Uvodnik Gordana Jeromela Kaić
Ovogodišnji 26. Međunarodni festival komornog teatra „Zlatni lav“ kojeg je utemeljio i u Umagu vodi umjetnik osebujnog autorskog rukopisa Damir Zlatar Frey, prilika je i za još jedno prisjećanje na stalno i čvrsto teatarsko zajedništvo, susrete i uspjehe koji već više od četvrt stoljeća povezuju dvije važne kazališne priče Istre. Umaški „Zlatni lav“ kao kazališni svjetionik na sjeveru našeg Poluotoka i Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula kao matica kazališnog života Istre na njenom krajnjem jugu, svaki za sebe, ali i zajedno osnažuju teatarsku tradiciju Istre.
Dijelimo istu kulturnu stvarnost, a slična je i naša povijest. Kao i u Puli krajem 1980-ih, kada je nakon dugogodišnje obnove Istarsko narodno kazalište trebalo iznova graditi u programskom smislu, tako je deset godina kasnije 1999. poput feniksa u Umagu iznikao „Zlatni lav“ i nakon osam dugih desetljeća probudio kazališni život u gradu. Damir Zlatar Frey je nastavljajući tradiciju Antonia Coslovicha, koji je bio simbol umaške kazališne scene dvadesetih godina prošlog stoljeća, upalio kazališnu iskru i zahvaljujući svojoj jasnoj umjetničkoj viziji, organizacijskoj i produkcijskoj snazi i umijeću pokrenuo Festival „Zlatni lav“ koji je Umag čvrsto ucrtao na međunarodnu kartu kazališnih festivala. Učinio je to na zasadama prostora koji njeguje multikulturalnost, višejezičnost i otvorenost, a od prvog izdanja „Zlatni lav“ je zahvaljujući svom utemeljitelju i direktoru festival najviših estetskih, umjetničkih i kulturnih dosega.
Iz godine u godinu, Damir Zlatar Frey na „Zlatnom lavu“ u Umagu otvara važna društvena pitanja, nudi duboko promišljene kazališne odgovore na izazove vremena, uvijek je aktualan i nov u programskom i u žanrovskom smislu. Na „Zlatnom lavu“ – koji je otvorio svoju pozornicu za najintrigantnije predstave iz Hrvatske, Slovenije, Italije, te brojnih drugih kazališta iz regije – gledali smo sjajne kazališne predstave, balete, ali i operne produkcije. S ponosom su i brojne produkcije Istarskog narodnog kazališta gostovale na umaškom „Zlatnom lavu“ i ravnopravno se – unatoč tome što smo kazalište koje nema stalni ansambl – predstavljale uz najeminentnija kazališta i najveće kazališne umjetnike iz regije. Umaška je festivalska publika gledala naše predstave „Riva i druxi“, „Lindarski kaban“, „Mistero Buffo“, „Oštaricu Mirandolinu“, „Thelma i Louise“, „Virginia Woolf“, „Sluškinje“, „(Ne)prilagođen“, „Francamente“, „Majka i dijete“, od kojih su čak tri ovjenčane najznačajnijom nagradom publike, velikim Grand Prix.
Važan doprinos afirmaciji kazališne umjetnosti u Istri događao se i kroz brojne predstave koje je Damir Zlatar Fray genijalni umjetnik, kazališni redatelj, pisac, dramaturg, scenograf i kostimograf kreirao u našem Istarskom narodnom kazalištu. Upravo je freyevska estetika obilježila naš kazališni repertoar kroz osebujan autorski ciklus predstava na čemu smo mu neizmjerno zahvalni. Uz projekte povezane s našim prostorom, kroz djela velikih autora Istre i zavičajne teme poput „Tomizziane“ sve do kazališnog istraživanja baštine našeg kraja u „Vampirskoj kronici Jure Grando“, publika pamti i Freyeve predstave „Saloma“, „Elektra“, „Virginia Woolf“, „Gloria“, „Sluškinje“ i „Tosca“ nastale prema klasicima dramske literature. S ovim je, u umjetničkom smislu, velikim predstavama Istarsko narodno kazalište raslo, naše produkcije postale zapažene u hrvatskom kazališnom prostoru o čemu svjedoče i brojne nominacije i nagrade Hrvatskog glumišta, a uspjeh i teatarski ugled gradili smo i na međunarodnoj sceni. S predstavama u režiji Damira Zlatara Freya Istarsko narodno kazalište gostovalo je u Sloveniji, Italiji, Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini upravo u nacionalnim kazalištima u Mariboru, Beogradu, Skoplju, Sarajevu i na eminentnim festivalima: Ohridsko ljeto, Međunarodni festival antičke drame „Stobi“, Mittelfest Cividale del Friuli. Svugdje gdje smo se predstavljali pratili su nas uspjesi i mišljenje da u Puli djeluje veliko narodno kazalište sa svom potrebnom logistikom. Ogromne zasluge za to ima upravo Damir Zlatar Frey.
Stoga, ususret ovogodišnjem festivalskom izdanju pozdravljamo kao prijatelji „Zlatni lav“ i njegovog utemeljitelja koji su oblikovali i naše kazalište. Zagledani u aktualnu kulturnu stvarnost kroz „Zlatni lav“, vidimo važnu i vizionarsku festivalsku instituciju koju treba sačuvati i njegovati kao zlatni primjer ustrajne kazališne izvrsnosti.
Gordana Jeromela Kaić,
ravnateljica Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula
