Uvodna riječ istarskog župana Borisa Miletića za katalog 27. Međunarodnog festivala komornog teatra „Zlatni lav“

07.05.2026 // news, Top news

Poštovane posjetiteljice i posjetitelji, dragi prijatelji kazališta,

postoji nešto posebno u trenucima kada se svjetla pozornice upale, a tišina u gledalištu postane prostor zajedničkog očekivanja. Upravo u tim trenucima kazalište nas podsjeća koliko smo, unatoč svim razlikama, duboko povezani. Zato mi je osobita čast i iskreno zadovoljstvo pozdraviti vas na 27. izdanju Zlatnog lava, festivalu koji već godinama ne samo da oblikuje kulturni identitet Istre, nego i dirljivo svjedoči o snazi zajedništva kroz umjetnost.

Ovogodišnja tema „Na rubu pameti“, prema izboru umjetničkog ravnatelja Damira Zlatara Freya, snažno odzvanja i u našem vremenu. Inspirirana Krležinim pogledom na apsurd društva, ona nas poziva da zastanemo i zapitamo se gdje smo danas, kao pojedinci i kao zajednica. U svijetu koji često djeluje ubrzano, nesigurno i proturječno, kazalište postaje mjesto iskrenosti, suočavanja i, možda najvažnije, razumijevanja.

Zlatni lav već gotovo tri desetljeća brižno njeguje prostor susreta kultura, jezika i ljudi. Posebnu vrijednost festivalu daje njegovanje suživota i suradnje triju pograničnih naroda –
Hrvata, Talijana i Slovenaca – čime se dodatno potvrđuju njegova otvorenost, višejezičnost i multikulturalni identitet. Upravo u toj otvorenosti i međusobnom poštovanju leži posebna
toplina ove manifestacije.

Posebno me raduje što Zlatni lav jednako pažljivo otvara vrata i najmlađima, ali i svima onima kojima je pristup kulturi često otežan. Time ovaj festival pokazuje da umjetnost nije
privilegij, već pravo i potreba svakoga od nas.

U vremenu koje nas često stavlja „na rub pameti“, neka nas kazalište vrati jedni drugima: kroz emociju, misao i zajednički doživljaj. Neka nas podsjeti da, unatoč svemu, još
uvijek znamo slušati, osjećati i razumjeti.

Od srca vam želim dobrodošlicu na Zlatni lav – mjesto gdje umjetnost postaje susret, a susret postaje iskustvo koje nosimo sa sobom dugo nakon što se zastor spusti.

Predgovor gradonačelnika – Zlatni lav 2026.

07.05.2026 // news, Top news

Festival Zlatni lav ušavši u svoje treće desetljeće postojanja ostaje dosljedan u svojoj ulozi promicatelja kultura i jezika koji obilježavaju naš prostor. Umag je grad koji punim plućima živi multikulturalnost i višejezičnost koja je duboko utkana u njegovo društveno tkivo. Upravo na tim premisama Festival je tijekom godina rastao i postao etablirani kulturni događaj koji je s velikom pozornošću praćen kako u Hrvatskoj tako i u zemljama našeg okruženja. Međutim, takva otvorenost ka kulturnom dijalogu koja je pomno građena i njegovana nije jedina odlika Festivala. Vještim odabirom tematika koje su se iz godine u godinu neprekidno mijenjale vjerno prateći trenutak u kojom živimo, Festival je doživio svoju punu afirmaciju u stručnim krugovima, stekavši naklonost publike.

Od pamtivijeka uloga je kazališta bila prikazati društvo i proniknuti u ljudsku narav, propitivati o vrlinama i manama, moralnosti, dignuti glas protiv nepravde, ismijati ili prokazati tiraniju, jednom riječju biti društveni korektiv. Od tuda njegova bezvremenost i aktualnost, a mogli bismo reći i pedagoška uloga čiji je cilj, bar na trenutak navesti gledatelja na razmišljanje i učiniti ga boljim čovjekom i aktivnim dionikom društva. Neminovno je da su dramatični događaji koji su potresli svijet u 21. stoljeću izravno utjecali na kazališnu produkciju i neprijeporno utjecali na odabir tematike kojoj je bilo posvećeno svako pojedino izdanje Festivala. Ovogodišnja tema „Na rubu pameti“ preuzeta po istoimenom Krležinom djelu priliči današnjici. Na žalost, živimo u društvu koje se uznosi lažnim vrijednostima, u kojem ljudska glupost nadilazi zdravi razum, u kojem amoralnost ne nailazi na osudu, u kojem koristoljublje caruje, a pojedinac koji se tome protivi biva stigmatiziran kao neprijatelj i rušitelj reda i poretka. Krležino djelo govori o takvoj izopačenoj zbiljnosti koji moralnog čovjeka dovodi u neprekidni sukob s društvom i njegovim takozvanim stupovima koji žele zatomiti bunt i prikriti vlastiti zločin te prikazati onoga koji drugačije misli i govori kao opasnog pojedinca. Upravo je taj paradoks Krleža u svojem romanu maestralno prikazao kroz lik doktora prava koji se usprotivio licemjerju društva te doživio izopćenje i zatvor. Događaji koji potresaju našu svakodnevicu neopisivo podsjećaju na Krležina ili Kafkina djela.

Sve što je u ovom uvodniku rečeno ne bi bilo moguće bez Damira Zlatara Freya, utemeljitelja Festivala, čovjeka istančanog duha koji nas je svojim djelovanjem i senzibilitetom zadužio i uveo u uzbudljivi svijet kazališta. Uvjeren sam da će i ove godine Festival privući brojne prijatelje kazališta i steći nove poklonike, stoga upućujem svoje čestitke i najbolje želje za još jednim uspješnim izdanjem ovog iznimnog kulturnog događaja za naš grad.

Uvodnik Zrinka Turalija

07.05.2026 // news, Top news

Poštovana publiko, dragi ljubitelji kazališta,

dobrodošli na 27. Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav u Umagu – prostor susreta, propitivanja i umjetničke hrabrosti. Iznimna mi je čast i zadovoljstvo što vas, kao predsjednica žirija, mogu pozdraviti na festivalu koji već desetljećima njeguje kazalište kao živi dijalog sa stvarnošću.

Ovogodišnja tema festivala, „Na rubu pameti“, inspirirana je istoimenim djelom Miroslava Krleže iz 1938. godine. Iako nastalo u jednom davnom vremenu, to djelo i danas odzvanja nevjerojatnom svježinom i preciznošću u dijagnosticiranju društvenih i osobnih lomova. Krležin junak, suočen s apsurdima i licemjerjem svijeta, nalazi se upravo ondje gdje se često zatičemo i mi danas – na granici razuma, između šutnje i pobune, između pristajanja i otpora. Upravo zato naslov „Na rubu pameti“ nije tek literarna referenca, već snažna i promišljena nit vodilja koju je osmislio umjetnički ravnatelj i osnivač festivala Damir Zlatar Frey.

Program ovogodišnjeg Zlatnog lava donosi raznolike, snažne i estetski uzbudljive predstave koje svaka na svoj način istražuju granice ljudskog iskustva.

Predstava „Čehov u komediji: dvije jednočinke na rustikalnom jeziku“ Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, u režiji Marca Zoppella, donosi duhovitu i energičnu reinterpretaciju Čehovljevih jednočinki „Prosidba“ i „Medvjed“. Kroz venecijanski jezični izričaj naglašava se komičnost i društvena satira, a likovi – eksplozivni, nespretni i strastveni – jure prema sreći, često na samom rubu apsurda.

„Ivanov“ u produkciji KHAOS Acting Academy i Zavoda Kaos Europa, u režiji Ajdina Huzejrovića, postavljen je u inovativnoj formi od 360 stupnjeva, brišući granicu između publike i glumaca. Ova suvremena interpretacija Čehovljeva klasika istražuje iscrpljenost, emocionalnu paralizu i krizu identiteta, stvarajući intenzivno i neposredno kazališno iskustvo.

„Staklena menažerija“ Tennesseeja Williamsa, u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Gradske kazališne kuće Bjelovar. donosi poetski i bolan portret obitelji zarobljene između snova i stvarnosti. Kroz tišine, sjećanja i neizgovorene čežnje, predstava progovara o krhkosti ljudskih odnosa i unutarnjim lomovima. Zanimljivo je da je osnivanjem ove kazališne kuće, Bjelovar dobio svoje prvo profesionalno kazalište nakon više od šezdeset godina pa evo prigode za debitantski nastup na “Zlatnom lavu”.

Predstava „Živeti!“ Gledališča Koper, u režiji Marjana Nećaka, spaja dvije Čehovljeve jednočinke – „Medved“ i „Tragik po sili“ – u suvremenu i dinamičnu cjelinu. Kroz humor i apsurd svakodnevice, otkrivaju se duboke pukotine u emocionalnom svijetu likova, koji balansiraju između frustracije, usamljenosti i potrebe za bliskošću.

„Anna – Cijena slobode“, u režiji Nine Nikolikj, suvremena je i intimna drama inspirirana likom Ane Karenjine. Predstava propituje slobodu izbora, cijenu pobune i granice osobne emancipacije, prateći ženu koja pokušava pronaći sebe, ali pritom riskira gubitak svega što poznaje.

