OBRAZLOŽENJA ŽIRIJA 25. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav Umag – Umago 2024.

30.06.2024 // news, Top news

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Heleni Minić Matanić za ulogu u predstavi ART HNK Varaždin

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Predstavi MINDOPOLIS 1.0 U.O. Skop

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Tadeju Pišeku za adaptaciju teksta, režiju i glumu u predstavi O SNEGU I LJUBEZNI KZ Godot u suradnji sa Slovenskim stalnim gledališčem Ljubljana/Trst

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Koreodrami Histriana Umag u suradnji sa INK-GK Pula za predstavu ADAM I EVA u režiji i koreografiji Damira Zlatara Freya

OCJENA PUBLIKE

Treće rangirana : predstava O SNEGU IN LJUBEZNI s ocjenom 4,35

Drugo rangirana: predstava ART s ocjenom 4,60

Zlatnog Lava PUBLIKE S NAJVIŠOM OCJENOM 4,95 dobiva predstava ADAM I EVA

Obrazloženje nagrada

1. Zlatni lav dobiva – Helena Minić Matanić za ulogu u komediji ART i izvedbi HNK Varaždin.
Samo je jednom rečenicom Helena Minić Matanić u predstavi otvorila Pandorinu kutiju zatomljenih osjećaja tijekom višedesetljetnog prijateljstva glavnih likova. Ta je opaska bila dovoljna da se među njima odmotaju slojevi ustaljenih uzajamnih predodžbi i nakupljenih frustracija. Vješto balansirajući između slojeva prijateljstva i neprijateljstva, ali i vlastite neurotičnosti, Helena Minić Matanić oblikovala je ton komedije. Propitujući vrijednost kontraverznog umjetničkog djela – to jest potpuno bijele slike plaćene 50 tisuća eura- suočila nas je s intrigantnim pitanjem: što želimo od života i koliko smo za takav život spremni platiti.

2. Zlatni lav dobiva- Predstava MINDOPOLIS 1.0 Umjetnička Organizacija Skop iz Zagrebu
Ideja virtualnog svijeta u kojemu je sve moguće, ali ništa nije stvarno, u kazališnoj umjetnosti rijetko dolazi do publike. Sven Jakir i Iskra Jirsak utjelovili su razne svjetove propadajući i fizički i mentalno, da bi u sudaru sa stvarnim svijetom došlo do loma. Unatoč tekstualnoj zasićenosti, preobrazba kazališnih dasaka u svijet znanstvene fantastike prikazana je zanimljivom i slojevitom scenografijom koje je publiku uvela u svijet opake igre, stavljajući na kušnju i najveće dvojbe.

3. Zlatni lav dobiva Tadej Pišek za adaptaciju teksta prema romanu Marka Sosiča, režiju i glumu u predstavi O SNEGI IN LJUBEZNI Kulturnog zavoda Godot Ljubljana u suradnji sa Slovenskim stalnim gledališčem Trst
Riječ je eksperimentalnoj predstavi u kojoj misli, osjećaji, događaji, ali i odnosi istovremeno postoje na različitim razinama svijesti. Glumac Tadej Pišek iznio je kompleksnu, poetsku priču o raspadu obiteljskih odnosa s rijetko viđenom lakoćom kojoj je doprinijela koregrafija Mojce Špik i Inana Du Swamija. Krik protiv isključivosti i osude drugačijih još dugo je rezonirao i nakon što je predstava završila.

GRAND PRIX dodjeljuje se predstavi ADAM I EVA kazališta u osnutku Koreodrama Hsitriana Umag/Umago
Višedimenzionalnim prikazom vječne tajne odnosa između Muškarca i Žene koji objedinjuju čitavu lepezu emocija, potisnutih čežnji, strasti, fizičke i materijalne međuovisnosti, koreodrama Histriana Umag u suradnji s Istarskim narodnim kazalištem – Gradskim kazalištem Pula, publiku je uvukla u mračan svijet neimaštine, manipulacije i ubojstva. Onkraj života patnja ne prestaje, krug se ne zatvara, već se i dalje strmoglavljujenu bezdan zmije koja čuči u svakome od nas, još od vremena kada su Adam i Eva izbačeni iz Raja. Hrabra vizija redatelja Damira Zlatara Freya i nadahnita izvedba mladih glumaca pokazali su svu slojevitost teksta Miroslava Krleže „Adam i Eva“, s čijom se ekspresionističkom neprohodnosti tek hvataju u koštac.

Mirna Farkaš Salamon: predsjednica žirija

Slavica Renko: članica žirija

Tarita Štokovac: članica žirija

U Umagu: 29.06.2024.

Damir Zlatar Frey: Umjetnički ravnatelj

Uvodnik predsjednika Uprave Plave Lagune

20.06.2024 // news, Top news

Poštovane dame i gospodo, dragi posjetitelji Međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni Lav,

Veliko je zadovoljstvo biti prijatelj i, već tradicionalno, sponzor Zlatnog Lava. Jer Umag krajem lipnja tako postaje centar komornog teatra u ovom dijelu Europe. Taj dašak visoke kulture privlači svake godine sve više predstava, a onda i gledatelja i iz susjednih nam zemalja.

Plava Laguna je kompanija koja odgovorno posluje u svojim destinacijama te itekako podupire i projekte s područja kulture kako bi i naši sugrađani mogli uživati u raznim vidovima zabave i opuštanja.

Međunarodni festival komornog teatra Zlatni Lav predvodnik je kulture na ovim područjima te vjerujem kako će još dugi niz godina zahvaljujući velikom entuzijazmu i trudu organizatora i dalje privlačiti publiku u naš grad.

Svim gostima i posjetiteljima predstava želimo da se ugodno osjećaju u Umagu, da uživaju u onome što su organizatori za sve nas pripremili te da im Umag ostane u lijepoj uspomeni.
Plava Laguna u svojim objektima pruža vrhunsku uslugu pa i Vas pozivamo da budete naši gosti u objektima Plave Lagune!

Dragan Pujas
Predsjednik Uprave Plava Laguna

Radio drama „KRITIKA MUŠKOG UMA“, prema knjizi Alke Vuice

17.06.2024 // news, Top news

Dramski studio Umag – Umago i Radio Eurostar Umag

Radio drama „ KRITIKA MUŠKOG UMA“, prema knjizi Alke Vuice.

Igraju: Caterina Vižintin
Luana Kličić
Sven Begić

Produkcija: Radio Eurostar/ Dino Josipović

Rad studenata I. Klase Damira Zlatata Freya, Dramskog studija Umag – Umago, nastao kao dio završnog ispita 4.godine. Studenti su od izbora i analize knjige proze tekst dramatizirali, prilagodili za radio dramu, razvili scenarij, odradili konzultacije sa mentorom, probe i nakon tehničkih priprema dramu odglumili odnosno studijski snimili sa Radiom Eurostar koji je uz snimanje odradio montažu, obradu zvuka i produkciju rada.

Knjiga Alke Vuice „Knjiga Kritika muškog uma“, iako se radi o novinskim kolumnama, mogla biti nešto kao leksikon stereotipa o odnosima između žena i muškaraca. Ispod površine lakog čavrljanja o spomenutim odnosima, razlikama i sukobima. Proviruje gorka spoznaja o tome kako je tragično što se živi, krvavi ljudski odnos, sveden na činjenice i na bitno, pretvara u stereotip. Strašno je shvatiti da su naše muško-ženske tragedije zapravo nešto tako glupo kao što je stereotip. „ Kritika muškog uma bi za mnoge mogla biti ljekovita“

Radio roman Stanzia grande – 25.-29.06.2024.

17.06.2024 // news, Predstave 2022, Predstave 2023, Predstave 2024, Top news

HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA HRVATSKI RADIO DRAMSKI PROGRAM – FRAKTURA ZAGREB
Damir Zlatar Frey Radio roman Stanzia grande

glumačka ekipa: Branka Cvitković, Franjo Kuhar, Maja Katić i Nedim Prohić,

urednica: Maja Gregl,

roman je za radio adaptirao, prilagodio i režirao Siniša Matasović

Kada na obiteljskoj zabavi u vrtu obiteljske vile, negdje u Istri, nestane mala Francesca, čitatelj i ne sluti da je taj nestanak zapravo pravi početak Francescine priče koja je priča o Trstu i Istri, o nepojmljivoj, neizrecivoj i nesalomljivoj ljubavi, o padu jednoga anđela te veličanstvenoj Stanziji Grande na vrhu Savudrijskog zaljeva.

Miješajući fantastično i realno, natopljeno povijesnim i arhivskim, opisujući bogatstvo Trsta, njegove palače, operne kuće, noći u kojima su se na kocki gubila i osvajala imanja, brodovi, bogatstva i žene, Damir Zlatar Frey pred nama oživljava moćno doba jedrenjaka, vrijeme uzgoja dudova svilca, vrijeme kada je Trst bio najveća i najvažnija mediteranska luka, vrijeme kada su se u Istri gradile stancije. No prije svega ovo je roman o ljubavi, o ženi, o njezinim čarima, o ljubavi koju prema njoj osjećaju svi oko nje: i obitelj, i Mario Morpurgo de Nilma, njezin budući suprug, ali nadasve anđeo koji postaje vrag koji je opsjeda te oko nje i svih junaka plete svoje konce.

Stanzia Grande roman je o jednoj vili koja je sagrađena iz ljubavnoga gnijezda, ali i o prokletstvu koje je u njoj zametnuto. Ovo je priča koja spaja anđeosko i demonsko, koja poput jina i janga pokazuje kako jedno bez drugoga nije moguće. Brišući granice vremena i prostora, Damir Zlatar Frey ispisuje posvetu Istri i ljubavi koja sve natkriljuje.

Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

06.06.2024 // news, Top news

POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA REPUBLIKE HRVATSKE

SOTTO L’ALTO PATRONCINIO DELLA MINISTERO DELLA CULTURA E DEI MEDIA DELLA REPUBLICA DI CROATIA

Ponosni na svaku zajednicu koja u Hrvatskoj njeguje, potiče i promovira kulturu i umjetnost, sa zadovoljstvom smo i ove godine prihvatili pokroviteljstvo nad jubilarnim 25. Međunarodnim festivalom komornog teatra „Zlatni lav“.

Izrastao na tradiciji prvog umaškog kazališta, vođen idejom i upornošću Damira Zlatara Freya, ovaj festival krajem lipnja pretvara trgove i ulice grada Umaga u okupljališta pisaca, redatelja, koreografa, glumaca i svih ostalih umjetnika kojima je kazalište životna okosnica. Pomno njegujući višejezičnost i multikulturalnost utkane u povijest i sadašnjost Istre, tijekom godina se ova manifestacija pozicionirala i na širem umjetničkom prostru te postala važan kulturni događaj privlačeći umjetnike i publiku iz Hrvatske, Slovenije, Italije i drugih susjednih zemalja.

U vremenu brzih izmjena, dinamičnog životnog ritma, ali i novih načina komunikacije, održati se dugih dvadeset pet godina velik je uspjeh, pogotovo za kulturne manifestacije koje su posvećene nekom specifičnom, u ovom slučaju komornom kazališnom izričaju. Taj izazov opredjeljenja za komorno, u konceptu „Zlatnog lava“ dodatno je obogaćen kriterijima tolerancije kao i međusobnog uvažavanja, a preispitivanjem društvene i umjetničke vrijednosti gledateljima je desetljećima donosio zanimljiva i promišljena ostvarenja.

