Arhiva za Top news

Ezopove basne II. Klasa Damira Zlatara Freya – Dramski Studio Umag – Umago

03.04.2024 // news, Top news

image0

Nakon uspješnih gostovanja predstave “Svinje” u Puli i Novigradu, vlastite produkcije I. Klase Damira Zlatara Freya – Dramskog studija Umag – Umago, s ponosom najavljujemo daljnje aktivnosti našeg studija. Pozivamo vas da nam se pridružite izvedbama dramske igre Ezopovih basni II. Klase Damira Zlatara Freya – Dramskog Studija Umag – Umago.

Naša predanost društveno korisnom radu odražava se kroz izvođenje dramskih procesa – dramske igre Ezopovih basni, prilagođene svakoj od ustanova.

U sklopu ovih aktivnosti, glumci Dramskog studija Umag izvodit će različite Ezopove basne kako bi unijeli radost i osmijeh na lica stanovnika Doma za starije Atilio Gamboc Umag, posjetitelja Gradske knjižnice Umag, kao i djece Umaške osnovne škole, te korisnika udruge “Pružam ti ruku”.

Osim što će starijim sugrađanima i njihovim obiteljima donijeti osmijeh na lica, djeca osnovne škole imat će priliku proširiti svoje iskustvo s glumcima i upoznati se s dramskom umjetnošću kroz izvedbe basni, što predstavlja dodatnu vrijednost njihovom pedagoškom školskom učenju.

Datumi Izvedbi:

  • 04.04.2024. u 17:00 – Dom za starije i nemoćne Atilio Gamboc Umag
  • 12.04.2024. u 10:45 – Gradska knjižnica Umag, za djecu Umaške osnovne škole
  • 24.04.2024. u 9:30 – Udruga “Pružam ti ruku” za njihove korisnike i razred osnovne škole koji im dolazi u goste u udrugu.

Ove aktivnosti pokazuju našu predanost društveno korisnom radu i izgradnji bolje zajednice. Smatramo da je ovo ne samo prigoda za promociju dramskog umjetničkog stvaralaštva, već i za poticanje empatije, solidarnosti i inkluzije među našim sugrađanima.

Uz iskrenu zahvalu Gradu Umagu – Umago na podršci našem radu i naporima u ostvarivanju ovih važnih ciljeva, istaknuli bismo da predstojeće akcije ne bi bile moguće bez podrške i suradnje s direktorima ustanova Doma za starije, Gradske knjižnice i udruge “Pružam ti ruku”.

Zlatni Lav – četvrt stoljeća!

20.12.2023 // news, Top news

Zeljka-Udovicic-PlestinaPrije 25 godina, u malom istarskom gradu Umagu, rođen je festival koji je vrlo brzo postao simbol komornog teatra i kulturnog povezivanja na području Hrvatske, Italije i Slovenije, a potom i čitave regije. ZLATNI LAV, međunarodni festival komornog teatra, festival koji je započeo svoju priču hrabro i odvažno, ne vjerujući u kompromise, već ustrajno inzistirajući na snazi svojega umjetničkog izričaja i iznimnoj važnosti ideje koja ga pokreće, danas slavi svoj jubilarni 25. rođendan. Ne zaboravimo: bilo je to vrijeme koje nije poznavalo ”širenje glasa” putem interneta, društvenih mreža i sl., bilo je to vrijeme granica koje su nas razdvajale… Ali LAVIĆ je tijekom svojega odrastanja – uspješno preživio i nadrastao sve prepreke koje su stajale na putu njegovoj umjetničkoj kvaliteti i zrelosti.

Ovogodišnje svečano izdanje nosi simbolički, prepoznatljiv i višeznačan naslov “ZLATAREVO ZLATO.”

Festival ZLATNI LAV je postao nezaobilazno događanje u kalendaru umjetničkih manifestacija, priznato ne samo po svojoj izvrsnosti u izvedbama, već i po svom značaju za promicanje kulturne raznolikosti u regiji. Njegova priča započela je prije četvrt stoljeća, kada su se entuzijastični umjetnici i zaljubljenici u kazalište okupili pod vodstvom Damira Zlatara Freya kako bi stvorili platformu za komorni teatar. Njihova vizija je bila tek naizgled jednostavna – promicati umjetnost, kulturu i razumijevanje između naroda koji dijele granice u regiji.