Na kraju, tu je i predstava „Glumiti“ Dramskog studija Umag, autorski projekt Damira Zlatara Freya. Kroz repetitivni, gotovo ritualni tekst Gertrude Stein, ova predstava istražuje samu srž glumačkog čina – identitet, ponavljanje, postojanje kroz izvedbu – i postavlja pitanje gdje prestaje uloga, a počinje stvarnost.

Svaka od ovih predstava na svoj način dotiče rub – rub emocije, razuma, društva ili identiteta.

I možda je upravo taj rub mjesto gdje kazalište ima najviše smisla. Gdje postaje nužno, a ne samo lijepo. Gdje nas ne zabavlja, nego nas dotiče.

Hvala vam što ste ovdje i što ste spremni zajedno s nama zakoračiti preko tog ruba.

Dobrodošli na Zlatni lav.

Završno izvješće predsjednice ocjenjivačkog suda o 26. Međunarodnom festivalu komornog teatra „Zlatni lav“ održanom od 23. do 29. lipnja 2025.

11.10.2025 // news, Top news

Kao predsjednica žirija 26. međunarodnog festivala komornog teatra „Zlatni lav“, s ponosom ističem da su organizatori, a tu, ponajprije, mislim na umjetničkog ravnatelja g. Damira Zlatara Freya i njegova pomoćnika Marka Ferenija Freya, ponovno podigli ljestvicu kvalitete. Festival je publici donio rijetko viđene, izuzetno hrabre i promišljene komorne predstave koje su nas obogatile novim umjetničkim doživljajem. Grad Umag i Istarska županija mogu biti ponosni na ovakav kulturni događaj, jer je njegovo održavanje na visokom profesionalnom nivou pokazalo koliko jedan festival može ponuditi svježih formi i izazovnih interpretacija. Posebno valja pohvaliti besprijekornu organizaciju – od pravovremene komunikacije do skrbi o gostujućim umjetnicima.

Jedina zamjerka odnosi se na neklimatizirano kazalište, gdje povišena temperatura otežava koncentraciju i glumcima i publici. Vjerujem da će se i taj tehnički nedostatak uskoro riješiti, na zadovoljstvo svih uključenih.

Sigurna sam da festival Zlatni lav ima svoju budućnost kao visoko kvalitetan i jasno profiliran festival, koji zasluženo zauzima važno mjesto na kazališnoj karti ne samo Republike Hrvatske nego i izvan njezinih granica.

U Zagrebu, 18. 07. 2025.
Predsjednica ocjenjivačkog suda
Zrinka Turalija

Krijesnice – Dramski studio Umag – Umago

15.09.2025 // news, Top news

DRAMSKI STUDIO UMAG – UMAGO

OPIS PREDSTAVE:

Kada se brat i sestra, razdvojeni godinama i zajedničkim traumama, ponovo nađu pod krovom doma iz djetinjstva, otvara se pandorina kutija potisnutih emocija, sjećanja i boli. Njihova veza, istovremeno nježna i razorena, vodi ih na put prepun ljubavi, kaosa i neizbježnih odluka koje će im zauvijek promijeniti sudbine.

PODJELA:

ELIAS STARK/DAVID THOMAS – Goran Jurica
CLARA THOMAS STARK – Luana Kličić
POLICAJKA/ MARY/ DR. MARCIEK/ NJEGOVATELJICA – Milica Marković

Oblikovanje svjetla: Dario Družeta/ asistent Gordan Jandrlić
Ton majstor: Gordan Jandrlić

Ekskluzivna pretpremijera predstave ‘Krijesnice’ izvedena je u čast laureata na 26. Međunarodnom festivalu komornog teatra ‘Zlatni Lav’ Umag, 29. Lipnja 2025.g.

‘Krijesnice’ je djelo umaškog autora Gorana Jurice, koje je nastalo unutar obrazovnog programa Dramskog Studija Umag u segmentima dramskog pisma, dramaturgije, scenografije, kostimografije, odabira glazbe, režije i dramske igre pod mentorstvom Damira Zlatara Freya.

Ulaznice možete rezervirati ovdje.

Pročitajte članak objavljen u Glasu Istre 23.10.2025. – Predstava “Krijesnice” Gorana Jurice za početak
Pročitajte članak objavljen u Glasu Istre 25.10.2025. – Svjetlo u tami obiteljskih trauma

AUTOR: Goran Jurica

OBRAZLOŽENJA ŽIRIJA 26. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav Umag – Umago 2025.

