Zlatni Lav

Adam i Eva – 24th of June 2024

April 28th, 2024 // Predstave 2024

DRAMSKI STUDIO UMAG- UMAGO

Miroslav Krleža/ I. i II. Klasa Damira Zlatara Freya

Predstava je u nastajanju, više detalja dolazi uskoro.

Majka i dijete – 29th of June 2024

April 27th, 2024 // Predstave 2024

ISTARSKO NARODNO KAZALIŽTE GRADSKO KAZALIŠTE PULA

JON FOSSE: MAJKA I DIJETE
Autor : Jon Fosse
Redatelj, vizualna slika: Matija Ferlin

Prijevod: Dubravko Torjanac
Dramaturgija: Vedrana Klepica
Glazba, dizajn zvuka: Luka Prinčič
Dizajn svjetla: Elvis Butković

IGRAJU
Majka: Jadranka Đokić
Dječak: Ugo Korani

Majka i dijete jedan je od ranijih dramskih tekstova iznimnog norveškog autora Jona Fossea, čiji jednostavan ali istovremeno monumentalan naslov s nevjerojatnom adekvatnošću i preciznošću definira snažnu duodramu o pokušaju komunikacije u jednom od najkompleksnijih odnosa koji dvoje ljudi može imati – onom majke i njezina potomka.

U Fosseovoj drami majka i sin susreću se nakon mnogo godina odsustva iz međusobnih života, ali s jasnom naznakom da ni ono malo vremena koje su proveli zajedno nije zadovoljilo potrebe ni jedne ni druge strane. Ta odsutnost generira ključno pitanje o samoj esenciji odnosa majke i djeteta te emotivnim i psihološkim posljedicama koje taj odnos može proizvesti.

Pisan prepoznatljivim autorovim stilom, koji karakterizira verbalni minimalizam, dosljednost u ritmu i strukturi te nedostatak interpunkcije i određena sintaktička nedovršenost, tekst Majka i dijete, kroz svoje tišine i oklijevanja sugovornika da izgovore bez zadrške ono što zapravo i misle, otvara transgeneracijsku traumu o nespojivosti slobode i obiteljske brige, o pravu na izbor i pravu na ljubav u kojoj je teško odabrati strane ili osuditi osobne odluke.

U svojoj prvoj režiji kao umjetnički voditelj INK Pula, Matija Ferlin je za svoje suradnike odabrao Jadranku Đokić i Uga Koranija te s njima otvara scenski snažan i psihološki provokativan i kompleksan prostor o najrudimentarnijim granicama intime i ljubavi.

Trajanje: 65 min

Art – 28th of June 2024

April 27th, 2024 // Predstave 2024

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U VARAŽDINU
Varaždin, HR

Yasmina Reza: ART
Prevoditeljica: Sonja Bašić
Redateljica: Barbara Rocco
Skladatelj: Davor Rocco
Kostimografkinja: Žarka Krpan
Scenografkinja i autorica video projekcija: Vilka Rožić
Oblikovatelj svjetla: Tomislav Maglečić
Fotografkinja: Vilka Rožić
Šaptačica: Natalija Gligora Gagić
Inspicijent: Sanjin Rožić
Ansambl predstave:
Serge: Marinko Leš
Mara: Helena Minić Matanić
Ivana: Hana Hegedušić

Yasmina Reza rođena 1959. godine u Parizu, svjetski je poznata i mnogostruko nagrađivana dramatičarka. Diplomirala je kazališne studije na pariškom sveučilištu Nanterre. Kao mlada se bavila glumom, a u književnost ulazi dramom Razgovori poslije pogreba (Conversations après un enterrement, 1987) za koju je dobila prestižnu francusku kazališnu nagradu Molière. Istu nagradu osvaja drama, Početak zimskog razdoblja (La traversée de l’hiver, 1989). Nakon drame Slučajni čovjeka (L’homme du hasard) objavljuje komediju Art koja postiže veliki uspjeh te 1997. u Londonu osvoja nagradu Laurence Olivier, a 1998. u New Yorku nagradu Tony za najboljeg autora. Slijedila su druga dramska i prozna djela: Hammerklavier (1997), Očaj (Une désolation, 1999), Život x 3 (Trois versions de la vie, 2000), Adam Haberberg (2003), Španjolska drama (Une pièce espagnole, 2004), Nigdje (Nulle part, 2005), U saonicama Arthura Schopenhauera (Dans la luge d’Arthur Schopenhauer, 2005), Bog masakra (Le Dieu du carnage, 2006), Bella Figura (2015), Babilon (Babylone, 2016) itd.

Osim navedenih nagrada za svoj je rad dobila i nagrade Evening Standard Award, Prix Renaudot, Grand prix du théâtre de l’Académie française i druge. Bog masakra, crna komedija prema kojoj je Roman Polanski snimio film, premijerno je izvedena na Sceni Rogoz HNK u Varaždinu 2016. godine u režiji Lee Anastazije Fleger. Višestruko nagrađivana drama Art prvi puta je postavljena 1998. godine u “Teatru u gostima”, a igrali su legendarni Relja Bašić, Vanja Drach i Boris Buzančić. Art je drugo djelo Yasmine Reze koje se postavlja na Scenu Rogoz, ovaj puta u režiji Barbare Rocco. Komedija, koja postavlja pitanja o umjetnosti i prijateljstvu prati troje dugogodišnjih prijatelja. Jedan od njih, udovoljavajući svojoj sklonosti prema modernoj umjetnosti, kupuje veliku, skupu, potpuno bijelu sliku…

Mindpolis 1.0 – 27th of June 2024

April 27th, 2024 // Predstave 2024

Maestralan glumački dvojac, Iskra Jirsak i Sven Jakir, na sceni isputuju tajanstvo jednog fatalnog odnosa i svijeta u kojem svaka stvar skriva neku drugu.