Međunarodni, interkulturni karakter ovog festivala dokazuje svake godine iznova nam kako za sve koji govore univerzalnim jezikom teatra, granice zapravo ne postoje. Jednako tako, objedinjujući različite kazališne projekte te propitujući kazališnu, društvenu i privatnu stvarnost, ovaj festival predstavlja vrhunske autore i izvođače različitih kazališnih poetika, ne postavljajući razlike između predstava nezavisnih skupina i nacionalnih kazališta.

Uz želje da ostane dinamično i kreativno međunarodno i multikulturalno festivalsko umjetničko središte koje će i dalje obogaćivati kulturnu scenu Umaga, Istre i cijele Hrvatske, upućujem iskrene čestitke za četvrt desetljeća predanog rada, jubilarnih 25 godina Međunarodnog festivala komornog teatra „Zlatni lav“.

MINISTRICA
dr. sc. Nina Obuljen Koržinek

Pod visokim pokroviteljstvom Istarske Županije

04.06.2024 // news, Top news

POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM ISTARSKE ŽUPANIJE
SOTTO L’ALTO PATRONCINIO DELLA CITTA REGIONE ISTRIANA

Tijekom 25 godina postojanja Međunarodni festival komornog teatra „Zlatni lav Umag – Leone d’oro Umago“ dao je nemjerljiv doprinos kulturi Istarske županije i na tome iskrene čestitke organizatorima. Trud, angažman i ljubav prema umjetnosti stvorili su manifestaciju svjetske reputacije, a koja je dodatno doprinijela promociji naše regije.

Kroz povijest, kultura je bila neizostavan dio istarskog identiteta, povezujući nas s našom prošlošću, ali isto tako otvarajući kreativna vrata prema budućnosti. Kazalište, kao jedna od najdrevnijih umjetnosti, ima moć da nas duboko dotakne, potičući nas na razmišljanje, osjećanje, ali često i djelovanje. Kroz kazalište, imamo priliku suočiti se s različitim perspektivama, upoznati nove svjetove, istražiti dubine naših paradigmi i shvatiti važnost empatije.

Ovaj međunarodni festival koji je u svojih 25 godina ugostio 150 kazališta iz 20 zemalja s preko 500 produkcija te je podijelio brojne nagrade kazališnim umjetnicima, danas je postao ne samo prilika za življenje umjetnosti, već i jedna ozbiljna platforma za poticanje dijaloga, razmjena ideja i jačanje povezanosti između umjetnika i publike.

Iskreno čestitam svim umjetnicima, organizatorima i posjetiteljima „Zlatnog lava“ i želim puno uspjeha i inspiracije u budućim kazališnim predstavama i produkcijama koje željeno iščekujemo.

Pod visokim pokroviteljstvom Grada Umaga

04.06.2024 // news, Top news

POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM GRADA UMAGA
SOTTO L’ALTO PATRONCINIO DELLA CITTA DI UMAGO

Ljudsko postojanje obilježeno je događajima kojima pridajemo poseban značaj i kojima se istinski radujemo. U takvim prigodama uvriježeno je prisjetiti se svih onih trenutaka koji su na osobit način ostali upamćeni neovisno o tome jesu li one intimne ili javne naravi. Dakako, kada je riječ o javnim događajima čiji odjek i značaj uvelike prelazi lokalne okvire, a 25. obljetnica Međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav neprijeporno je takvav događaj, tada nas prožima poseban osjećaj radosti i ponosa.

