Arhiva za Top news

Završna riječ predsjednice žirija

30.06.2022 // news, Top news

Mirna Farkaš Salamon
Prožimanje glumačke kreacije i dramskog teksta obilježilo je ovogodišnje izdanje Zlatnoga lava, festivala komornog teatra u Umagu. Na pragu zrelosti, 23. su mu godine tek, festival je pokazao kako su međuljudski odnosi uvijek zahtjevni i nedokučivi, a predstave koje je iz bogate ponude, na natječaj je bilo prijavljeno čak njih osamdeset, odabrao umjetnički direktor festivala Damir Zlatar- Frey pokazale su različite načine na koje se promišlja svijet kroz kazališnu igru. Naime, riječ je o šest u svojoj srži različitih predstava.

Metoda hrvatskog nacionalnog kazališta iz Pečuha psihološki je intrigantna i zabavna što je publika nagradila najvišim ocjenama. Dok je najpoznatiji dramski tekst festivala bila drama Tko se boji Virginie Wolf Sloveskog narodnog gledališča iz Nove Gorice.

Splitsko je nacionalno kazalište u Umag došlo sa zanimljivim trilerom Obitelj, u kojemu su pokazali svu psihotičnost i neartikuliranost obiteljskih odnosa, prikazujući na trenutke čak i zastrašujuću realnost prigradskih sredina.

Riječka nacionalna kuća predstavila se s dvije predstave, zaigranim i tužnim Čeličnim magnolijama hrvatske drame i pomalo hermetičnim, ali glumački superiornim Enigmatskim varijacijama talijanske drame. Zlatnoga lava za ulogu novinara upravo u toj predstavi dobio je Mirko Soldano, koji je svojim tumačenjem uloge Erica Larsena slojevito prikazao krivulju emocija od obožavatelja velikog pisca do prevarenog muža, udovca pa opet obožavatelja i gotovo zaljubljenog dječarca, pokazujući nam lakoću svojstvenu samo najboljima.

No, predstava Pljuča Slovenskog narodnog gledališča, Drama Ljubljana, publiku, ali i žiri ostavila je u dubokom razmišljanju o svijetu u kojemu živimo. Redatelj Žiga Divjak je stavljajući glumce u statičan sjedeći položaj težište drame stavio na emocije koje mladi par tijekom vremena proživljava. Pred glumcima je bio gotovo nemoguć zadatak: samo licem, grimasom i tonom glasa dočarati što se u predstavi događa i kroz što njihovi likovi prolaze. Ta je predstava svojom inovativnošću zaslužila čak dvije nagrade, Grand Prix i Zlatnoga lava za scenografiju. Jer u svojoj biti jednostavno scenografsko rješenje stola i leda koji se topi po stvarima na njemu scenograf Igor Vasiljev dočarao je svu težinu modernog života i tijek vremena.

Svjestan težine trenutka u kojemu živimo, Damir Zlatar -Frey temom festivala Solilokviji „Biti ili ne biti – to je pitanje“ zaintrigirao je umjetnike i publiku, no konačnog odgovora nema – samo vjera. Vjera da će publika i dalje dolaziti u kazalište, bez obzira na okolnosti, i vjera da će umjetnici nastaviti stvarati, bez obzira na okolnosti.

Uzbuđenje dugo sedam dana je sada već prošlost, nagrade su dodijeljene, zastor je spušten, pokreće se novi ciklus i nestrpljenje iščekivanja.

Vidimo se i sljedeće godine, u Umagu, na 24. Zlatnom lavu.

Mirna Farkaš Salamon
Predsjednica žirija 23. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav Umag 2022.

OBRAZLOŽENJA ŽIRIJA 23. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav Umag 2022.

26.06.2022 // news, Top news


Zlatni Lav dodjeljuje se:

Mirku Soldanu za ulogu novinara u predstavi Enigmatske varijacije – Varazioni enigmatiche Hrvatskog narodnog kazališta Ivan plemeniti Zajc Drama Italiano iz Rijeke. Predstava Variazioni enigmatiche dirljiva je priča o životu i ljubavi puna očekivanih, ali i neočekivanih preokreta, a Mirko Soldano svojim je tumačenjem uloge Erica Larsena slojevito prikazao krivulju emocija od obožavatelja velikog pisca do prevarenog muža, udovca pa opet obožavatelja i gotovo zaljubljenog dječarca, pokazujući nam lakoću svojstvenu samo naboljima.