Stoga, jedan od ključnih faktora koji je odredio ovaj festival jest njegov geografski položaj. Umag, smješten na sjeverozapadnoj obali Hrvatske, blizu granice s Italijom i Slovenijom, postao je prirodno okupljalište umjetnika i kazališnih ljubitelja iz ovih triju zemalja. ZLATNI LAV je postao most između različitih jezika, kultura i umjetničkih tradicija, pružajući pokloncima teatarske umjetnosti mogućnost uživanja u nevjerojatnom bogatstvu izraza. Festival jest, naime, utemeljen na ideji trianguluma – suživota triju naroda koji žive uz granicu: hrvatskog, slovenskog i talijanskog. Međutim, taj međunarodni festival komornog teatra ugošćuje, naravno, i predstave drugih zemalja pokazujući i dokazujući time vjernost ideji koja ga određuje – svoju multikulturalnost. Rukovodeći se prije svega kriterijem izvrsnosti i kvalitete, ZLATNI LAV je od svojih početaka do danas ugostio različite oblike profesionalnog komornoga teatra: autorske projekte, predstave tzv.klasične dramaturgije, neverbalne predstave itd., koje su stizale s komornih scena velikih kazališnih kuća, ali i vaninstitucionalnih teatarskih grupa te posebnih eksperimentalnih projekata. Njegovu demokratičnost “ograničavala” je samo ovom festivalu uvijek svojstvena visoka umjetnička razina ideje ili/i izvedbe.

Zahvaljujući tome, festival je tijekom proteklih četvrt stoljeća rastao i razvijao se, privlačeći dakle talentirane glumce, redatelje, scenariste i umjetnike iz cijele Europe. Njihove izvedbe i produkcije su oduševljavale publiku svojom originalnošću i dubinom, a mnogi od njih su nagrađivani i priznati širom kontinenta.

Sve to možemo zahvaliti gospodinu Damiru Zlataru Freyu, vizionaru i strastvenom zaljubljeniku u kazalište, koji je svojom predanošću, talentom i entuzijazmom bio “kriv“ za stvaranje ovog izvanrednog festivala prije četvrt stoljeća. Njegova neumorna posvećenost umjetnosti i kulturnoj raznolikosti ostavila je i ostavlja neizbrisiv trag na festivalu, a njegova stručnost i vodstvo i dalje su ključni elementi uspjeha ovog izvanrednog događanja. Damir Zlatar Frey je ne samo osnivač, već i duša festivala ZLATNI LAV, a njegova strast i posvećenost ostaju inspiracija za sve one koji sudjeluju i prisustvuju ovom jedinstvenom kulturnom događanju.

Ovogodišnji jubilarni festival, pod nazivom “ZLATAREVO ZLATO,” obećava biti poseban. Uz vrhunske izvedbe i premijere, festival će također ponuditi raznovrsne popratne događaje, uključujući radionice, izložbe i diskusije o budućnosti komornog teatra, kao i dramski studio. Ovaj festival ne samo da slavi svoju povijest već i gleda prema budućnosti, te nastavlja svoju ulogu u povezivanju ljudi kroz umjetnost.

ZLATNI LAV u Umagu je svijetla točka kulture, suradnje i kreativnosti u srcu Europe. Njegova priča je priča o ljubavi prema umjetnosti, razumijevanju i zajedničkom izazovu granica. Sada, kada slavi svoj 25. rođendan, festival “ZLATAREVO ZLATO” podsjeća nas na snagu umjetnosti u povezivanju ljudi i na bogatstvo koje ona donosi našim životima.

Željka Udovičić Pleština

Završni tekst Mirne Farkaš Salamon

28.06.2023 // news, Top news

Mirna Farkaš Salamon
Još od antike potraga za savršenstvom ujedinjuje umjetnike diljem svijeta, a umaški je Zlatni lav, međunarodni festival komornog teatra u svom dvadesetčetvrtom izdanju ponudio šest kvalitetnih predstava, koje su ove godine stigle iz Ljubljane, Kopra, Pule, Novoga Sada, Zagreba i po prvi puta iz Umaga.

Dvije duodrame i četri monodrame, različite i po temama, ali i načinu izvedbe, ove su godine publiku natjerale na duboko promišljanje. Festival je počeo predstavom u klasi Damira Zlatara Freya dramskog studija Umag, “Svinje”, dramatičara Tomislava Zajeca, te u izvedbi Caterine Vižintin i Luane Kličić, nastavljen je predstavom “Nema putne”, koprodukcijom Radio teatra i srpskog narodnog vijeća u Zagrebu i izvedbi Nikole Nedića i Nike Barišić, a gledali smo i “Francamente” autorski projekt Petre B. Blašković, u koprodukciji INK-a Pula i Zajednice talijana iz Pule, “Mulej” autorski projekt Anice Petrović, mlade glumice iz Novoga Sada, predstavu “Sea wall” Gledališča Koper u izvedbi Frančeska Borkija i režiji Borisa Cavazze, te “Vse sijajne stvari” Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana, u režiji Nataše Barbare Gračner i izvedbi Uriša Fursta.

Žiri, u sastavu Slavica Renko i Tarita Štokovac, članice, i predsjednica Mirna Farkaš Salamon, ove je godine imao izuzetno težak zadatak, vagala se svaka predstava i nijanse su odlučivale. Odluke su sljedeće – Grand Pri festivala nije dodijeljen, a tri ravnopravne nagrade Zlatni lav dobili su predstava “Vse sjajne stvari”, u kojoj je glumac Uroš Furst progovorio o mentalnom zdravlju, glumac Nikola Nedić za ulogu Sineka u nostalgičnoj predstavi “Nema putne”, te predstava “Svinje” dramskog studija Umag koja je prema ocjeni publike bila najbolja predstava festivala. Glasovi su utihnuli, reflektori su ugašeni i zastor se spustio, Umag već sad željno iščekuje sljedeću godinu i 25. izdanje Međunarodnog festivala komornog teatra, svoj jubilarni “Zlatni lav” koji će donijeti i opet nove poetike, različite predstave i mnogo mnogonove kazališne energije, prijeko potrebne u vremenu ekrana i umjetne inteligencije.

Mirna Farkaš Salamon
predsjednica žirija 24. Međunarodnog festivala komornog teatra “Zlatni lav” Umag
27.06.2023.

OBRAZLOŽENJA ŽIRIJA 24. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav Umag 2023.

25.06.2023 // news, Top news


Zlatni Lav dodjeljuje se:

Predstavi „Vse sijajne stvari“ Duncana MacMillana i Nataše Barbare Gračner, u izvedbi Uroša Fürsta i produkciji Slovenskog narodnog gledališča Ljubljana. U intereraktivnoj igri brojeva i sjećanja na najvažniije trenutke života, Uroš Furst je bez patetike progovorio o jednoj od najčešćih mentalnih bolesti današnjice, depresiji. Predstava „Sve sjajne stvari“ ruši barijere, predrasude i pokazuje put traženja pomoći. Furst niije samo progovorio o mentalnom zdravlju i problemima, već je uključivši publiku promjenio stav o mentalnim bolestima prikazavši koliko male naoko banalne stvari, poput plesa, sladoleda ili pak palačinki mogu preobraziti čovjekovu percepciju. Svojim izvedbom MacMillanivog teksta Furst je publici podario ne samo dobru predstavu nego i vjeru u bolje sutra.

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Glumcu Nikoli Nediću za ulogu Sineka u predstavi „Nema putne“ Antonia Buljana u režiji Dražena Krešića, te produkciji Radio Teatra i Srpskog narodnog vijeća Zagreb. Nikola Nedić dojmljivo je odglumio zagrebačkog studenta na samom početku Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Duh vremena postignut je pucketavim zvukom radija, glazbom, te starim zagrebačkim govorom čime je Nikola Nedić uspio oživjeti atmosferu zagrebačkih gostionica, strah i neizvjesnost nadolazećeg ratnog vihora. Sugestivno i suvereno, Nedić pred publikom postaje domobran svjestan promjene nakon koje će samo dnevnički zapisi čuvati sjećanje na nevinost prve ljubavi, bezbrižne zabave i vrijeme kada je najveći problem u životu studenta predstavljalo učenje za ispite koje ga je odvajalo od društva. Svojom izvedbom Nedić je publiku doveo do ruba na kojem se stapaju bezbrižna prošlost i neizvjesna budućnost.

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Predstavi „Svinje“ dramskog studija Umag, klasa Damira Zlatara Freya. Glume Caterina Vižintin i Luana Kličić, voditelj predstave je Sven Begić, autorica kostima Ivana Bakal. Izobličena stvarnost dramatičara Tomislava Zajeca, suočila je i publiku i glumice sa vlastitim granicama ljudskosti i svime što ljudskost podrazumjeva. S onu stranu grotesknih dijaloga sestre svinjarice u svojoj izopačenoj iluziji svijeta strovaljuju se svakim udahom, svakom rečenicom i svakim korakom sve dublje u ništavnost, u kojoj najzad nestaju. Suočene s propašću patvorene iluzije, glumicama patološka logoreja postaje jedini način kojim mogu zaglušiti nemogućnost ostvarivanja smislene komunikacije sa sobom i sa svijetom. Razbijeno zrcalo u kojem se odražava nihilizam modernoga svijeta publiku ostavlja u razmišljanju još dugo, dugo nakon predstave, izazivajući lepezu osjećaja koje možda i ne želimo osjećati ili se s njima suočiti. Mlade su glumice svojom izvedbom suvereno ostale u okvirima groteske, čvrsto držeći sve niti apsurdnoga svijeta izokrenutih vrijednosti.

