Arhiva za Ożujak, 2013

Sibila Petlevski

18.03.2013 // news

Po┼ítovana direkcijo Me─Ĺunarodnoga festivala komornog teatra ÔÇťZlatni lavÔÇŁ,

u dvije godine suradnje s Va┼íim festivalom u funkciji ─Źlanice prosudbenog povjerenstva, pri ─Źemu sam ove godine bila predsjednica ┼żirija za dodjelu nagrada, imala sam prilike pobli┼że se upoznati s organizacijskim i produkcijskim aspektima Va┼íega rada koji su me ugodno dojmili visokom razinom profesionalizma.

Budu─çi da u svojem radu imam i vi┼íegodi┼ínjeg iskustva u organizaciji me─Ĺunarodnih skupova, kongresa i festivala s podru─Źja knji┼żevnosti i kulture u ┼íirem smislu, pa sam samim time upoznata s izazovima, pote┼íko─çama i zadacima tzv. programskog menad┼żmenta, po┼żeljela sam, umjesto uobi─Źajene kurtoazne zahvale na uspje┼ínoj poslovnoj suradnji, s Vama podijeliti razmi┼íljanja o doprinosu Va┼íega festivalskog programa doma─çoj kulturi, jer dr┼żim da pohvale u vezi organizacijskih, umjetni─Źko-programskih i ostalih uspje┼íno ostvarenih segmenata festivalskog doga─Ĺanja, po mojem mi┼íljenju, zaslu┼żuju detaljniji opis i eksplikaciju. To je potrebno tim vi┼íe ┼íto produkcijski aspekti kulturnih doga─Ĺaja u Hrvatskoj nisu uvijek tako vje┼íto i kompetentno ostvareni kao na primjeru Va┼íega festivala.

Festival je koncepcijski inovativan. Utemeljen je na ideji su┼żivota triju naroda ÔÇô hrvatskog, slovenskog i talijanskog ÔÇô koji bivanjem u pograni─Źnom podru─Źju svjedo─Źe sudbinsku potrebu nadila┼żenja granica; ┼żudnju za nesputanim ┼íirenjem ideja i umjetni─Źkih praksi, uslijed ─Źega nu┼żno dolazi i do pro┼íirenja obzora pa se ostvaruje vi┼íestruka krosit za zajednicu:

  1. oplo─Ĺuju se ideje s podru─Źja umjetni─Źkog stvaranja;
  2. promovira se dru┼ítvena tolerancija i su┼żivot;
  3. obogaćuje se hrvatska kazališna scena;
  4. stvara se platforma za prekograni─Źne suradne projekte i programe;
  5. popularizira se dramska i kazališna umjetnost;
  6. informira se i educira se publika, a time pro┼íiruje recepcijska baza i sudjeluje se u kreiranju kvalitetnoga tr┼żi┼íta umjetni─Źke ponude i potra┼żnje;
  7. pro┼íiruje se i oboga─çuje turisti─Źka ponuda unutar regije.

Jasno osmi┼íljena kriti─Źka koncepcija Festivala pod umjetni─Źkim direktorom Damirom Zlatarom Freyem ostaje otvorena, ┼íto ─Źini posebnu vrlinu programskog koncepta; prepu┼íta se izazovima novih izvedbi u uklju─Źiv┼íi sve mogu─çnosti komornoga teatra, od produkcija velikih kazali┼ínih ku─ça do neinstitucionaliziranih kazali┼ínih ansambala i eksperimentalnih kazali┼ínih formacija.

Festivalska koncepcija s godinama rada koje prelaze jedno desetlje─çe uspje┼íne festivalske organizacije, sve se vi┼íe pro┼íiruje i internacionalizira. Takav razvoj je nu┼żno doveo do uslo┼żnjavanja menad┼żersko-produkcijskih zadataka i poslova pretvoriv┼íi Me─Ĺunarodni festival komornoga teatra Zlatni lav u slo┼żen program koji u sebi obasi┼że ─Źitav niz projektnih sastavnica od kojih je svaka za sebe realizacijski zahtjevna, a zajedno ─Źine organi─Źku cjelinu. Posebne ─Źestitke na obavljenome poslu u tome smislu treba uputiti producentu Festivala Marku Fereniju koji je oko sebe okupio neveliku, ali efikasnu i kompetentu skupinu suradnika i ostvario uzorni festivalski programski menad┼żment na kakvome bi mu mogli pozavidjeti i mnogi svjetski festivali koji raspolazu ve─çom infrastrukturnom mre┼żom, golemim brojem suradnika i osiguranom financijskom potporom.

Kad je rije─Ź o financijskoj potpori u kriznim vremenima, treba imati u vidu da nivelacija projekata po klju─Źu ┬źsvakome pomalo┬╗ nikada ne vodi do ┼żeljenih rezultata i u krajnjem ishodu ┼ítednja koja izjedna─Źuje za zajednicu relevantne, velike programe i neosmi┼íljene male projekte koji se tek trebaju dokazati ÔÇô nu┼żno dovodi do paradoksa u kojem je za┼íte─Ĺen novac zapravo ba─Źen. Festival Zlatni lav je program koji se u vi┼íe od jednoga desetlje─ça djelovanja dokazao kao uspje┼ían doma─çi ÔÇô gradski, regionalni, nacionalni i me─Ĺunarodni program koji doprinosi hrvatskoj kulturnoj ponudi i kao takav bi trebao u─çi na listu dotacijskih prioriteta.

Zaklju─Źno bih izrazila zadovoljstvo jo┼í jednim va┼żnim segmentom festivalske organizacije, a to je kreiranje atmosfere jo┼í jednog ljetnog ┼żari┼íta kulturnog zbivanja koje bi grad Umag ÔÇô dakako uz adekvatnu valorizaciju projektnih dosega Zlatnoga lava ÔÇô uskoro mogao svrstati na mapu najzanimljivijih turisti─Źka odredi┼íta na karti Europe.

