Završni tekst Mirne Farkaš Salamon

28.06.2023 // news, Top news

Još od antike potraga za savršenstvom ujedinjuje umjetnike diljem svijeta, a umaški je Zlatni lav, međunarodni festival komornog teatra u svom dvadesetčetvrtom izdanju ponudio šest kvalitetnih predstava, koje su ove godine stigle iz Ljubljane, Kopra, Pule, Novoga Sada, Zagreba i po prvi puta iz Umaga.

Dvije duodrame i četri monodrame, različite i po temama, ali i načinu izvedbe, ove su godine publiku natjerale na duboko promišljanje. Festival je počeo predstavom u klasi Damira Zlatara Freya dramskog studija Umag, “Svinje”, dramatičara Tomislava Zajeca, te u izvedbi Caterine Vižintin i Luane Kličić, nastavljen je predstavom “Nema putne”, koprodukcijom Radio teatra i srpskog narodnog vijeća u Zagrebu i izvedbi Nikole Nedića i Nike Barišić, a gledali smo i “Francamente” autorski projekt Petre B. Blašković, u koprodukciji INK-a Pula i Zajednice talijana iz Pule, “Mulej” autorski projekt Anice Petrović, mlade glumice iz Novoga Sada, predstavu “Sea wall” Gledališča Koper u izvedbi Frančeska Borkija i režiji Borisa Cavazze, te “Vse sijajne stvari” Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana, u režiji Nataše Barbare Gračner i izvedbi Uriša Fursta.

Žiri, u sastavu Slavica Renko i Tarita Štokovac, članice, i predsjednica Mirna Farkaš Salamon, ove je godine imao izuzetno težak zadatak, vagala se svaka predstava i nijanse su odlučivale. Odluke su sljedeće – Grand Pri festivala nije dodijeljen, a tri ravnopravne nagrade Zlatni lav dobili su predstava “Vse sjajne stvari”, u kojoj je glumac Uroš Furst progovorio o mentalnom zdravlju, glumac Nikola Nedić za ulogu Sineka u nostalgičnoj predstavi “Nema putne”, te predstava “Svinje” dramskog studija Umag koja je prema ocjeni publike bila najbolja predstava festivala. Glasovi su utihnuli, reflektori su ugašeni i zastor se spustio, Umag već sad željno iščekuje sljedeću godinu i 25. izdanje Međunarodnog festivala komornog teatra, svoj jubilarni “Zlatni lav” koji će donijeti i opet nove poetike, različite predstave i mnogo mnogonove kazališne energije, prijeko potrebne u vremenu ekrana i umjetne inteligencije.

Mirna Farkaš Salamon
predsjednica žirija 24. Međunarodnog festivala komornog teatra “Zlatni lav” Umag
27.06.2023.

OBRAZLOŽENJA ŽIRIJA 24. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav Umag 2023.

25.06.2023 // news, Top news

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Predstavi „Vse sijajne stvari“ Duncana MacMillana i Nataše Barbare Gračner, u izvedbi Uroša Fürsta i produkciji Slovenskog narodnog gledališča Ljubljana. U intereraktivnoj igri brojeva i sjećanja na najvažniije trenutke života, Uroš Furst je bez patetike progovorio o jednoj od najčešćih mentalnih bolesti današnjice, depresiji. Predstava „Sve sjajne stvari“ ruši barijere, predrasude i pokazuje put traženja pomoći. Furst niije samo progovorio o mentalnom zdravlju i problemima, već je uključivši publiku promjenio stav o mentalnim bolestima prikazavši koliko male naoko banalne stvari, poput plesa, sladoleda ili pak palačinki mogu preobraziti čovjekovu percepciju. Svojim izvedbom MacMillanivog teksta Furst je publici podario ne samo dobru predstavu nego i vjeru u bolje sutra.

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Glumcu Nikoli Nediću za ulogu Sineka u predstavi „Nema putne“ Antonia Buljana u režiji Dražena Krešića, te produkciji Radio Teatra i Srpskog narodnog vijeća Zagreb. Nikola Nedić dojmljivo je odglumio zagrebačkog studenta na samom početku Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Duh vremena postignut je pucketavim zvukom radija, glazbom, te starim zagrebačkim govorom čime je Nikola Nedić uspio oživjeti atmosferu zagrebačkih gostionica, strah i neizvjesnost nadolazećeg ratnog vihora. Sugestivno i suvereno, Nedić pred publikom postaje domobran svjestan promjene nakon koje će samo dnevnički zapisi čuvati sjećanje na nevinost prve ljubavi, bezbrižne zabave i vrijeme kada je najveći problem u životu studenta predstavljalo učenje za ispite koje ga je odvajalo od društva. Svojom izvedbom Nedić je publiku doveo do ruba na kojem se stapaju bezbrižna prošlost i neizvjesna budućnost.

Zlatni Lav dodjeljuje se:

Predstavi „Svinje“ dramskog studija Umag, klasa Damira Zlatara Freya. Glume Caterina Vižintin i Luana Kličić, voditelj predstave je Sven Begić, autorica kostima Ivana Bakal. Izobličena stvarnost dramatičara Tomislava Zajeca, suočila je i publiku i glumice sa vlastitim granicama ljudskosti i svime što ljudskost podrazumjeva. S onu stranu grotesknih dijaloga sestre svinjarice u svojoj izopačenoj iluziji svijeta strovaljuju se svakim udahom, svakom rečenicom i svakim korakom sve dublje u ništavnost, u kojoj najzad nestaju. Suočene s propašću patvorene iluzije, glumicama patološka logoreja postaje jedini način kojim mogu zaglušiti nemogućnost ostvarivanja smislene komunikacije sa sobom i sa svijetom. Razbijeno zrcalo u kojem se odražava nihilizam modernoga svijeta publiku ostavlja u razmišljanju još dugo, dugo nakon predstave, izazivajući lepezu osjećaja koje možda i ne želimo osjećati ili se s njima suočiti. Mlade su glumice svojom izvedbom suvereno ostale u okvirima groteske, čvrsto držeći sve niti apsurdnoga svijeta izokrenutih vrijednosti.

Mirna Farkaš Salamon: predsjednica žirija

Slavica Renko: članica žirija

Tarita Štokovac: članica žirija

U Umagu: 24.06.2023.

Damir Zlatar Frey: Umjetnički ravnatelj

OCJENA PUBLIKE
Treće rangirana : predstava FRANCAMENTE s ocjenom 4,54

Drugo rangirana: predstava MULEJ s ocjenom 4,60

Zlatnog Lava PUBLIKE S NAJVIŠOM OCJENOM 4,73 dobiva predstava SVINJE

Uvodnik udruge pružam ti ruku

08.06.2023 // news

Udruga Pružam ti ruku Umag i ove godine nastavlja suradnju s Međunarodnim festivalom komornog teatra Zlatni lav.

Ove godine Udruga Pružam ti ruku obilježava 10. godina postojanja i rada, stoga nam je izuzetna čast izložbom “Mali umjetnici, veliki lavovi” u sklopu festivala pokazati dječju umjetnost i njihovo viđenje Zlatnog lava. Našom izložbom radova želimo dati podršku festivalu koji je uvijek bio uz djecu sa TUR-om i invaliditetom. Kao što znamo stvaranje, kreativnost i umjetnost su lijek za dušu i srce.

Srca naše djece su tako velika i ponosna kada vide svoje radove izložene da i naši sugrađani mogu kroz njihove oči vidjeti njihovo viđenje stvari oko njih. Zlatni lav je djeci bio poticaj na maštu i kreativnost te svaki lav ima svoju priču. Kroz likovne radionice smo se zabavili, nasmijali i divili mašti naših malih sugrađana koji su si dali truda da za njih bude sve savršeno jer Lav to i zaslužuje.

Tatjana Bakran
predsjednica Udruge Pružam ti ruku Umag

Stolno posuđe iz lončarske radionice u Sv. Ivanu Kornetskom

08.06.2023 // news

STOLNO POSUĐE IZ LONČARSKE RADIONICE U SV. IVANU KORNETSKOM

U arheološkoj zbirci Muzeja grada Umaga pohranjena je kuhinjska i stolna keramika iz 16. i 17. st., proizvedena na prostoru nekadašnjeg srednjovjekovnog kaštela u sv. Ivanu Kornetskom.

U podmorju ispred uvale sv. Ivana pronađeni su ulomci glazirane i gravirane keramike tzv. talijanskog tipa iz razdoblja kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Među keramičkim nalazima veliki je broj poluproizvoda (nedovršenih keramičkih posuda), keramičkog alata (podložaka za pečenje glazirane keramike) i radioničkog otpada. Ovi nalazi ukazuju na postojanje lokalne lončarske radionice na prostoru Sv. Ivana Kornetskog, koji je tada biofeud – posjed koparske plemićke obitelji Verzi. Posjedovanje takve vrste gospodarske djelatnosti svjedoči o ekonomskoj moći posjeda i visokoj kulturi stanovanja na našem području u doba postrenesanse. Renesansa prva pokušava svjesno izgraditi sređeno kućanstvo, štoviše, izraditi ga kao umjetninu.* Keramičko posuđe osim što potvrđuje utjecajeVenecije, stavlja nas uz bok tadašnjih vodećih centara proizvodnje keramike mediteranskih i srednjoeuropskih zemalja.

Za vrijeme i u suradnji sa „Zlatnim lavom“ u auli umaškog kazališta Coslovich Muzej je izložio informativni podsjetnik na ovaj dio naše baštine kako bi još jednom zajednički potakli afirmaciju kulturnog identiteta Umaga.

U razdoblju renesanse kada bogati plemići postaju najvažniji naručitelji i mecene umjetnosti, i obrta pogoduje se i procvatu kazališta. Prvo su se izvedbe kazališnih predstava odvijale na otvorenom, pred dvorom, u vijećnicama, u privatnim kućama bogatih plemića i građana. Otkrića antičkih pisaca oživljava i kazalište koje doživljava preporod- oponašajući klasična djela. U Italiji se potom ostvaruju prvi primjeri kazališnih zgrada. Najpoznatiji je primjer PalladijevTeatro Olimpico u Vicenzi (1585.), koji utječe na gradnju Scamozzijeva Teatro all’Antica u Sabbioneti (1588.), te potom Aleottijev Teatro Farnese u Parmi (1618.). Dok su talijanske kazališne zgrade građena za potrebe humanističkih akademija Hvarsko kazalište utemeljeno 1612. prvo je pučko i komunalno kazalište, u koje je mogao ući svaki čovjek neovisno o staleškoj pripadnosti. I upravo težnja ka zajedničkom životu svih staleža te afirmacija individualizma,doprinijelo je razvoju umjetničkog sjaja što ga pokazuje kultura renesanse.

Zaštitni znak lončarske radionice sv. Ivana su primjerci servisa stolnog posuđa (tanjuri, zdjele, pladnjevi) ukrašeni s unutrašnje strane urezanim stiliziranim biljnim „motivom stabla“, te obojani zelenom, plavom i smeđom bojom, po uzoru na venetsku ili sjevernotalijansku maniru, u obliku, tehnologiji izrade i načinu ukrašavanja.

* J. Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji iz 1860. (1997.)

Tekst: Biljana Bojić Ravnateljica Muzeja Grada Umaga