 

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Za scenografiju u predstavi Pljuča, Slovenskog narodnog gledališča, Drama Ljubljana iz Sloveniije. Inovativno i u svojoj biti jednostavno scenografsko rješenje stola i leda koji se topi po stvarma na njemu scenograf Igor Vasiljev dočarao je svu težinu modernog života i tijek vremena.

 

GRAND PRIX 23. FESTIVALA ZLATNI LAV UMAG DODJELJUJE SE:

Predstavi Pljuča Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana iz Slovenije. Redatelj Žiga Divjak je stavljaući glumce u statičan sjedeći položaj težište drame stavio na emocije koje mladi par tijekom vremena proživljava, stavljajući pred glumce gotovo nemoguć zadatak: samo licem, grimasom i tonom glasa dočarati što se u predstavi događa i kroz što njihovi likovi prolaze. Prožimanje svih elemenata predstave, od dvoje glumaca do režije i scene te glazbe publiku, ali i žiri ostavilo je u dubokom razmišljanju o svijetu u kojem živimo.

 

Mirna Farkaš Salamon: predsjednica žirija

Slavica Renko: članica žirija

Jelena Zec: članica žirija

U Umagu: 25. 06. 2022.

 

Damir Zlatar Frey: Umjetnički ravnatelj

 

OCJENA PUBLIKA

Treće rangirana: predstava Čelične Magnolije HNK Ivan pl. Zajca Rijeka s ocjenom 4,54

Drugo rangirana: predstava Variozioni enigmatiche HNK Ivan pl. Zajca Drama Italiano Rijeka s ocjenom 4,71

Zlatnog Lava PUBLIKE S NAJVIŠOM OCJENOM 4,95 dobiva predstava Metoda Hrvatskog kazališta u Pečuhu Mađarska

KOSTIMOGRAFSKI (IS)KORACI – izložba kostima i skulptura kroz različite medije

17.05.2022 // news, Top news

HNK-Othello-fotografiranje-za-knjizicu-15-02-2019-R_4801-manjaIzložba radova suvremene kostimografkinje i vizualne umjetnice Ivane Bakal, čija kostimografska ostvarenja obuhvaćaju i klasični kazališni kostim i umjetničke iskorake prema skulpturalnome oblikovanju kostima te eksperimente s kostimima-skulpturama ili kostimima-instalacijama u izložbenim i nekazališnim prostorima kao i s performansom kostima.

Radove će se prezentirati preko kostima do fotografije izvedbe i art videa − autorskih performansa autorice kako bi se posjetitelje uvelo u proces kreacije kostima i instalacija te pokazao širok raspon najaktualnijih umjetničkih istraživanja na polju oblikovanja kostima i multimedijalnoga djelovanja same umjetnice. Pritom je posebno zanimljiv aspekt rada i uporaba neuobičajenih materijala (otpad, reciklaža, biomaterijal…) i eksperimentiranje s idejom održive umjetnosti.

Na izložbi će biti izloženi kostimi iz realiziranih predstava („Othello“, HNK Osijek 2019., „Tosca“ INK Pula 2020. i dr.) te kao protuteža klasičnom kostimografskom pristupu autorice biti će izložena i nova umjetnička istraživanja Ivane Bakal u kojima kontekstualizira suvremenu umjetnost i njene granice, odnosno moguće brisanje tih granica poput kostima/instalacija te art videa, snimki performansa kostima.

Radovi autorice Ivane Bakal na izložbi pokazuju raznovrsne umjetničke potencijale vizualnog umjetnika u nizu umjetničkih područja te probijanje svih mogućih granica kostimom i/ili skulpturom uz performas i snimke performansa.

Pomicanje granica kostimografije ─ Martina Petranović

„Kombinirajući odbačene ili uporabne predmete (stare kišobrane, metle, igračke, tkanine…) te neobične, reciklirane i ekološke materijale (izolacijski materijal, plastične rukavice, drvo, biomaterijal…) s tradicionalnim formama (elementi povijesne odjeće kao što su krinoline, korzeti ili ovratnici, elementi kazališnih kostima kao što su maske komedije dell’ arte ili baletne suknje), te čineći različite faze nastanka i dijelova kostima ne samo vidljivima nego i očuđenima (uvećavanjem, razlaganjem), autorica istražuje mogućnost kostima da stvara značenja, atmosferu i likove pa čak i da potakne izvedbu u komunikaciji s drugim kostimima, prostorom, svjetlom i oblikovanjem zvuka te zamijeni izvedbu glumaca performansom kostima. Osim što želi potaknuti gledatelja na drukčiji doživljaj kostima, autorica kostimima propituje i odnos umjetnika spram naravi i viševrsnih uloga kostima, individualnih i kolektivnih identiteta, osobne i nacionalne povijesti, ekološke osviještenosti te društvenopolitičkih aspekata suvremene zbilje.

Riječ je o, ukratko, jedinstvenom i osebujnom likovnom rukopisu koji kontinuirano pomiče granice poimanja kazališnoga kostima i svega onoga što se njima može činiti i iskazati, uporno stavljajući kostimografa i kostimografiju u samo središte – kako umjetničkoga istraživanja tako i gledateljske refleksije.“ (dio teksta)
Između svjetlosti i tame ─ Iva Körbler
„Ivana Bakal pripada plejadi iznimno maštovitih hrvatskih kostimografa, čija se rješenja za kazališne kostime mogu svrstati među najsloženije „tekstilne objekte“ u pokretu. Naime, zamišljeni na tragu bauhausovskih kazališnih kostima, ali i nadrealističkih tzv. simbolički funkcionalnih objekata – tradiciji i idejama koje niti jedan posvećeni kostimograf neće moći zaboraviti kada ih jednom upozna – oni zaista funkcioniraju kao složeni tekstilni pokretni objekti u prostoru, koji ne služe samo tome da lik obuku ili „zamotaju u neki tekstil“, već da svojim bojama i oblicima sugeriraju i naglašavaju raspon uloge glumčeva djelovanja u prenošenju značenja i simbolike određenog dramskog ili mitskog predloška. Složenost same koncepcije kostima prati i zahtjevna krojačka priprema i dorada, gdje se na tekstil apliciraju različiti dodaci iz drugih materijala, sve do korištenja metalnih, odnosno, željeznih elemenata i okvira.“ (dio teksta)

CV Ivana Bakal

Dr. art. Ivana Bakal kostimografkinja i vizualna umjetnica, kostimografijom se profesionalno bavi od 1986. godine. Studirala je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu – 1987. godine diplomirala je na Višoj školi dizajn odjeće i 2010. magistrala na diplomskom studiju kostimografije, a 2015. godine stekla je titulu doktorice umjetnosti na ALU. Autorica je više od stotinu kostimografija, nekoliko scenografija, dizajnerica je odjevnih i tekstilnih predmeta, te autorica velikih strukovnih projekata. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Autorica je i urednica monografija o hrvatskoj scenografiji i kostimografiji. Predsjednica je ULUPUH-a i Sekcija za kazališnu i filmsku umjetnost. Članica je i Sekcije za tekstilno stvaralaštvo ULUPUH-a. Vanjski je suradnik – docent na Diplomskom studiju kostimografije Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Članica jeHZSU-a i HULU. Dobitnica je više nagrada.

Izložba plakata NE/VIDLJIV

16.05.2022 // news, Top news

Pruzam-ti-ruku-1
Umaška udruga “Pružam ti ruku” nastavlja suradnju s Međunarodnim festivalim komornog teatra Zlatni lav i ove godine.

Likovnim radionicama započeli smo na Dan obitelji gdje smo družeći se izrađivali elemente instalacije kojom želimo skrenuti pažnju javnosti na ne/vidljivost djece s TUR i osoba s invaliditetom, na potrebu za društvenom inkluzijom i prevladavanjem predrasuda okoline prema njima i njihovim obiteljima.

Našim plakatima želimo potaknuti njihovu integraciju u aktivan život zajednice čime bi se unaprijedila kvaliteta života a zajednica upoznala sa njihovim mogućnostima i potrebama te prihvatila vrijednosti različitosti.

