Uvodna riječ istarskog župana Borisa Miletića za katalog 27. Međunarodnog festivala komornog teatra „Zlatni lav“

07.05.2026 // news, Top news

Poštovane posjetiteljice i posjetitelji, dragi prijatelji kazališta,

postoji nešto posebno u trenucima kada se svjetla pozornice upale, a tišina u gledalištu postane prostor zajedničkog očekivanja. Upravo u tim trenucima kazalište nas podsjeća koliko smo, unatoč svim razlikama, duboko povezani. Zato mi je osobita čast i iskreno zadovoljstvo pozdraviti vas na 27. izdanju Zlatnog lava, festivalu koji već godinama ne samo da oblikuje kulturni identitet Istre, nego i dirljivo svjedoči o snazi zajedništva kroz umjetnost.

Ovogodišnja tema „Na rubu pameti“, prema izboru umjetničkog ravnatelja Damira Zlatara Freya, snažno odzvanja i u našem vremenu. Inspirirana Krležinim pogledom na apsurd društva, ona nas poziva da zastanemo i zapitamo se gdje smo danas, kao pojedinci i kao zajednica. U svijetu koji često djeluje ubrzano, nesigurno i proturječno, kazalište postaje mjesto iskrenosti, suočavanja i, možda najvažnije, razumijevanja.

Zlatni lav već gotovo tri desetljeća brižno njeguje prostor susreta kultura, jezika i ljudi. Posebnu vrijednost festivalu daje njegovanje suživota i suradnje triju pograničnih naroda –
Hrvata, Talijana i Slovenaca – čime se dodatno potvrđuju njegova otvorenost, višejezičnost i multikulturalni identitet. Upravo u toj otvorenosti i međusobnom poštovanju leži posebna
toplina ove manifestacije.

Posebno me raduje što Zlatni lav jednako pažljivo otvara vrata i najmlađima, ali i svima onima kojima je pristup kulturi često otežan. Time ovaj festival pokazuje da umjetnost nije
privilegij, već pravo i potreba svakoga od nas.

U vremenu koje nas često stavlja „na rub pameti“, neka nas kazalište vrati jedni drugima: kroz emociju, misao i zajednički doživljaj. Neka nas podsjeti da, unatoč svemu, još
uvijek znamo slušati, osjećati i razumjeti.

Od srca vam želim dobrodošlicu na Zlatni lav – mjesto gdje umjetnost postaje susret, a susret postaje iskustvo koje nosimo sa sobom dugo nakon što se zastor spusti.

Predgovor gradonačelnika – Zlatni lav 2026.

07.05.2026 // news, Top news

Festival Zlatni lav ušavši u svoje treće desetljeće postojanja ostaje dosljedan u svojoj ulozi promicatelja kultura i jezika koji obilježavaju naš prostor. Umag je grad koji punim plućima živi multikulturalnost i višejezičnost koja je duboko utkana u njegovo društveno tkivo. Upravo na tim premisama Festival je tijekom godina rastao i postao etablirani kulturni događaj koji je s velikom pozornošću praćen kako u Hrvatskoj tako i u zemljama našeg okruženja. Međutim, takva otvorenost ka kulturnom dijalogu koja je pomno građena i njegovana nije jedina odlika Festivala. Vještim odabirom tematika koje su se iz godine u godinu neprekidno mijenjale vjerno prateći trenutak u kojom živimo, Festival je doživio svoju punu afirmaciju u stručnim krugovima, stekavši naklonost publike.

Od pamtivijeka uloga je kazališta bila prikazati društvo i proniknuti u ljudsku narav, propitivati o vrlinama i manama, moralnosti, dignuti glas protiv nepravde, ismijati ili prokazati tiraniju, jednom riječju biti društveni korektiv. Od tuda njegova bezvremenost i aktualnost, a mogli bismo reći i pedagoška uloga čiji je cilj, bar na trenutak navesti gledatelja na razmišljanje i učiniti ga boljim čovjekom i aktivnim dionikom društva. Neminovno je da su dramatični događaji koji su potresli svijet u 21. stoljeću izravno utjecali na kazališnu produkciju i neprijeporno utjecali na odabir tematike kojoj je bilo posvećeno svako pojedino izdanje Festivala. Ovogodišnja tema „Na rubu pameti“ preuzeta po istoimenom Krležinom djelu priliči današnjici. Na žalost, živimo u društvu koje se uznosi lažnim vrijednostima, u kojem ljudska glupost nadilazi zdravi razum, u kojem amoralnost ne nailazi na osudu, u kojem koristoljublje caruje, a pojedinac koji se tome protivi biva stigmatiziran kao neprijatelj i rušitelj reda i poretka. Krležino djelo govori o takvoj izopačenoj zbiljnosti koji moralnog čovjeka dovodi u neprekidni sukob s društvom i njegovim takozvanim stupovima koji žele zatomiti bunt i prikriti vlastiti zločin te prikazati onoga koji drugačije misli i govori kao opasnog pojedinca. Upravo je taj paradoks Krleža u svojem romanu maestralno prikazao kroz lik doktora prava koji se usprotivio licemjerju društva te doživio izopćenje i zatvor. Događaji koji potresaju našu svakodnevicu neopisivo podsjećaju na Krležina ili Kafkina djela.

Sve što je u ovom uvodniku rečeno ne bi bilo moguće bez Damira Zlatara Freya, utemeljitelja Festivala, čovjeka istančanog duha koji nas je svojim djelovanjem i senzibilitetom zadužio i uveo u uzbudljivi svijet kazališta. Uvjeren sam da će i ove godine Festival privući brojne prijatelje kazališta i steći nove poklonike, stoga upućujem svoje čestitke i najbolje želje za još jednim uspješnim izdanjem ovog iznimnog kulturnog događaja za naš grad.

Uvodnik Zrinka Turalija

07.05.2026 // news, Top news

Poštovana publiko, dragi ljubitelji kazališta,

dobrodošli na 27. Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav u Umagu – prostor susreta, propitivanja i umjetničke hrabrosti. Iznimna mi je čast i zadovoljstvo što vas, kao predsjednica žirija, mogu pozdraviti na festivalu koji već desetljećima njeguje kazalište kao živi dijalog sa stvarnošću.

Ovogodišnja tema festivala, „Na rubu pameti“, inspirirana je istoimenim djelom Miroslava Krleže iz 1938. godine. Iako nastalo u jednom davnom vremenu, to djelo i danas odzvanja nevjerojatnom svježinom i preciznošću u dijagnosticiranju društvenih i osobnih lomova. Krležin junak, suočen s apsurdima i licemjerjem svijeta, nalazi se upravo ondje gdje se često zatičemo i mi danas – na granici razuma, između šutnje i pobune, između pristajanja i otpora. Upravo zato naslov „Na rubu pameti“ nije tek literarna referenca, već snažna i promišljena nit vodilja koju je osmislio umjetnički ravnatelj i osnivač festivala Damir Zlatar Frey.

Program ovogodišnjeg Zlatnog lava donosi raznolike, snažne i estetski uzbudljive predstave koje svaka na svoj način istražuju granice ljudskog iskustva.

Predstava „Čehov u komediji: dvije jednočinke na rustikalnom jeziku“ Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, u režiji Marca Zoppella, donosi duhovitu i energičnu reinterpretaciju Čehovljevih jednočinki „Prosidba“ i „Medvjed“. Kroz venecijanski jezični izričaj naglašava se komičnost i društvena satira, a likovi – eksplozivni, nespretni i strastveni – jure prema sreći, često na samom rubu apsurda.

„Ivanov“ u produkciji KHAOS Acting Academy i Zavoda Kaos Europa, u režiji Ajdina Huzejrovića, postavljen je u inovativnoj formi od 360 stupnjeva, brišući granicu između publike i glumaca. Ova suvremena interpretacija Čehovljeva klasika istražuje iscrpljenost, emocionalnu paralizu i krizu identiteta, stvarajući intenzivno i neposredno kazališno iskustvo.

„Staklena menažerija“ Tennesseeja Williamsa, u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Gradske kazališne kuće Bjelovar. donosi poetski i bolan portret obitelji zarobljene između snova i stvarnosti. Kroz tišine, sjećanja i neizgovorene čežnje, predstava progovara o krhkosti ljudskih odnosa i unutarnjim lomovima. Zanimljivo je da je osnivanjem ove kazališne kuće, Bjelovar dobio svoje prvo profesionalno kazalište nakon više od šezdeset godina pa evo prigode za debitantski nastup na “Zlatnom lavu”.

Predstava „Živeti!“ Gledališča Koper, u režiji Marjana Nećaka, spaja dvije Čehovljeve jednočinke – „Medved“ i „Tragik po sili“ – u suvremenu i dinamičnu cjelinu. Kroz humor i apsurd svakodnevice, otkrivaju se duboke pukotine u emocionalnom svijetu likova, koji balansiraju između frustracije, usamljenosti i potrebe za bliskošću.

„Anna – Cijena slobode“, u režiji Nine Nikolikj, suvremena je i intimna drama inspirirana likom Ane Karenjine. Predstava propituje slobodu izbora, cijenu pobune i granice osobne emancipacije, prateći ženu koja pokušava pronaći sebe, ali pritom riskira gubitak svega što poznaje.

Na kraju, tu je i predstava „Glumiti“ Dramskog studija Umag, autorski projekt Damira Zlatara Freya. Kroz repetitivni, gotovo ritualni tekst Gertrude Stein, ova predstava istražuje samu srž glumačkog čina – identitet, ponavljanje, postojanje kroz izvedbu – i postavlja pitanje gdje prestaje uloga, a počinje stvarnost.

Svaka od ovih predstava na svoj način dotiče rub – rub emocije, razuma, društva ili identiteta.

I možda je upravo taj rub mjesto gdje kazalište ima najviše smisla. Gdje postaje nužno, a ne samo lijepo. Gdje nas ne zabavlja, nego nas dotiče.

Hvala vam što ste ovdje i što ste spremni zajedno s nama zakoračiti preko tog ruba.

Dobrodošli na Zlatni lav.