Kao osoba koja prati festival i protokolarno sudjeluje u njemu dugi niz godina osjećam potrebu izraziti zahvalnost njegovom utemeljitelju Damiru Zlataru Freyu koji već četvrt stoljeća neumorno gradi priču o kazalištu u našem Umagu. Damir Zlatar Frey kao umjetnički ravnatelj svoju je kreativnu energiju i zanos utkao u manifestaciju koja je naš grad velikim slovima uvrstila u kulturnu mapu Hrvatske i susjednih zemalja. Festival je postao spona kultura i suživota ovoga prostora koji je svojom otvorenošću i željom za dijalogom nerijetko nadilazio trenutne političke odnose. Tijekom održavanja festivala cijeli naš grad odijeva kazališno ruho i postaje mondeno središte, a o tome svjedoče nebrojeni novinski, radijski, televizijski osvrti i objave. Put koji je prešao festival podudara se s dinamičnim i turbulentnim razdobljem naše novije povijesti: oporavak od posljedica rata, ulaska Hrvatske u europsku obitelj, dinamične izgradnje javne infrastrukture ne samo u našem gradu već i na širem području. Zahvaljujući autocestama Umag je postao bliži Zagrebu i Ljubljani dvama kazališnim centrima koji su nepobitno obilježili sva izdanja festivala. Prestiž koji je Zlatni lav stekao tijekom godina bio je zalog za predstavljanje najboljih kazališnih ostvarenja ovih prostora. Trojezičnost je bila konstanta, što gledateljstvu i žiriju nije predstavljalo nikakvu zapreku, štoviše bio je podstrek da se iz godine u godinu takav pristup dosljedno poštuje. Kazalište je oduvijek bio odraz društva, njegov najbolji kritičar ili apologet. Ljudske strasti, vrline i mane pretočene su u scenski prikaz i to je nesumnjivo najintrigantni dio teatra, onaj element koji zaokuplja pažnju gledateljstva i plijeni njegovu pozornost, u kojem nerijetko prepoznaje samoga sebe ili društvo u kojem živi. No bitna su obilježja kazališta bezvremenost i univerzalnost tematika. U žiži interesa Damira Zlatara Freya kao umjetničkog ravnatelja oduvijek je bila tematika koja je odražavala stanje društva, a to je postigao minucioznim odabirom djela. Postići i održavati takvu kvalitetu tijekom četvrt stoljeća iznimo je naporna i odgovorna zadaća.

Međunarodni festvial komornog teatra Zlatni lav svojevrsni je hommage začecima kazališta u našem gradu koji je svoje ishodište imao u nekadašnjem hotelu „Al leone d’oro/K zlatnom lavu“ čiji je vlasnik Antonio Coslovich prvi priređivao kazališne predstave između dva svjetska rata. Zlatni lav koji je i simbol našega grada postao je i zaštitni znak festivala i nagrada čiji je dizajn osmislio Ivica Propadalo.

Grad Umag prigrlio je festival i svojim statutom proglasio manifestacijom gradskog značaja potvrdivši mu status prvorazrednog kulturnog događaja. Kao gradonačelnik iznimno sam ponosan što je Grad Umag svojim financijskim i materijalnim doprinosom podržao Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav. Ujedno se zahvaljujem svim instituacijama, sponzorima i pojedincima koji su prepoznali njegov značaj i vrijednost i pružali mu bezrezervnu podršku tijekom niz godina omogućivši našim sugrađanima i gostima da uistinu uživaju u vrhunskim kazališnim produkcijama. U ovoj svečanoj prigodi, kada obilježavamo četvrt stoljeća održavanja, ne preostaje mi negoli izraziti želju da naš festival doživi još nebrojeni niz uspješnih izdanja na radost svih poklonika kazališne umjetnosti.

Gradonačelnik
Vili Bassanese

„Pružam ti ruku“ Izložba skulptura 24.-30.06.2024.

14.05.2024 // news, Top news

Udruga „Pružam ti ruku“ Umag, Associazione „Ti porgo la mia mano“ Umago, neprofitna je organizacija za promicanje, razvitak i unapređenje položaja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te njihovih obitelji, kroz ranu intervenciju, re/habilitaciju, savjetodavnu i stručnu pomoć.