To nije samo igra ogledala, već opaka vještina u kojoj stoluje varka, avantura i uzbuđenje. Osebujna dramska Odiseja, prožeta aktualnostima, začas se preokrene u opaki triler, u komplot koji stavlja na pladanj i one najveće životne dileme.

Ipak, duel možda i nije stvaran, već je “samo gomila iskrivljenih predodžbi o željenim ishodima”. To je svijet Mindpolisa koji suštinski propituje ljudski paradoks u rascjepu između kreacije i destrukcije, svijetla i tame, erosa i thanatosa. Dodiruje svaku našu notu univerzalnih ljudskih sumnji, slabosti, nagnuća i uzbuđenja. U konačnici nas dovodi do velikog pitanja: je li nas upravo ono imaginarno, kao posljednja linija obrane, štiti od one stvarnosti koju je nemoguće prihvatiti. “Putovao si morima i planinama, puzao kroz razbludan besmisao svijeta, ali duboko u sebi samo si tražio izlaz iz svojih snova. Ne usuđuješ se žudjeti. Previše se bojiš da će se tvoje želje ostvariti.” Kublaj Kan Rezak mentalni duel na chatu dvoje avatara znakovitih nadimaka: on – Marko Polo i ona Kublaj Kan, ego i alter ego, pripovjedač i nalogodavac, gospodar i sluga u naizmjeničnoj igri uloga zapletenih u “posljednji tango” života i smrti. Prva epizoda…

„MINDPOLIS 1.0“
Autori: Emilia Agnesa i Nenad Glavan
Igraju: Iskra Jirsak i Sven Jakir
Režija i scena: Nenad Glavan
Prijevod: Sandro Salopek
Razvoj aplikacije: Ian Rumac
3D oblikovanje: Filip Ugrin
Kostimografija: Ivana Bakal
Glazba: Josip Čapeta
Scensko mapiranje i Motion Capture: Gordan Bezjak
Supervizija scenskog pokreta: Jasna Čižmek Tarbuk
Oblikovanje svjetla: Tomislav Maglečić
Elaboracija scenske instalacije: Zdravko Romanić
Oblikovanje i vođenje tona: Hugo Baranger i Dominik Kisić
Direktor fotografije: Marko Dimić
Asistenticija režije: Nina Kovačević
Asistentica kostimografije: Diana Mihalić
Projektiranje i izrada stolarije: Mario Hajek
Kreativna sudjelovanja odabranih igrača aplikacije Mindopolis 1.0 multimedijalno i postupno se integriraju u izvedbe
Proizvodnja: Umjetnička organizacija Skop

O snegu in ljubezni – 26th of June 2024

April 27th, 2024 // Predstave 2024

Slovensko stalno gledališče Trst v sodelovanju z Zavodom Godot Ljubljana

po romanu Marka Sosiča
adaptacija teksta in režija: Tadej Pišek
koreografija: Mojca Špik in Inan Du Swami
glasba: Marjan Peternel

NASTOPAJO
Tadej Pišek
Mojca Špik
Inan Du Swam
Marjan Peternel

Predstava Slovenskega stalnega gledališča in Zavoda Godot »O snegu in ljubezni«, je adaptacija istoimenskega, kratkega romana Marka Sosiča. Nekdanji igralec SSG in večstranski gledališki ustvarjalec Tadej Pišek je podpisal priredbo besedila in režijo.

Predstava bo tolmačila poetično govorico tržaškega pisatelja z uporabo plesa in glasbe, v tem primeru s koreografijami Mojce Špik in Inana Du Swamija ter z izvirno glasbo Marjana Peternela, ki bo z igranjem v živo sodeloval tudi na podelitvi nagrad. Mlada ekipa je podpisala podobo predstave in bo tudi nastopila v tej pripovedi o kompleksnih in problematičnih družinskih odnosih, v katere se zajeda politična klima nestrpnosti, sovraštva in fašizma.

Roman zaznamuje sobivanje različnih nivojev dogajanja, konkretnih dejanj, misli in spominov, ki obravnavajo odnose z različnih zornih kotov. Prav tako se bo uprizoritev gibala med monodramo, plesno predstavo in koncertom.

Tadej Pišek je o vsebinah besedila napisal: »Kratki roman o snegu in ljubezni je v svoji sporočilnosti vedno bolj aktualen, pomemben. Dejstvo, da fašizem in sovraštvo v našo družbo brezsramno vstopata skozi glavna vrata in se naseljujeta v razmišljanje in jezik slehernega izmed nas, je strašljivo in je o tem nujno potrebno spregovoriti. Z Markom sva se večkrat pogovarjala, da bova nekoč ta roman postavila na oder, zato naj ta predstava zazveni kot moj poklon velikemu literatu in še večjemu človeku.«