Mirna Farkaš Salamon: predsjednica žirija

Slavica Renko: članica žirija

Tarita Štokovac: članica žirija

 

U Umagu: 24.06.2023.

 

Damir Zlatar Frey: Umjetnički ravnatelj

 

OCJENA PUBLIKE
Treće rangirana : predstava FRANCAMENTE s ocjenom 4,54

Drugo rangirana: predstava MULEJ s ocjenom 4,60

Zlatnog Lava PUBLIKE S NAJVIŠOM OCJENOM 4,73 dobiva predstava SVINJE

Biografija Damira Zlatara Freya

12.04.2022 // news, Top news

Damir-Zlatar-Frey
Damir Zlatar Frey (1954)

dramski i operni redatelj, koreograf, dramski pisac, kostimograf, scenograf, utemeljitelj i ravnatelj kazališta i festivala, osebujni je kazališni autor koji ne ostavlja ravnodušnim ni gledatelje ni kritičare. Nakon više od sedamdeset koreografija, što samostalnih što u dramskim predstavama, u Sloveniji i na cijelom prostoru bivše Jugoslavije (koreografije otvaranja i zatvaranja Univerzijade u ZG, Dan mladosti u Beogradu), 1986. godine utemeljuje u Ljubljani “Koreodramu”, vlastito kazalište koje je ostavilo duboki trag u stvaralačkim poetikama suvremenoga slovenskog kazališta, ali i u širem kulturnom prostoru.

Ostvario je brojne vrijedne i hvaljene autorske projekte i predstave u hrvatskim, slovenskim, bosanskim, srpskim i talijanskim kazalištima (SNG Maribor, SNG Ljubljana, SMGL Ljubljana, MGL Ljubljana, SLG Celje, PG Kranj, SSG Trst, HNK Rijeka, Osijek Split, INK GK Pula, DK Gavella i Teatar @TD Zagreb, Kamerni teatar 55, Narodno požarište Sarajevo i mnoga druga kazališta) od kojih se izdvajaju uprizorenja: “Događaj u gradu Gogi” Slavka Gruma, “Lijepa Vida” Ivana Cankara, “Saloma” Oscara Wildea, “Božanska glad” Slavenke Drakulić, “Lekcija” Eugenea Ionescoa, “Zločin na kozjem otoku” Uga Bettia, “Krvavi svatovi” Federica Garcia Lorce postavljana u Trstu, Rijeci i Osijeku, “Filozofija u budoaru” Marquisa de Sadea, “Balkon”, “Sluškinje” i “Strogi nadzor “Jeana Geneta, “Noževi u kokošima” Davida Harrowera, ”Dama s kamelijama” Aleksandrea Dumasa, “San ivanjske noći” i “ Othello” W. Shakespearea, “Glorija” Ranka Marinkovića, “Staklena menažerija” i “ Tramvaj zvan žudnja” T. Williamsa, “Kraljica Majka” Manila Santanellija, Euripidovu “Elektru”, Zajčeve “Svinje” te autorske projekte: “Uroboros – Bolero” Kulturni centar Novi Sad, “Tirza ili slast na ustima šumskoga demona”, Salomu, Virginiju Woolf i Vampirsku kroniku Jure Grando te opere: “Tosca” G. Puccini, “Lucia do Lammermoor” G. Donizetti, “Romeo i Julija” C. Gounod.

Svoj dramski prvijenac “Krv i košute” kao autor teksta uz režiju, scenografiju, kostimografiju, koreografiju i odabir glazbe, praizveo je 1989. u Mariboru, a u Hrvatskoj je drama doživjela premijere 2003. godine u Puli i 2006. u Varaždinu. Dobitnik je više vrijednih priznanja, među kojima se ističu: odličje predsjednika Republike Hrvatske za doprinos u kulturi Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Marulova nagrada, Zlatna ptica, višestruki Zlatni lovor vijenac, više nagrada Hrvatskog glumišta, Prešernova nagrada, Župančićeva nagrada, Nagrada grada Ljubljane te više Borštnikovih nagrada kao i više nagrada Hrvatskog glumišta i mnoge druge nagrade. 2014. nakladnička kuća Fraktura izdaje njegovu romaniziranu biografiju “Kristalni kardinal” koju nakladnička slovenska kuća Mladinska knjiga založba prevodi i izdaje na slovenski jezik a 2016. Izdaje roman “Stanzia Grande”, koje je kasnije obrađen i kao radio roman a 2019 izdaje i treći roman “Istarska Lady Macbeth”. U Umagu 2000. godine utemeljuje, pokreće i umjetnički vodi Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav.