Nestala – 24th of June 2019

May 22nd, 2019 // Predstave 2019

MGL-Pogresana-0960Mesno gledališče Ljubljana

Nikole Beckwith
NESTALA
Stockholm, Pennsylvania, 2016
drama
Prva slovenska izvedba
Premijera: 26. listopada 2018.
Predstava traje 1 sat i 15 minuta i nema stanke.

Prevoditelj: Andrej E. Skubic
Redateljica i autorica scenske adaptacije: Nataša Barbara Gračner
Autorica pjesama i pomoćnica redatelja: Eva Kokalj
Dramaturg: Ira Ratej
Scenograf: Meta Hočevar
Kostimograf: Tina Bonča
Autor glazbe: Drago Ivanuša
Lektor: Barbara Rogelj
Dizajner svjetla: Boštjan Kos
Asistemt kostimograf: Tina Hribernik

Nastupaju
Marcy: Judita Zidar
Leia: Ana Penca
k. g. psiholog Ivo Krajnc Bagola
Glen: Milan Štefe
Ben: Sebastian Cavazza
Glasovi i vokal: Nina Ivanišin
Narator: Petra Kerchmar

Drama “Nestala” počinje onda kada priča o otmici završava; na rubu sretnog završetka, kad se Leia, koja je nestala pred 19 godina, nakon duge potrage i nadanja, vraća svojoj obitelji, dok njezin otmičar, Ben, bude priveden i čeka suđenje. Roditelji Marcy i Glen, izgubili su četverogodišnjakinju, a sada im odrasla osoba ulazi u život, kći zbog koje je njihov zajednički život, nakon otmice, utonuo u maglu zaborava. Iako se roditelji jako trude pokušavajući ponovno iz sjećanja vratizi uništeni dom, Leia radije ostaje u svojoj sobi. Nitko ne može provaliti u oklop njezine psihologije. Majka odluči pretražiti kćerkinu sobu, i užasnuta pronalazi skrivena pisma otmičara i dnevnik svoje kćeri, koji svjedoče da su Leia i Ben vezani snažnom i toplom emocionalnom vezom koja nikada nije stvarno bila prekinuta. Kada se Leia vrati iz tajnog posjeta Benu u zatvoru, ona se zbuni i ogorčena Marcy odluči okončati tu vezu – čak i ako mora pribjeći ekstremnim mjerama. Kažu da ne možemo birati obitelj u koju smo rođeni. Leia je iskreno ponosna što ju je Benova očinska ljubav izabrala. Je li to doista samo manifestacija stockholmskog sindroma, u kojemu se žrtva, da bi preživjela, veže za svog tamničara?

Stokholmski sindrom, nadahnuto izvornim naslovom drame “Nestala” (Stockholm, Pennsylvania), profesionalni je izraz koji je 1973. godine osmislio psihijatar Frank Ochberg u slučaju pljačke banke, tijekom koje su pljačkaši oteli petero ljudi. Upravo su ti taoci, koji su otvoreno suosjećali sa svojim otmičarima tijekom otmice i, uz očigledno oklijevanje, primili policijsku intervenciju.

Takvo ponašanje nije samo poynato policiji, nego i javnosti i psiholozima. Čak i danas, nakon mnogih slučajeva otmice, među kojima je bio i najzloglasniji slučaj Patty Hearst, koja se pridružila svojim otmičarima i aktivno im pomogla s pljačkom banke, ne možemo u potpunosti prihvatiti i objasniti mehanizme Stockholmskog sindroma. Danas se taj pojam koristi za objašnjenje ponašanja žrtava obiteljskog nasilja (nasilja i seksualnog zlostavljanja u obiteljima), ratnih zarobljenika, članova sekti, žrtava incesta, preživjelih iz koncentracionih logora i ponašanja svih onih koji imaju iskustvo kontroliranog i ugrožavajućeg odnosa. Stockholmski sindrom karakterizira činjenica da žrtva kultivira pozitivne osjećaje prema onome tko je kontrolira, zloupotrebljava ili joj prijeti, te negativne osjećaje prema onima koji joj pokušavaju pomoći (prijatelji, drugi članovi obitelji, terapeuti, predstavnici vlasti itd.). Žrtva razumije i podržava onoga koji je zlostavlja, ali i sama u tome pomaže. Normalno, žrtva gubi sposobnost da se oslobodi i pobjegne iz takvog odnosa, bilo zato što se boji da će joj život biti ugrožen, bilo zato što vjeruje da bi mogli biti ugroženi životi drugih osoba. Sindrom se pokreće kada žrtva dobije sitne znakove ljubaznosti tamničara i istovremeno shvaća da njezin opstanak ovisi o tamničarevoj volji, u čemu pomaže i izolacija žrtve, osjećaj zatočeništva i njene potpune kontrole.

Više informacija: www.mgl.si

Comments are closed.