Autori izloženih fotografija su djeca s TUR različitih uzrasta. Djeca su potpuno samostalno odlučivala što, kada, gdje će snimati i njihove fotografije poručuju da oni zapažaju, reagiraju… osjećaju svijet oko sebe.

Tatjana Bakran
predsjednica Udruge Pružam ti ruku Umag

Pruzam-ti-ruku-2

Glasačka tabela 2022.

12.05.2022 // news, Top news

Konačni rezultati glasanja.

23° medunarodni festival komornog teatra

Zlatni lav Umag 2022.

Predstave festivala (scena kazališta): GLASAČKA TABELA:

DAN

SATI

TEATAR

PREDSTAVA

GLASOVI PUBLIKE

Ponedjeljak
20.06.
21:15
Umag
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA PL. ZAJCA, HRVATSKA DRAMA, RIJEKA/ HR
ČELIČNE MAGNOLIJE
4,54
Utorak
21.06.
21:00
Umag
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA PL. ZAJCA, DRAMMA ITALIANO, RIJEKA/ FIUME/ HR
VARIAZIONI ENIGMATICHE
4.71
Srijeda
22.06.
21:00
Umag
HRVATSKO KAZALIŠTE PEČUH, MAĐARSKA/ HU
METODA
4,95
Četvrtak
23.06.
21:00
Umag
SLOVENSKO NARODNO GLEDALIŠČE DRAMA, LJUBLJANA, SVN
PLJUČA
4,37
Petak
24.06.
21:00
Umag
SLOVENSKO NARODNO GLEDALIŠČE NOVA GORICA/ SVN
KDO SE BOJI VIRGINIE WOLF
4,43
Subota
25.06.
21:00
Umag
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE SPLIT, SPLIT/ HR
OBITELJ
4,30

Vili Bassanese – uvodna riječ gradonačelnika 2022.

05.05.2022 // news, Top news

gradonačelnik za katalog 2018Zadovoljstvo je i ove godine biti domaćinom Zlatnog Lava, međunarodnog festivala komornog teatra zahvaljujući kojem je Umag postao poznat na kulturnoj karti Hrvatske, ali i puno šire.

Umag je grad osebujne i bogate povijesti i kulture, grad u kojemu se Mediteran i Mitteleuropa susreću i međusobno prožimaju. Sredozemlje je tisućljećima prostor na kojemu su nastajale i nestajale civilizacije i narodi. Pomorskim rutama odvijala se razmjena dobara, a trgovinom se istovremeno širila i kultura.

Riječ je o idealnom prostoru, usudio bih se reći, pozornici na kojoj se odvijala dinamična i dramatična radnja. Međutim, iznenađuje činjenica što je ona razumljiva svima upravo zahvaljujući zajedničkom civilizacijskom ishodištu koje zahvaća sve pote ljudskog postojanja: temeljne gospodarske djelatnosti, tradicionalnu arhitekturu i jezik. Grčki kulturni utjecaj, a potom i višestoljetna vladavina Rima bili su glavni pokretači prosperiteta na obalama „ Mare nostrum“ kako ga nazivahu Rimljani.

Druga je geografska odrednica srednja Europa, prostor koji je u većoj mjeri nekoć zauzimala Austrougarska. U tom „melting pot-u“ , stvorio se zajednički kulturni identitet koji je sublimiran u izrazu Mitteleuropa. Dvije prostorne odrednice: jedna vedra i zaigrana kao i njegovo podneblje, a druga staložena i uglađena, poput kazališnih maski, susreću se upravo u Umagu.

To ozračje možemo osjetiti, vidjeti i doživjeti u Umagu, posebno tijekom međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav, koji ove godine obilježava svoje 23. izdanje. Riječ je o festivalu koji pomno odabire tematiku i preispituje društvene vrijednosti putem različitih kazališnih poetika koje su protekle iz mediteranskog i srednjeeuropskog kulturnog prostora. Projekt Damira Zlatara Freya dovodi intrigantne predstave, a specifičan je po svojoj višejezičnosti koja najbolje ocrtava grad koji je oduvijek bio otvoren za dijalog među narodima. Kulturnom strategijom Grada Umaga, naš se grad opredijelio za multikulturalnost i višejezičnost.

Svako novo izdanje Festivala donosi novine u naš grad, što me posebno veseli. Umag poprima sasvim novu dimenziju prisutnošću eminentnih kazališnih umjetnika. Tih dana Umag postaje kozmopolitski grad. Umažani i njihovi gosti imaju priliku uživati u maestralnim kazališnim izvedbama u kojima nestaju jezične barijere. Sve to moguće je doživjeti samo u Umagu, stoga pozivam sve prijatelje Umaga te istinske zaljubljenike u kazalište da ne propuste 23. izdanje „Zlatnog lava“.

Ovim putem zahvaljujem utemeljitelju te mu čestitam, sa željom da Zlatni Lav još jednom obasja umašku kulturno-umjetničku scenu.

GRADONAČELNIK
Vili Bassanese

U susret 23. Međunarodnom festivalu Zlatni lav

15.04.2022 // news, Top news

Prošlost se zrcali u sadašnjosti, sadašnjost bježi u budućnost, ali budućnost se ne da i ponavlja prošlost – krug se zatvara i vraća u ishodište – prisne, komorne pozornice na kojoj je umijeće glumaca i redatelja jedino mjerilo. Krug je i tema ovogodišnjeg, 23. Međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav. Krug u koji se šarenilo postpandemijske kazališne ponude uklapa gotovo savršeno.

Vizija Damira Zlatara Freya o mediteranskom kazališnom krugu ostvaruje se, krug se pomalo zatvara, centar je u Umagu, i Zlatni lav uspješno ide prema novoj sezoni.

Ove je godine izuzetno mnogo prijavljenih predstava, što pokazuje bogatstvo kazališnih produkcija i u Hrvatskoj i u susjednim zemljama, kao i značaj Zlatnoga lava na kazališnoj mapi Europe. No, samo će šest predstava, prema izboru selektora, biti uvršteno u službeni program sedam festivalskih dana, osjetiti bilo publike u gradskom kazalištu Antonio Coslovich, te nimalo sporedno – natjecati se za Grand Prix.

Uzbudljivo je iščekivanje najboljih, koji u Istru stižu na samom kraju službene kazališne sezone i na početku one festivalske, opuštenije, ali nimalo neozbiljne. Jer ono što je sigurno, sedam festivalskih dana i ove će godine ponuditi izbor kvalitetnih komornih predstava s raznih strana Mediterana, različitih senzibiliteta, pristupa i utjecaja na gledatelje.

Mirna Farkaš Salamon
Članica žirija 23. Međunarodnog festivala Zlatni lav

Uvodna riječ Istarske županije 2022.

14.04.2022 // news, Top news

Boris MiletićUvodna riječ istarskog župana Borisa Miletića za katalog 23. Međunarodnog festivala komornog teatra „Zlatni lav“

Svaki dio naše Istre prepoznat je, između ostalog, zbog manifestacija koje ugošćuje, a Umag je već 23. godinu za redom u znaku Međunarodnog festivala komornog teatra „Zlatni lav“, koji je nesumnjivo nadišao granice lijepe naše. Festival spada u red onih manifestacija kojima u Istarskoj županiji dajemo iznimnu pozornost, jer svojim značajem pridonose promociji i ugledu našega kraja, te afirmaciji mladih autora i novih kazališnih družina.

Kultura i umjetnost zaštitni su znak određenog kraja, što je od samih početaka prepoznala i Istarska županija želeći biti vodeća regija i u umjetničkom stvaralaštvu, zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine, organiziranosti institucija, radu udruga, suvremenoj umjetnosti… Jer držimo da nas kultura obogaćuje i oplemenjuje, posebice ako na nju gledamo kao na svojevrsni produžetak uma i duha. U kontekstu vremena u kojima živimo, moramo istaknuti da nam suvremeni, užurbani ritam života, često ostavlja nedovoljno vremena za uživanje u ljepoti svijeta i zato nam umjetnička događanja dođu kao podsjetnikom da na trenutak stanemo i prepustimo se kreativnom svijetu mašte, glazbe, plesa…

Organizatori „Zlatnog lava“, iz godine u godinu, neumorno nadograđuju Festival, te nas svaki put iznova iznenade svojom energijom, predanošću i domišljatošću. Od srca vam hvala na tome!

