Arhiva za Top news
Završni tekst Mirne Farkaš Salamon
Još od antike potraga za savršenstvom ujedinjuje umjetnike diljem svijeta, a umaški je Zlatni lav, međunarodni festival komornog teatra u svom dvadesetčetvrtom izdanju ponudio šest kvalitetnih predstava, koje su ove godine stigle iz Ljubljane, Kopra, Pule, Novoga Sada, Zagreba i po prvi puta iz Umaga.
Dvije duodrame i četri monodrame, različite i po temama, ali i načinu izvedbe, ove su godine publiku natjerale na duboko promišljanje. Festival je počeo predstavom u klasi Damira Zlatara Freya dramskog studija Umag, “Svinje”, dramatičara Tomislava Zajeca, te u izvedbi Caterine Vižintin i Luane Kličić, nastavljen je predstavom “Nema putne”, koprodukcijom Radio teatra i srpskog narodnog vijeća u Zagrebu i izvedbi Nikole Nedića i Nike Barišić, a gledali smo i “Francamente” autorski projekt Petre B. Blašković, u koprodukciji INK-a Pula i Zajednice talijana iz Pule, “Mulej” autorski projekt Anice Petrović, mlade glumice iz Novoga Sada, predstavu “Sea wall” Gledališča Koper u izvedbi Frančeska Borkija i režiji Borisa Cavazze, te “Vse sijajne stvari” Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana, u režiji Nataše Barbare Gračner i izvedbi Uriša Fursta.
Žiri, u sastavu Slavica Renko i Tarita Štokovac, članice, i predsjednica Mirna Farkaš Salamon, ove je godine imao izuzetno težak zadatak, vagala se svaka predstava i nijanse su odlučivale. Odluke su sljedeće – Grand Pri festivala nije dodijeljen, a tri ravnopravne nagrade Zlatni lav dobili su predstava “Vse sjajne stvari”, u kojoj je glumac Uroš Furst progovorio o mentalnom zdravlju, glumac Nikola Nedić za ulogu Sineka u nostalgičnoj predstavi “Nema putne”, te predstava “Svinje” dramskog studija Umag koja je prema ocjeni publike bila najbolja predstava festivala. Glasovi su utihnuli, reflektori su ugašeni i zastor se spustio, Umag već sad željno iščekuje sljedeću godinu i 25. izdanje Međunarodnog festivala komornog teatra, svoj jubilarni “Zlatni lav” koji će donijeti i opet nove poetike, različite predstave i mnogo mnogonove kazališne energije, prijeko potrebne u vremenu ekrana i umjetne inteligencije.
Mirna Farkaš Salamon
predsjednica žirija 24. Međunarodnog festivala komornog teatra “Zlatni lav” Umag
27.06.2023.
OBRAZLOŽENJA ŽIRIJA 24. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav Umag 2023.
Zlatni Lav dodjeljuje se:
Predstavi „Vse sijajne stvari“ Duncana MacMillana i Nataše Barbare Gračner, u izvedbi Uroša Fürsta i produkciji Slovenskog narodnog gledališča Ljubljana. U intereraktivnoj igri brojeva i sjećanja na najvažniije trenutke života, Uroš Furst je bez patetike progovorio o jednoj od najčešćih mentalnih bolesti današnjice, depresiji. Predstava „Sve sjajne stvari“ ruši barijere, predrasude i pokazuje put traženja pomoći. Furst niije samo progovorio o mentalnom zdravlju i problemima, već je uključivši publiku promjenio stav o mentalnim bolestima prikazavši koliko male naoko banalne stvari, poput plesa, sladoleda ili pak palačinki mogu preobraziti čovjekovu percepciju. Svojim izvedbom MacMillanivog teksta Furst je publici podario ne samo dobru predstavu nego i vjeru u bolje sutra.
Zlatni Lav dodjeljuje se:
Glumcu Nikoli Nediću za ulogu Sineka u predstavi „Nema putne“ Antonia Buljana u režiji Dražena Krešića, te produkciji Radio Teatra i Srpskog narodnog vijeća Zagreb. Nikola Nedić dojmljivo je odglumio zagrebačkog studenta na samom početku Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Duh vremena postignut je pucketavim zvukom radija, glazbom, te starim zagrebačkim govorom čime je Nikola Nedić uspio oživjeti atmosferu zagrebačkih gostionica, strah i neizvjesnost nadolazećeg ratnog vihora. Sugestivno i suvereno, Nedić pred publikom postaje domobran svjestan promjene nakon koje će samo dnevnički zapisi čuvati sjećanje na nevinost prve ljubavi, bezbrižne zabave i vrijeme kada je najveći problem u životu studenta predstavljalo učenje za ispite koje ga je odvajalo od društva. Svojom izvedbom Nedić je publiku doveo do ruba na kojem se stapaju bezbrižna prošlost i neizvjesna budućnost.
Zlatni Lav dodjeljuje se:
Predstavi „Svinje“ dramskog studija Umag, klasa Damira Zlatara Freya. Glume Caterina Vižintin i Luana Kličić, voditelj predstave je Sven Begić, autorica kostima Ivana Bakal. Izobličena stvarnost dramatičara Tomislava Zajeca, suočila je i publiku i glumice sa vlastitim granicama ljudskosti i svime što ljudskost podrazumjeva. S onu stranu grotesknih dijaloga sestre svinjarice u svojoj izopačenoj iluziji svijeta strovaljuju se svakim udahom, svakom rečenicom i svakim korakom sve dublje u ništavnost, u kojoj najzad nestaju. Suočene s propašću patvorene iluzije, glumicama patološka logoreja postaje jedini način kojim mogu zaglušiti nemogućnost ostvarivanja smislene komunikacije sa sobom i sa svijetom. Razbijeno zrcalo u kojem se odražava nihilizam modernoga svijeta publiku ostavlja u razmišljanju još dugo, dugo nakon predstave, izazivajući lepezu osjećaja koje možda i ne želimo osjećati ili se s njima suočiti. Mlade su glumice svojom izvedbom suvereno ostale u okvirima groteske, čvrsto držeći sve niti apsurdnoga svijeta izokrenutih vrijednosti.
Mirna Farkaš Salamon: predsjednica žirija
Slavica Renko: članica žirija
Tarita Štokovac: članica žirija
U Umagu: 24.06.2023.
Damir Zlatar Frey: Umjetnički ravnatelj
OCJENA PUBLIKE
Treće rangirana : predstava FRANCAMENTE s ocjenom 4,54
Drugo rangirana: predstava MULEJ s ocjenom 4,60
Zlatnog Lava PUBLIKE S NAJVIŠOM OCJENOM 4,73 dobiva predstava SVINJE
Biografija Damira Zlatara Freya
Damir Zlatar Frey (1954)
dramski i operni redatelj, koreograf, dramski pisac, kostimograf, scenograf, utemeljitelj i ravnatelj kazališta i festivala, osebujni je kazališni autor koji ne ostavlja ravnodušnim ni gledatelje ni kritičare. Nakon više od sedamdeset koreografija, što samostalnih što u dramskim predstavama, u Sloveniji i na cijelom prostoru bivše Jugoslavije (koreografije otvaranja i zatvaranja Univerzijade u ZG, Dan mladosti u Beogradu), 1986. godine utemeljuje u Ljubljani “Koreodramu”, vlastito kazalište koje je ostavilo duboki trag u stvaralačkim poetikama suvremenoga slovenskog kazališta, ali i u širem kulturnom prostoru.
Ostvario je brojne vrijedne i hvaljene autorske projekte i predstave u hrvatskim, slovenskim, bosanskim, srpskim i talijanskim kazalištima (SNG Maribor, SNG Ljubljana, SMGL Ljubljana, MGL Ljubljana, SLG Celje, PG Kranj, SSG Trst, HNK Rijeka, Osijek Split, INK GK Pula, DK Gavella i Teatar @TD Zagreb, Kamerni teatar 55, Narodno požarište Sarajevo i mnoga druga kazališta) od kojih se izdvajaju uprizorenja: “Događaj u gradu Gogi” Slavka Gruma, “Lijepa Vida” Ivana Cankara, “Saloma” Oscara Wildea, “Božanska glad” Slavenke Drakulić, “Lekcija” Eugenea Ionescoa, “Zločin na kozjem otoku” Uga Bettia, “Krvavi svatovi” Federica Garcia Lorce postavljana u Trstu, Rijeci i Osijeku, “Filozofija u budoaru” Marquisa de Sadea, “Balkon”, “Sluškinje” i “Strogi nadzor “Jeana Geneta, “Noževi u kokošima” Davida Harrowera, ”Dama s kamelijama” Aleksandrea Dumasa, “San ivanjske noći” i “ Othello” W. Shakespearea, “Glorija” Ranka Marinkovića, “Staklena menažerija” i “ Tramvaj zvan žudnja” T. Williamsa, “Kraljica Majka” Manila Santanellija, Euripidovu “Elektru”, Zajčeve “Svinje” te autorske projekte: “Uroboros – Bolero” Kulturni centar Novi Sad, “Tirza ili slast na ustima šumskoga demona”, Salomu, Virginiju Woolf i Vampirsku kroniku Jure Grando te opere: “Tosca” G. Puccini, “Lucia do Lammermoor” G. Donizetti, “Romeo i Julija” C. Gounod.
Svoj dramski prvijenac “Krv i košute” kao autor teksta uz režiju, scenografiju, kostimografiju, koreografiju i odabir glazbe, praizveo je 1989. u Mariboru, a u Hrvatskoj je drama doživjela premijere 2003. godine u Puli i 2006. u Varaždinu. Dobitnik je više vrijednih priznanja, među kojima se ističu: odličje predsjednika Republike Hrvatske za doprinos u kulturi Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Marulova nagrada, Zlatna ptica, višestruki Zlatni lovor vijenac, više nagrada Hrvatskog glumišta, Prešernova nagrada, Župančićeva nagrada, Nagrada grada Ljubljane te više Borštnikovih nagrada kao i više nagrada Hrvatskog glumišta i mnoge druge nagrade. 2014. nakladnička kuća Fraktura izdaje njegovu romaniziranu biografiju “Kristalni kardinal” koju nakladnička slovenska kuća Mladinska knjiga založba prevodi i izdaje na slovenski jezik a 2016. Izdaje roman “Stanzia Grande”, koje je kasnije obrađen i kao radio roman a 2019 izdaje i treći roman “Istarska Lady Macbeth”. U Umagu 2000. godine utemeljuje, pokreće i umjetnički vodi Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav.