29.06.2025 // news, Top news

1. Nagrada Zlatni lav dodjeljuje se autorskom projektu Roka Kravanje SLOVENSKA TRANSVERZALA u produkciji VIA NEGATIVE LJUBLJANA I MOMENTA MARIBOR u koprodukciji sa ZAVODOM OTPRTI PREDALI IZ KRANJA

Slovenska transverzala nije klasična kazališna predstava – riječ je o jedinstvenom spoju teatra i performansa, u kojem tijelo, prostor i sjećanje postaju ravnopravni sugovornici. U ovom intimnom i hrabrom kazališnom performansu, Rok Kravanja vješto puzajući “penje” se po stvarnim i simboličkim planinskim vrhovima Slovenije, pri čemu ti usponi i padovi metaforički oslikavaju njegove osobne životne borbe. Istovremeno nam razotkriva vlastitu bolnu istinu, bez zadrške i uljepšavanja.

Važna okosnica predstave Kravanjina je reminiscencija na djetinjstvo i kompleksan, ranjiv odnos s ocem. Ruksak koji nosi tijekom izvedbe postaje snažan simbol životnog tereta koji svatko od nas vuče sa sobom. Naizgled krhak, Kravanja ispoljava nevjerojatnu fizičku i mentalnu snagu s kojom tijekom izvedbe istovremeno šokira i zadivljuje publiku. Posebno je to vidljivo na kraju predstave kada Rok Kravanja ostaje potpuno gol pred publikom. Lišen provokacije, taj je čin, zapravo, kulminacija osobne ispovijesti. Ogoljeno tijelo postaje metafora ogoljenja duše.
Ovom autorskom predstavom Rok Kravanja ističe se kao jedno od najintrigantnijih imena suvremenog kazališta.

2. Nagrada Zlatni lav dodjeljuje se predstavi „ BILI SMO…“ u produkciji Gradskog kazališta JOZA IVAKIĆ Vinkovci u režiji Almira Zoletića i sjajnoj dramaturgiji Armina Behrema, prema dramskom tekstu Skylight Davida Harea.

Predstava Bili smo suptilno i precizno razlaže složene odnose troje likova čija se prošlost i sadašnjost prelamaju u prostorima sjećanja, prešućenih emocija i neostvarenih želja. Ljubavni odnos koji je nekoć bio pun žara, u ovoj verziji priče ostaje neuspješan, sputan teretom nerazriješenih odnosa i etičkih dilema.
Zadivljuje glumačka sinergija doajena hrvatskoga glumišta Dragana Despota i mlade vinkovačke glumice Matee Marušić, koja je već ranije na ovom festivalu ovjenčana nagradom za najbolju glumicu. Utjelovivši ženu koja pati za svojom izgubljenom ljubavi, spremna u isto vrijeme pokazati unutarnju snagu i emocionalnu ranjivost lika koji nosi veliko breme prošlih odluka i neizgovorenih osjećaja.

Dragan Despot u predstavi Bili smo oblikuje lik muškarca koji se neprestano nalazi na rubu, između svoje izražene muške snage i ega, te duboko potisnute emocionalne ranjivosti. U njegovoj igri osjeća se bogatstvo nijansi – kontrolirani mir prelazi u potisnutu tjeskobu, suzdržanost u bijes, a suverenost u trenucima slabi pod teretom ljubavi koju nikada nije do kraja ostvario. Despot briljantno balansira te kontradikcije, pokazujući čovjeka koji je jednako razdiran čežnjom koliko i nesposobnošću da ponovno izgradi povjerenje koje je jednom iznevjerio.

Glumačkoj sinergiji u predstavi sjajno doprinosi i mladi glumac Vedran Dakić, koji se na sceni ističe razigranošću, svježinom i suverenim scenskim prisustvom.

Ova predstava je biser Kazališta Joza Ivakić, koje se posljednjih godina, nizom priznanja i festivalskih nagrada, nametnula kao relevantna i ozbiljna kazališna kuća u hrvatskom kulturnom prostoru.

3. Nagrada Zlatni lav dodjeljuje se IGORU ŠTAMULAKU za najbolju mušku ulogu GUPTE u predstavi INDIJC HOČE U BRONX redateljice Renate Vidič u produkciji GLEDALIŠČA KOPER – TEATRO CAPODISTRIA

Štamulak osvaja scenu svojom preciznom gestom, suptilnom ali snažnom mimikom i uvjerljivom fizičkom igrom. Iako lik Gupte kojeg tumači ima vrlo malo dijaloga, njegova prisutnost ni u jednom trenutku ne jenjava – naprotiv, publiku uvlači u klaustrofobičan svijet nemoći, straha i neshvaćenosti pred brutalnim nasiljem koje mu se događa.

Posebno dojmljivo je kako Štamulak prikazuje fizičko nasilje – bez pretjerivanja, a opet do krajnjih granica realnosti. Grubi bacaji, udarci i napadi koje podnosi na sceni djeluju gotovo opipljivo, a ono što najviše pogađa jest ne toliko krv koja se vidi, koliko ono što se osjeća – bespomoćnost čovjeka koji pokušava preživjeti.

Štamulak ostvaruje iznimno dojmljivu i fizički zahtjevnu ulogu, u kojoj se, gotovo bez riječi, uzdiže do razine potresnog glumačkog izraza. Ovom je ulogom dokazao vrhunsku glumačku disciplinu, ali i rijetku sposobnost da bez riječi izrazi ono što je najteže izreći – čistu ljudsku ranjivost u svijetu brutalne okrutnosti i diskriminacije.

GRAND PRIX 26. ZLATNOG LAVA dodjeljuje se predstavi INDIJC HOČE U BRONX redateljice Renate Vidič u produkciji GLEDALIŠČA KOPER – TEATRO CAPODISTRIA

Snažnoj i potresnoj drami koja ostavlja dubok emocionalni trag. Brutalna, emotivno uznemirujuća i dirljiva, predstava prati susret dvojice buntovnih mladića iz problematične sredine i izgubljenog, nepoznatog Indijca koji ne govori njihov jezik. Sukob kultura, neznanja, bijesa i straha kulminira u nasilju, razotkrivajući mračne slojeve društvene isključenosti i rasizma.
Izvrsna izvedba glumačkog trojca Igora Štamulaka, Blaža Popovskog i Maka Tepšića donosi sirovu autentičnost, dok precizna i promišljena režija Renate Vidič dodatno pojačava napetost i emocionalni intenzitet. Iako je tekst napisan krajem 60-ih godina prošlog stoljeća, njegova poruka snažno korespondira sa suvremenim društvom koje nas globalno okružuje, otvarajući važna pitanja o predrasudama, identitetu i dehumanizaciji Drugog i Drugačijeg. Predstava je zbog svih tih komponenti zaslužila Grand Prix 26. Zlatnog lava u nadi da će ponovo naći mjesto na repertoaru svog matičnog kazališta, a zbog svog univerzalnog jezika društva koje se nije u stanju oduprijeti nasilju najgore vrste, predstava “Indijc hoče u Bronx” razumljiva je na bilo kojoj pozornici ovog našeg univerzuma.

U Umagu, 29. lipnja 2025.

Predsjednica stručnog žirija Zrinka Turalija. Članice stručnog žirija: Marija Purišić i Ksenija Klajić Pavlović

Nagrada Publike:
Trećerangirana predstava je IL Papa sa ocjenom 4,65
Drugorangirana je predstava Bili smo… sa ocjenom 4,70, a
Zlatnog lava publike sa najvišom ocjenom 4,78 dobiva autorski projekt Roka Kravanje „SLOVENSKA TRANSVERZALA“ u produkciji VIA NEGATIVE LJUBLJANA I MOMENTA MARIBOR u koprodukciji sa ZAVODOM OTPRTI PREDALI IZ KRANJA

Povjerenstvo za nadgledanje glasanja publike: Marica Kvesa, Dunja Dubiel i Ivana Šusteršić

Zlatni lav 2025. – 26 godina Festivala i umjetničkog dijaloga u Umagu

09.06.2025 // news, Top news

Postoje trenuci koji obilježe vrijeme, koje ne zaboravljamo i koji nas iznova povezuju. Festival Zlatni lav jedan je od takvih. Već 26 godina, kazališna umjetnost u srcu ljeta pretvara Umag u mjesto susreta ideja, emocija i kultura.
Ono što je započelo kao hrabra vizija Damira Zlatara Freya, danas je kazališna pozornica ovih prostora. Njegov umjetnički pečat, strast i nepokolebljiva vjera u kazalište učinili su Zlatnog lava ne samo događajem, nego kulturnim simbolom grada. Zahvaljujući njemu, Umag je postao središte dijaloga, kreativnosti i europske kazališne razmjene.
Festival je rastao s vremenom koje se mijenjalo i u tom hodu sa stvarnošću zadržao ono najvrijednije: umjetničku otvorenost i prepoznatljiv identitet. Trojezičan, smion i uvijek angažiran, Zlatni lav ostaje vjeran kazalištu koje promišlja društvo, a istovremeno nadilazi granice jezika i politike.
Grad Umag ponosan je što stoji uz ovaj festival, koji iz godine u godinu potvrđuje svoju važnost, i to ne samo kao kulturni događaj, već kao dio našeg identiteta. Neka i ovogodišnje izdanje bude potvrda da kazalište živi ondje gdje ima srca koje ga prepoznaje.
Dobro došli u Umag – grad dijaloga i Zlatnog lava.

Vili Bassanese
Gradonačelnik

Uvodna riječ istarskog župana Borisa Miletića za katalog 26. Međunarodnog festivala komornog teatra „Zlatni lav“

08.06.2025 // news, Top news

Radujem se što će krajem lipnja, umaške ulice i trgovi i ove godine tradicionalno postati pozornica brojnim kazališnim skupinama iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Mađarske i živjeti punim plućima zahvaljujući Međunarodnom festivalu komornog teatra Zlatni lav. Ovo značajno multikulturalno događanje 26. godinu zaredom okupit će brojne pisce, redatelje, koreografe, scenografe, skladatelje i glumce i time nastaviti njegovati našu dugu kazališnu tradiciju.

Zlatni lav, osmišljen kao revija suvremenog kazališta s određenom temom, postao je prava turistička atrakcija i meka za sve ljubitelje kazališta i kulture. Ove godine inovativne izvedbe progovarat će o aktualnoj termi obiteljskog nasilja te će na taj način Festival odaslati i jasnu poruku o važnosti društvenog progovaranja o najosjetljivijim temama u društvu.

Hvalevrijedno je što Zlatni lav osvaja srca mlađe generacije, a to znači da će Festival komornog teatra nastaviti živjeti te kroz kazališnu istinu utjecati na njihov način razmišljanja, aktivnog djelovanja i društvene promjene.

Kultura i umjetnost zaštitni su znakovi naše regije, a podrška Zlatnom lavu neupitna je. Istarska županija prepoznala je vrijednost ovog međunarodnog festivala u kojem nagrađivani kazališni redatelj, koreograf i dramski pisac Damir Zlatar Frey sa suradnicima, već gotovo tri desetljeća, okuplja vrhunske kazališne umjetnike iz regije, promovirajući kazališnu umjetnost i zajedništvo triju naroda uz granicu.

Zbog svoje kvalitete i nadasve kontinuiteta, Festival je ostavio dubok trag u umjetničkom promišljanju brojnih tema, uz nepresušnu stvaralačku energiju organizatora i sudionika pa sa zadovoljstvom mogu reći da je postao dio našeg kulturnog identiteta.

Čestitam organizatorima na ustrajnosti u osmišljavanju i organiziranju Festivala, na kvalitetnim predstavama i uz veliki odaziv kazališne publike.

S poštovanjem,

Boris Miletić,
župan Istarske županije

Uvodnik Gordana Jeromela Kaić

22.05.2025 // news, Top news

Ovogodišnji 26. Međunarodni festival komornog teatra „Zlatni lav“ kojeg je utemeljio i u Umagu vodi umjetnik osebujnog autorskog rukopisa Damir Zlatar Frey, prilika je i za još jedno prisjećanje na stalno i čvrsto teatarsko zajedništvo, susrete i uspjehe koji već više od četvrt stoljeća povezuju dvije važne kazališne priče Istre. Umaški „Zlatni lav“ kao kazališni svjetionik na sjeveru našeg Poluotoka i Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula kao matica kazališnog života Istre na njenom krajnjem jugu, svaki za sebe, ali i zajedno osnažuju teatarsku tradiciju Istre.

Dijelimo istu kulturnu stvarnost, a slična je i naša povijest. Kao i u Puli krajem 1980-ih, kada je nakon dugogodišnje obnove Istarsko narodno kazalište trebalo iznova graditi u programskom smislu, tako je deset godina kasnije 1999. poput feniksa u Umagu iznikao „Zlatni lav“ i nakon osam dugih desetljeća probudio kazališni život u gradu. Damir Zlatar Frey je nastavljajući tradiciju Antonia Coslovicha, koji je bio simbol umaške kazališne scene dvadesetih godina prošlog stoljeća, upalio kazališnu iskru i zahvaljujući svojoj jasnoj umjetničkoj viziji, organizacijskoj i produkcijskoj snazi i umijeću pokrenuo Festival „Zlatni lav“ koji je Umag čvrsto ucrtao na međunarodnu kartu kazališnih festivala. Učinio je to na zasadama prostora koji njeguje multikulturalnost, višejezičnost i otvorenost, a od prvog izdanja „Zlatni lav“ je zahvaljujući svom utemeljitelju i direktoru festival najviših estetskih, umjetničkih i kulturnih dosega.

Iz godine u godinu, Damir Zlatar Frey na „Zlatnom lavu“ u Umagu otvara važna društvena pitanja, nudi duboko promišljene kazališne odgovore na izazove vremena, uvijek je aktualan i nov u programskom i u žanrovskom smislu. Na „Zlatnom lavu“ – koji je otvorio svoju pozornicu za najintrigantnije predstave iz Hrvatske, Slovenije, Italije, te brojnih drugih kazališta iz regije – gledali smo sjajne kazališne predstave, balete, ali i operne produkcije. S ponosom su i brojne produkcije Istarskog narodnog kazališta gostovale na umaškom „Zlatnom lavu“ i ravnopravno se – unatoč tome što smo kazalište koje nema stalni ansambl – predstavljale uz najeminentnija kazališta i najveće kazališne umjetnike iz regije. Umaška je festivalska publika gledala naše predstave „Riva i druxi“, „Lindarski kaban“, „Mistero Buffo“, „Oštaricu Mirandolinu“, „Thelma i Louise“, „Virginia Woolf“, „Sluškinje“, „(Ne)prilagođen“, „Francamente“, „Majka i dijete“, od kojih su čak tri ovjenčane najznačajnijom nagradom publike, velikim Grand Prix.

Važan doprinos afirmaciji kazališne umjetnosti u Istri događao se i kroz brojne predstave koje je Damir Zlatar Fray genijalni umjetnik, kazališni redatelj, pisac, dramaturg, scenograf i kostimograf kreirao u našem Istarskom narodnom kazalištu. Upravo je freyevska estetika obilježila naš kazališni repertoar kroz osebujan autorski ciklus predstava na čemu smo mu neizmjerno zahvalni. Uz projekte povezane s našim prostorom, kroz djela velikih autora Istre i zavičajne teme poput „Tomizziane“ sve do kazališnog istraživanja baštine našeg kraja u „Vampirskoj kronici Jure Grando“, publika pamti i Freyeve predstave „Saloma“, „Elektra“, „Virginia Woolf“, „Gloria“, „Sluškinje“ i „Tosca“ nastale prema klasicima dramske literature. S ovim je, u umjetničkom smislu, velikim predstavama Istarsko narodno kazalište raslo, naše produkcije postale zapažene u hrvatskom kazališnom prostoru o čemu svjedoče i brojne nominacije i nagrade Hrvatskog glumišta, a uspjeh i teatarski ugled gradili smo i na međunarodnoj sceni. S predstavama u režiji Damira Zlatara Freya Istarsko narodno kazalište gostovalo je u Sloveniji, Italiji, Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini upravo u nacionalnim kazalištima u Mariboru, Beogradu, Skoplju, Sarajevu i na eminentnim festivalima: Ohridsko ljeto, Međunarodni festival antičke drame „Stobi“, Mittelfest Cividale del Friuli. Svugdje gdje smo se predstavljali pratili su nas uspjesi i mišljenje da u Puli djeluje veliko narodno kazalište sa svom potrebnom logistikom. Ogromne zasluge za to ima upravo Damir Zlatar Frey.

Stoga, ususret ovogodišnjem festivalskom izdanju pozdravljamo kao prijatelji „Zlatni lav“ i njegovog utemeljitelja koji su oblikovali i naše kazalište. Zagledani u aktualnu kulturnu stvarnost kroz „Zlatni lav“, vidimo važnu i vizionarsku festivalsku instituciju koju treba sačuvati i njegovati kao zlatni primjer ustrajne kazališne izvrsnosti.

Gordana Jeromela Kaić,
ravnateljica Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula

Uvodnik predsjednice stručnog žirija Zrinke Turalije

07.04.2025 // news, Top news

Kastalija. Izmišljena zemlja, negdje u Europi, u dalekoj budućnosti. Njome vlada intelektualna elita. Kastalijske škole dostupne su samo najdrovitijim učenicima, a u
fokusu su njihova obrzovnja umjetnost i glazba. No, kruna je njihova učenja je Igra staklenim perlama…

Nije slučajno da se ovaj istoimeni roman švicarskog nobelovca Hermana Hessea našao u središtu 26. Međunarodnog festivala komornog tetra Zlatni lav u Umagu.
Igre staklenih perli ovogodišnja su tema tog jedinog dramskog festivala u Istri. Čini se nikad aktualnija i bolje pogođena u vremenu u kojem živimo i u svemu onome što nas okružuje.