Uz zahvalu na uspješnoj suradnji,

s poštovanjem,

prof. dr. Sibila Petlevski, red. prof.

Akademija dramske umjetnosti Sveu─Źili┼íta u Zagrebu

Zagreb, 11. kolovoza 2011.

Nora Krstulovi─ç: Zlatni lav, 14. put

11.03.2013 // news

Kad je tamo negdje u samoj zori na┼íe civilizacije Nepoznat Neki Pra─Źovjek prvi put kresnuo kremen i zapalio vatru, sasvim sigurno nije mogao ni sanjati da ─çe tisu─çama godina kasnije njegovi potomci biti podjednako ovisni o tom istom komadi─çu rude.

Naime, kremen, odnosno silicij, neko─ç jedini izvor vatre, danas je esencijalan u industriji elektronike i bez njega bi bile nezamislive brojne blagodati suvremenog ┼żivota. Sre─çom, drugi je najzastupljeniji element na Zemlji, odmah nakon ÔÇô kisika.

Ima stoga neke poetske pravde u ─Źinjenici da silicij, taj ─Źudesni katalizator napretka ljudske vrste, u periodnom sustavu elemenata, nosi redni broj ─Źetrnaest, ba┼í kao i ovogodi┼ínji Zlatni lav.

Misija im je ÔÇô ako ─çemo pravo ÔÇô ista. Donijeti svjetlo i toplinu u mrak svakodnevice, istu u─Źiniti neusporedivom trenutcima provedenim u mraku (gledali┼íta). Dovesti najbolje od izvedbenih umjetnosti u regiji na ulice i trgove Umaga jednako je kao i otvoriti mu prozor u prostranstva ma┼íte i u─Źiniti ga dijelom svijeta, onako kako to u svakom trenutku svakog dana rade svi oni gadgeti koje, nemojte, molim vas nemojte, zaboraviti ugasiti prije po─Źetka ─Źarolije zvane kazali┼ína predstava.

No, srećom, tu se simbolika ovogodišnjeg festivalskog izdanja ne zaustavlja.

Naime, 14. je ‘─Źarobni broj’ potpisa ┼íto ga muzikolo┼íka struka pripisuje genijalnom Johannu Sebastianu Bachu, a koji je nerijetko vlastito prezime upisivao u svoje skladbe. Analogijom po kojoj A ozna─Źava broj 1, B broj 2, povjesni─Źari glazbe u notnim zapisima prezimena BACH (2+1+3+8) prepoznali su upravo Bachov broj , a isti je – poga─Ĺate ve─ç -14.

Dodu┼íe, s njima se mo┼żda ne bi slo┼żili najve─çi obo┼żavatelji jednog drugog velikana glazbe, Ludwiga van Beethovena, kojima broj 14 budi asocijacije na njegovu najslavniju klavirsku sonatu, ─Źetrnestu po redu, poznatu i kao ÔÇô Mjese─Źeva.

I opet ÔÇô transferu simbolizma te┼íko je odoljeti.

Mjese─Źeva sonata, zapravo je podnaslovljena Quasi una fantasia. A poput fantazije sasvim je sigurno prije ─Źetrnaest godina izgledalo zamisliti da bi grad bez klasi─Źne kazali┼íne ku─çe mogao ugostiti festival koji ─çe postati ÔÇśto─Źkom na iÔÇÖ svake kazali┼íne sezone i omiljenim okupljali┼ítem kazali┼ítaraca iz cijele regije. Da ─çe se na jednom mjestu, a po principu trianguluma iliti convivenze, godinama susretati institucionalna i neinstitucionalna kazali┼íta, doma─çi i strani umjetnici, suvremeno i klasi─Źno, dramsko i plesno kazali┼íte i da ─çe cijeli jedan grad postati ÔÇô teatar.

No, mo┼żda se svemu tome zapravo ne bi trebalo ─Źuditi. Na koncu, 14 je upravo broj stihova ┼íto ih mora sadr┼żavati ÔÇô sonet.

Stoga je pred vama jo┼í jedan sonetni vijenac ponajboljeg od kazali┼íta protekle sezone. U toj niski bisera prona─çi ─çete sigurno barem jedan koji sjaji posebnim sjajem, jednako kao ┼íto mi koji za i od kazali┼íta ┼żivimo u Umagu uvijek ispo─Źetka nalazimo razloge da se vra─çamo na┼íem histrionskom poslu.

Jer, soneti su, pa i ovaj uma┼íki, prije svega izraz ÔÇô ljubavi.

Zato, do─Ĺite u gledali┼íta otvorena srca, s puno ljubavi, jer bez nje sve ┼íto mi s druge strane scene radimo nema ba┼í nikakvog smisla. Ili kako u svom 23. sonetu ka┼że William Shakespeare:

As an unperfect actor on the stage
Who with his fear is put besides his part,
Or some fierce thing replete with too much rage,
Whose strength’s abundance weakens his own heart.
So I, for fear of trust, forget to say
The perfect ceremony of love’s rite,
And in mine own love’s strength seem to decay,
O’ercharged with burden of mine own love’s might.
O, let my books be then the eloquence
And dumb presagers of my speaking breast,
Who plead for love and look for recompense
More than that tongue that more hath more express’d.
O, learn to read what silent love hath writ:
To hear with eyes belongs to love’s fine wit.

Dobrodo┼íli u grad An─Ĺela, dobrodo┼íli na gozbu 14. Zlatnog lava…

Nora Krstulovi─ç