Nastavljamo suradnju s Međunarodnim festivalom komornog teatra Zlatni lav i ove godine. Udruga priprema izložbu koju su korisnici stvarali tijekom četiri mjeseca, učeći raditi s glinom, izrađujući kalupe i odljeve od gipsa. Ova kreativna avantura rezultirala je malim umjetničkim djelima koja će biti izložena povodom 25. obljetnice Zlatnog lava. Cilj izložbe je skrenuti pažnju javnosti na (ne)vidljivost djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te na potrebu za društvenom inkluzijom i prevladavanjem predrasuda prema njima i njihovim obiteljima.

Autori izloženih skulptura su djeca s teškoćama u razvoju različitih uzrasta. Djeca su uz asistenciju a neki i samostalno uz zabavu i kreativan rad stvorila mala umjetnička djela.

Tatjana Bakran
Predsjednica udruge „Pružam ti ruku“ Umag,/ „Ti porgo la mia mano“ Umago

Izložba Ajki Revisited – kostimograf vizionar 24. – 30.06. galerija kazališta

05.05.2024 // news, Top news

AJKI REVISITED – KOSTIMOGRAF VIZIONAR
Zlatni lav – 25. Međunarodni festival komornog teatra
Umag, 24. – 30. lipnja 2024.

Autorice izložbe i likovnoga postava
Ivana Bakal i Martina Petranović

Izložba AJKI REVISITED – KOSTIMOGRAF VIZIONAR autorica Ivane Bakal i Martine Petranović posvećena je bogatome i plodnome umjetničkom opusu kazališne kostimografkinje Ike Škomrlj (Zagreb, 13. srpnja 1932. – Zagreb, 15. listopada 2018.). Ika Škomrlj, u kazališnim krugovima poznatija kao Ajki, jedna je od najistaknutijih predstavnica hrvatske kazališne kostimografije druge polovice 20. stoljeća i beskompromisna vizionarka u području kostimografskoga segmenta likovnoga oblikovanja kazališne predstave. Izložba donosi retrospektivni pregled njezinoga stvaralaštva ostvaren tijekom više od pola stoljeća, a zasnovana je na autoričinoj ostavštini u vlasništvu njezine obitelji. Rad Ike Škomrlj predstavljen je kostimografskim skicama i fotografijama iz širokoga spektra dramskih i glazbenoscenskih predstava te televizijskih i filmskih ostvarenja, isječcima iz predstava i njezinim stavovima o kostimografiji i kazališnoj umjetnosti uopće, a osobito atraktivan dio izložbe čini reprezentativan izbor kazališnih kostima.

„Kostimografkinja Ika Škomrlj profesionalnu kazališnu karijeru započela je 1956. godine po završetku studija na Odsjeku za scenografiju Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu, a posljednje kostime kreirala je nekoliko godina prije smrti za Gradsko kazalište Trešnja. U doba njezinoga kostimografskog stasanja otvarala su se prva stalna kostimografska mjesta u hrvatskim kazalištima, no ona je, protivno trendovima, odabrala put slobodne umjetnice. Tijekom duge i iznimno plodne karijere ostavila je trag u svim većim hrvatskim kazališnim kućama i nerijetko je surađivala s manjim, neovisnim ili eksperimentalnim teatrima i kazališnim skupinama, a unatoč činjenici da je gotovo cijeli radni vijek bila usko vezana za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, odbijanje stalnoga angažmana u jednome teatru za nju je bilo pitanje poštivanja vlastite naravi i očuvanja osobnoga umjetničkog integriteta.

Svojom se nepresušnom kreativnom energijom, strukovnim znanjem koje je kontinuirano produbljivala i strastvenom ljubavi prema kostimografskome pozivu i kazalištu uopće vrlo brzo nametnula kao autoritet u hrvatskoj kazališnoj kostimografiji ostvarivši velik broj antologijskih, maštovitih i interpretativno inovativnih kostimografija u dramskom, opernom i operetnom te baletnom i plesnom repertoaru, a povremeno i na televiziji i filmu. Njezini su kostimi redom bili snažna, ako ne i ključna uporišta vizualnoga identiteta kazališne predstave kao i psihologije i profila dramskih lica, pa i svojevrsna šifra za gonetanje temeljne ideje na kojoj je predstava počivala. Uvijek iznova pristajući na izazov nalaženja prostora vlastite kreativne slobodne unutar zadanosti kostimografskoga zadatka žanrom, tekstom, glazbom, likom, režijom ili koreografijom, bila je sklonija simboličnom i metaforičnom više nego li narativnom ili deskriptivnom oblikovanju kostima, ekspresivnom ali jasnom izražavanju ideje te riziku, pomaku, eksperimentu i očuđavanju u zamisli, kroju, boji i detalju. Težila je davanju nove, scenske kvalitete polazišnom materijalu postupcima njegove ručne obrade i dorade, jetkanja, štampanja, oslikavanja ili bojenja, te njegovoj suigri sa scenskom rasvjetom. U kostim je unosila slikarske i plastične, kiparske elemente, ne uzmičući ni od senzualnosti i otkrivanja tijela, ni od prekrivanja cijeloga tijela kostimom i ornamentima.

Opus Ike Škomrlj obilježila je čvrsta i kontinuirana profesionalna povezanost s pojedinim redateljima i koreografima te s kostimografkinjom Dianom Kosec Bourek, a izvršila je i neprocjenjivo pedagoško djelovanje na polju obrazovanja hrvatskoga kostimografskoga kadra te je utjecala na cijelu plejadu hrvatskih kostimografa različitih naraštaja i autorskih profila i time bitno pridonijela oblikovanju suvremene hrvatske kostimografije, ali i njezine budućnosti. Rad Ike Škomrlj višestruko je prepoznat i ovjenčan većim brojem nagrada i priznanja, među kojima se posebno ističu Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2004.) i Nagrada za životno djelo Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (2016.). Veliko priznanje iskazano joj je i uvrštavanjem njezinih radova u serijal knjiga posvećenih povijesti svjetske scenografije i kostimografije (World scenography, 2014.) te njihovim izlaganjem na međunarodnoj izložbi svjetske kostimografije (Varšava, 2018.). Rukopisom koji ju je činio uvijek protejski različitom i začudnom, ali i uvijek prepoznatljivo i beskompromisno svojom, Ika Škomrlj nesumnjivo je obilježila jednu kazališnu, a ne samo kostimografsku epohu.“

Martina Petranović

Doc. dr. art. IVANA BAKAL vizualna je umjetnica i kostimografkinja te vanjska suradnica na studiju kostimografije Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Autorica je više od stotinu kostimografija i nekoliko scenografija, dizajnerica odjevnih i tekstilnih predmeta te autorica, urednica i kustosica velikih izložbenih i monografskih projekata posvećenih povijesti hrvatske kostimografije i scenografije. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Predsjednica je ULUPUH-a i njegove Sekcije za kazališnu i filmsku umjetnost. Dobitnica je više strukovnih nagrada i priznanja.

Dr. sc. MARTINA PETRANOVIĆ teatrologinja je i znanstvena savjetnica u Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta HAZU u Zagrebu. Autorica je većeg broja znanstvenih i stručnih radova te knjiga i monografija posvećenih hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu, kazališnoj historiografiji i likovnim disciplinama u kazalištu. Autorica je više izložbi kazališne tematike. Članica je odbora teatroloških znanstvenih skupova, povjerenstava za dodjelu nagrada i kazališnih i kulturnih vijeća te članica upravnoga odbora HDKKT-a. Dobitnica je više strukovnih nagrada i priznanja.

25. godina Zlatnog lava

04.05.2024 // news, Top news

Proslaviti 25. rođendan uglavnom nije lako. Riječ je o svojevrsnoj prekretnici, kada su godine školovanja pri kraju ili završene, odlazak iz obiteljskog doma neminovan, a veliki svijet čeka, prepun uzbuđenja i nepoznanica. Kad je o kazališnom festivalu riječ, vrijeme je to pune zrelosti, greške se ne opraštaju i publika ima jasnu viziju onoga što očekuje. Četvrt stoljeća, kako to gordo zvuči. Očekivanja je teško opravdati, a vrlo lako iznevjeriti – i tu se vraćamo na spomenutu prekretnicu, jer upravo ta velika obljetnica pokazuje smjer, kako ljudskog života tako i kazališnog festivala.

U proteklih je 25 godina Zlatni lav prošao uistinu mnogo, od velikih gostovanja i pamtljivih predstava, do borbi unutar žirija i dugih zasjedanja, glamuroznih partija, do pandemijskih uvijeta u kojima su, iako teško i na rubu snaga, uspjeli opstati, oslonjeni na sebe i ljubav prema umjetnosti. Stoga ne čudi da ovogodišnji, jubilarni festival počinje rijetko izvođenom Krležinom jednočinkom „Adam i Eva“, u izvedbi prve i druge klase Damira Zlatara Freya, pokretačke sile festivala, ali usudila bih se reći i umjetničkog života u Istri.
Poslijednja od Krležinih Legendi, ekspresionistički sažima odnos između muškarca i žene čija ljubavna veza doživljava tragičnu kulminaciju u hotelskoj sobi. Eksperiment kojega se Frey u svom umjetničkom djelovanju nije libio komornost teatra tjera izvan njegovih granica, gotovo u dnevnu sobu. Adam i Eva, početak i kraj, putokaz su ovogodišnjeg ozračja festivala u kojemu publiku čeka još pet predstava različitog izričaja i različitih kazališnih jezika.

„Spadabeng ili umjetnost šamaranja sama sebe“ Anselma Luisija zabavno je putovanje kroz glazbu i kazalište koje potiče na eksperiment bez ijednog instrumenta na pozornici. S druge je strane originalna glazba Marijana Peternela upotpunila predstavu Slovenskog stalnog gledališča „O snegu in ljubezni“ redatelja Tadeja Pišeka i koreografiju Mojce Špik i Inana Du Swamija. I ovdje je riječ o nekoj vrsti eksperimenta u kojemu misli, osjećaji, događaji i odnosi na različitim razinama svjesti postoje istovremeno. Paradoksom istovremenosti pomiješanim s umjetnom inteligencijom i toliko privlačnim aplikacijama poigrava se umjetnička organizacija Skop i redatelj Nenad Glavan- njihova avantura započinje instalacijom aplikacije Mindpolis i sve nakon toga opaka je igra ogledala gdje je nešto stvarno, a možda i nije.

Komedija „Art“ Varaždinskog HNK propituje prijateljstvo i umjetnost kroz kupovinu velike bijele slike- pravi primjerak modernog slikarstva, ili? Eksperiment se provlači kroz bjelinu, a upitne vrijednosti kroz prijateljstvo.

Eksperiment na svim razinama zajednički je nazivnik ovogodišnjeg, jubilarnog Zlatnog lava, a ne zaostaje ni posljednja predstava programa, drama nobelovca Jona Fossea „Majka i dijete“ toliko lišena topline da sebičnost likova postaje jedina obrana.

Eksperimentalno emotivno putovanje koje svojim programom najavljuje Zlatni lav, čini 6 predstava u utrci za Grand Prix festivala koji, spomenimo, prošle godine nije dodijeljen. Samim time konkurencija je oštrija, ulozi su viši, a napetost raste.

Različite poetike i pristupi kazalištu stapaju se u vrsnosti glumaca na komornoj sceni na kojoj nema lažiranja. Svaki pogrešan korak se vidi, a iskrenost nagrađuje gromoglasnim pljeskom. Hrvatska, Slovenija i Italija ovdje u punom smislu koegzistiraju, a odabir ovogodišnjih predstava jasno pokazuje smjer umaškog festivala za idućih četvrt stoljeća.

Mirna Farkaš Salamon

Predsjednica žirija 25. Zlatnog lava, Leone d’ Oro, međunarodnog festivala komornog teatra