvoriše i vide mokru djevojku koja se predstavila kao princeza. Oni je puste unutra i ugoste je na kraljevskom dvoru. Prinčeva majka, saznavši da je to princeza, odluči za nju napraviti jedan test da provjeri njeno kraljesvsko podrijeklo. Pod debeli sloj posteljine uz pomoc sluga, postavi joj zrno graška, pomislivsi kako bi to prava princeza bi to osjetila. Slijedećeg jutra, kraljica upita princezu kako je spavala, dok se ova potuži da nije ni oka sklopila jer ju je nešto žuljalo te time potvrdi kralju i kraljici kako je ona prava princeza. Vjenčanje je trajalo 7 dana a kraljevic i princeza živjeli su sretno do kraja života. Kraj.

Nočni portir – 05.07.2014. u 21:00

04.06.2014 // Predstave 2014

foto-DamjanNočni portir
po motivih filma Il portiere di notte, besedilih Liliane Cavani, Barbare Alberti, Amadea V. Paganija, Itala Moscatija, in citatih iz Kvarteta Heinerja Mülleruja adaptirala Nona Ciobanu

Erotična drama

Režija Nona Ciobanu

Premiera
10. januarja 2014
na Malem odru SNG Maribor

Prevajalka priredbe Tina Mahkota
Scenografa Nona Ciobanu, Peter Košir
Kostumografinja, oblikovalka svetlobe,
izbor glasbe Nona Ciobanu
Oblikovalec videa in animacije Peter Košir
Fotograf za video Matjaž Vencelj
Lektor Janez Bostič
Oblikovalka maske Mirjana Djordjević

Igrata
Lucia Nataša Matjašec Rošker
Max Peter Boštjančič

Italijanska režiserka Liliana Cavani je leta 1974 posnela kontroverzni film Il portiere di notte, v katerem se po trinajstih letih v Hotelu Opera na Dunaju naključno srečata vojni zločinec, »ex-Sturmbannführer« Max, in bivša taboriščnica Lucia, žena slavnega dirigenta. Dunajska zgodba bi bila verjetno povsem drugačna, če rabelj in njegova žrtev ne bi v času nacizma vzpostavila neke vrste mazohistične odvisnosti. Kako je to mogoče? Cavanijeva pojasnjuje, da je človeška narava veliko bolj kompleksna od domišljije, zato »ljubezenska zgodba« med gospodarjem in sužnjem ni nemogoča. Zakaj je Lucia pripravljena za »nacistično svinjo« razdreti zakon z možem in zakaj je Max, ki hoče na vsak način ubežati roki pravice, za ponovno združitev z njo pripravljen prostovoljno stopiti pred strelski zid? Lucia s svojo »dunajsko« odločitvijo pokaže, da ni svetnica, da se je v labirintu oz. laboratoriju teme, strahu in groze iz angelskega dekleta prelevila v žensko, ki pozna peklensko privlačnost temnih ulic, kjer nezavedne želje kričijo po realizaciji, materializaciji. Porušeno ravnovesje, kjer črno ni več črno in belo ni ostalo belo, gledalca postavlja v nelagodno navzočnost. Dokler so mučitelji »bad guyi« in žrtve »junaki«, s studom gledamo rablje in z empatijo na žrtve, a ko se meje zabrišejo, ko tudi junaki prestopijo polja moralnih in etično neoporečnih klasifikacij, se nenadoma spodmaknejo trdna tla pod nogami. Max in Lucia sporazumno odigrata »predstavo« v gledališču krutosti.
Značilnost njunega odnosa je, da govorita malo ali nič – njuna skupna izkušnja iz preteklosti govori namesto njiju. Sporazumevata se s pogledi in z gestami.
Režiserka in prirejevalka mariborske postavitve je priznana romunska vsestranska gledališčnica Nona Ciobanu.

(Tit)raj – 04.07.2014. u 21:00

04.06.2014 // Predstave 2014

DSC_0424(Tit)raj

Znanstveno umjetnička simfonija u četiri čina
U matrici: Dante Alighieri: Božanstvena komedija, Čistilište
S elementima Euklid: Elementi; Ranko Marinković: Anđeo; Branislav Nušić: Tako je moralo biti; Antun Gustav Matoš, poezija

Produkcija:   Teatar Rubikon, Teatar umjetnosti – TOFA, Istarsko narodno kazalište –
Gradsko kazalište Pula

Autor, režija, dramaturgija, koreografija, oblikovanje svjetla: Zvonimir Peranić
Video i scenografija: Ivan Dobran
Asistenti videa i scenografije: Iva Milaković i Daniel Horvat
Izvođač, autor pokreta: Frane Meden
Kostimografija: Kristina Nefat
Glazba: Ivan Šarar
Zvučni efekti: Tomislav Nakić Alfirević
Frizure i šminka: Ksenija Nakić-Alfirević
Dizajn promidžbenog materijala: Vesna Rožman
Organizator i inspicijent: Manuel Kaučić
Voditelj pozornice: Goran Šaponja
Voditelj svjetla: Dario Družeta
Voditelj tona: Miodrag Flego
Voditeljica krojačke radionice i fundusa: Desanka Janković

Projekt su potpomogli: Grad Pula, Grad Rijeka, Primorsko goranska županija, Ministarstvo kulture, Istarska županija

Zahvale za pomoć u realizaciji produkcije: Pula Film Festival, Studio KaPula

Svaki čiin (Euklid, Einstein, Fraktali, Kvantno) u podlozi ima svoju geometriju, svaka geometrija iskaz je određene fizike, a svaka fizika generira svoju filozofiju, način na koji vidimo društvo, svijet u kojemu živimo sa svim svojim dijelovima. Posljednično i umjetnosti. Teorija struna u najnovije vrijeme ukazuje kako je svaka elementarna čestica (od kojih se sastoji materija) zapravo različita vibracija, različito titranje iste fundamentalne strune.

U (Tit)raju  se umjetnička djela smatraju mogućim stvarnostima. Stoga se odabiru autori i njihova djela kao sinergijski, fuzijski elementi potencijalnih (usporednih) stvarnosti. Primjerice Tragična scena Sebastiana Serlia, ili refleksije Roberta Wilsona, Salvadora Dalija, Renea Magrittea, Mauritsa Cornelisa Eschera. Na isti se način integriraju Matoš, Marinković i Nušić.

Sve se događa projekcijama i 3D mapiranjem, u kojemu je oblikovanje svjetla bez ijednog reflektora, potpuno izbrisano, prazno, s minimalnim pojavljivanjem jednog tijela (bez karakterizacije) u prostoru koji su sastvani dio gledatelji.

Ovaj pak dramaturški zahvat postaje osnovno sredstvo „mapiranja“ drugih ustorja. Stvaranjem prostorno scenografskih elemenata konstruira se prostor iluzija u kojemu se gledatelju redukcijski nudi niz mogućih perciptivnih stvarnosti. Prema posljednjim fizikalnim teorijama možda je cijeli Univerzum jedan hologram! Ipak, na samom kraju kada sve završi, ostaje prazan prostor. Euklidov kako ga većinom percipriamo? Ili kvantno prazan, prepun kvantne pjene, prepun kreacije i anihilacije čestica i antičestica, prepun pretvorbi energija u mase i obratno? Je li pročišćenje od ograničenja dovoljno za Raj, ili ponovnoPakao? Jer sve viđeno samo su različita titranja istih kvantnih struna…