Zašto me prvobitno spomenuta Kastalija nevjerojatno podsjeća na umaški kazališni festival? Mjesto koje umjetnici I publika, već više od četvrt stoljeća, koriste kao sklonište od vanjskoga svijeta. Baš kao što je svoju malu, intelektulnu i duhovnu Kastaliju Hesse okružio puno većom državom u kojoj ništa svjetovno nije strano; ratovi, borba za vlast, nasilje, tako je utemeljitelj “Zlatnog lava” Dami Zlatar Frey, kreativni duh festivala, stvorio oazu u kojoj umjetnici imaju glavnu riječ.

A što nam to umjetnici donose na 26. “Zlatni lav”?

Predstava “I Cyrano i djevojčica”, Teatra Poco Loco iz Zagreba, govori o ljubavi, o prijateljstvu, o selidbi, o laži I o tome koliko je važno biti svoj. Tekst argentinskog redatelja Guillerma Balda inspiraciju crpi iz priče o Cyranu de Bergeracu koji je također bio zapleten u jednu laž jer nije vjerovao da zaslužuje biti voljen. Koliko puta smo zapleteni u laž jer se sramimo istine, a ova nas predstava pokušava naučiti da prihvatimo ono što jesmo I živimo slobodni u vlastitoj koži.

Komedija „Ja, Tata“ Bjarnija Haukura Thorssona, koju nam donosi ZaTraCaRaMa iz Trsta, otkriva čari, ali i brige roditeljstva. Izvrstan Giulio Settimo povest će vas na jedno nezaboravno putovanje roditeljskim brdima i dolinama. Kao tata nasmijat će vas do suza, ali i dotaknuti u samo srce svojim putem do očinstva. Ne morate, naime, biti roditelj da doživite tu posebnu emociju kad je o roditeljstvu riječ.

Hrvatsko kazalište iz Pečuha donosi nam hrvatsku praizvedbu mračne komedije Ribe, nagrađivane američke autorice Elaine May. Ribe istražuje odnos moći između direktorice i njezine tajnice za vrijeme neočekivane večere. Otvaranjem različitih tema z stolom, mijenja se i prvobitan odnos snaga ali i pravila u borbi za moć koja ne bira sredstva. U crnobijelom svijetu ove “tropske ribe” ne vide dalje od zidova svog akvarija. Zaluđene pobjedom, statusom. Ovaj kazališni komad dotiče mnoge aktualne teme s kojima se susrećemo u okrutnom dobu kapitlizma, novca, ambicja i želje za dominacijom.

A Rok Kravanja dominira pozornicom u “Slovenskoj Transverzali”. Kao autor predstave i glumac isprepliće kolektivnu svijest slovenskog planinarstva sa svojom osobnom pričom i njome oduševljava publiku gdje god da gostuje. Duhovita je to, emotivna i intimna priča o ljubavi, premošćivanju svih prepreka i osvajanju mnogih vrhova kako bi se, zapravo, oslobodili tereta.

Vinkovčani u Umag dolaze s predstavom “Bili smo”. Adaptacija dramskog teksta „Skylight“, autora Davida Harea, predstava je o istinskoj ljubavi suprotstavljenoj bolnom gubitku, gdje sukob osobnih uvjerenja i ambicija razotkriva duboku ljudsku potrebu za oprostom i razumijevanjem.

A do čega, neminovno, dovede nedostatak razumijevanja i rasna netolerancija, otkriva nam slovenska predstava „Indijc hoče u Bronx“. Ta se jednočinka bavi nasiljem i njegovim mehanizmima, ksenofobijom u američkom društvu krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća. Pratimo mlade nasilnike kriminalne prošlosti u čijem su odrastanju zatajile sve društvene institucije. S koliko smo samo sličnih priča suočeni u suvremenom društvu?!

Na kraju festivala dočekat ćemo „Krijesnice“ u izvedbi Dramskog studija Umag(o) koje će nas vratiti u djetinjstvo. Kada se brat i sestra, razdvojeni godinama i zajedničkim traumama ponovo nađu u svom nekadšnjem obitejskom gnijezdu, otvara se pandorina kutija potisnutih emocija, sjećanja i boli.

Iz svega navedenog vidljivo je da nas na „Zlatnom lavu“ očekuje vatromet emocija, glumačkih kreacija i kazališne fantazije za koju vam je, draga publiko, potrebno samo malo dobre volje, mrvicu znatiželje i puno ljubavi prema festivalu koji već dvadesetišestu godinu promiče multikulturalnost i drugačije poimanje svijeta.

Počašćena pozivom da predsjedam žirijem Festivala, iznimno se radujem dolasku u Umag i 26. “Zlatnom lavu”.

Zrinka Turalija