„Zlatnom lavu“ želimo uspješno 23. izdanje, a organizatorima iskrene čestitke!

KABINET ŽUPANA

Biografija Damira Zlatara Freya

12.04.2022 // news, Top news

Damir-Zlatar-Frey
Damir Zlatar Frey (1954)

dramski i operni redatelj, koreograf, dramski pisac, kostimograf, scenograf, utemeljitelj i ravnatelj kazališta i festivala, osebujni je kazališni autor koji ne ostavlja ravnodušnim ni gledatelje ni kritičare. Nakon više od sedamdeset koreografija, što samostalnih što u dramskim predstavama, u Sloveniji i na cijelom prostoru bivše Jugoslavije (koreografije otvaranja i zatvaranja Univerzijade u ZG, Dan mladosti u Beogradu), 1986. godine utemeljuje u Ljubljani “Koreodramu”, vlastito kazalište koje je ostavilo duboki trag u stvaralačkim poetikama suvremenoga slovenskog kazališta, ali i u širem kulturnom prostoru.

Ostvario je brojne vrijedne i hvaljene autorske projekte i predstave u hrvatskim, slovenskim, bosanskim, srpskim i talijanskim kazalištima (SNG Maribor, SNG Ljubljana, SMGL Ljubljana, MGL Ljubljana, SLG Celje, PG Kranj, SSG Trst, HNK Rijeka, Osijek Split, INK GK Pula, DK Gavella i Teatar @TD Zagreb, Kamerni teatar 55, Narodno požarište Sarajevo i mnoga druga kazališta) od kojih se izdvajaju uprizorenja: “Događaj u gradu Gogi” Slavka Gruma, “Lijepa Vida” Ivana Cankara, “Saloma” Oscara Wildea, “Božanska glad” Slavenke Drakulić, “Lekcija” Eugenea Ionescoa, “Zločin na kozjem otoku” Uga Bettia, “Krvavi svatovi” Federica Garcia Lorce postavljana u Trstu, Rijeci i Osijeku, “Filozofija u budoaru” Marquisa de Sadea, “Balkon”, “Sluškinje” i “Strogi nadzor “Jeana Geneta, “Noževi u kokošima” Davida Harrowera, ”Dama s kamelijama” Aleksandrea Dumasa, “San ivanjske noći” i “ Othello” W. Shakespearea, “Glorija” Ranka Marinkovića, “Staklena menažerija” i “ Tramvaj zvan žudnja” T. Williamsa, “Kraljica Majka” Manila Santanellija, Euripidovu “Elektru”, Zajčeve “Svinje” te autorske projekte: “Uroboros – Bolero” Kulturni centar Novi Sad, “Tirza ili slast na ustima šumskoga demona”, Salomu, Virginiju Woolf i Vampirsku kroniku Jure Grando te opere: “Tosca” G. Puccini, “Lucia do Lammermoor” G. Donizetti, “Romeo i Julija” C. Gounod.

Svoj dramski prvijenac “Krv i košute” kao autor teksta uz režiju, scenografiju, kostimografiju, koreografiju i odabir glazbe, praizveo je 1989. u Mariboru, a u Hrvatskoj je drama doživjela premijere 2003. godine u Puli i 2006. u Varaždinu. Dobitnik je više vrijednih priznanja, među kojima se ističu: odličje predsjednika Republike Hrvatske za doprinos u kulturi Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Marulova nagrada, Zlatna ptica, višestruki Zlatni lovor vijenac, više nagrada Hrvatskog glumišta, Prešernova nagrada, Župančićeva nagrada, Nagrada grada Ljubljane te više Borštnikovih nagrada kao i više nagrada Hrvatskog glumišta i mnoge druge nagrade. 2014. nakladnička kuća Fraktura izdaje njegovu romaniziranu biografiju “Kristalni kardinal” koju nakladnička slovenska kuća Mladinska knjiga založba prevodi i izdaje na slovenski jezik a 2016. Izdaje roman “Stanzia Grande”, koje je kasnije obrađen i kao radio roman a 2019 izdaje i treći roman “Istarska Lady Macbeth”. U Umagu 2000. godine utemeljuje, pokreće i umjetnički vodi Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav.