Arhiva za svibnja, 2024

„Pružam ti ruku“ Izložba skulptura 24.-30.06.2024.

14.05.2024 // news, Top news

Tatjana Bakran
Udruga „Pružam ti ruku“ Umag, Associazione „Ti porgo la mia mano“ Umago, neprofitna je organizacija za promicanje, razvitak i unapređenje položaja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te njihovih obitelji, kroz ranu intervenciju, re/habilitaciju, savjetodavnu i stručnu pomoć.

Nastavljamo suradnju s Međunarodnim festivalom komornog teatra Zlatni lav i ove godine. Udruga priprema izložbu koju su korisnici stvarali tijekom četiri mjeseca, učeći raditi s glinom, izrađujući kalupe i odljeve od gipsa. Ova kreativna avantura rezultirala je malim umjetničkim djelima koja će biti izložena povodom 25. obljetnice Zlatnog lava. Cilj izložbe je skrenuti pažnju javnosti na (ne)vidljivost djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te na potrebu za društvenom inkluzijom i prevladavanjem predrasuda prema njima i njihovim obiteljima.

Autori izloženih skulptura su djeca s teškoćama u razvoju različitih uzrasta. Djeca su uz asistenciju a neki i samostalno uz zabavu i kreativan rad stvorila mala umjetnička djela.

Tatjana Bakran
Predsjednica udruge „Pružam ti ruku“ Umag,/ „Ti porgo la mia mano“ Umago

OTKAZANO – 30 godina Sa(n)jam – u nedjelju 30.06. U 11 sati u Auli kazališta

05.05.2024 // news

30-godina-sa(n)jam
TRIBINA: „30 godina Sa(n)jam“
Sa(n)jam knjige u Istri – Pulski festival knjiga i autora ove godine slavi 30. godina postojanja. Jubilarno izdanje održat će se u Puli od 29. studenog do 8. prosinca, a tema je Mikrokozmos. Čestitajući veliku obljetnicu pulskom Sajmu, najvećem autorskom sajmu knjige u Hrvatskoj i najvećem festivalu autora u široj regiji, 25. „Zlatni lav“ organizira tribinu „30 godina Sa(n)jam“. Sudjelovat će Magdalena Vodopija, direktorica Sa(n)jam knjige u Istri, sa suradnicima: Matijom Ferlinom, Mauriciom Ferlinom i Andreom Matoševićem.

Bit će to prigoda za podsjećanje na proteklih 30 godina rada u kojima je pulski Sajam uvijek nastojao pronaći poveznicu između lokalnog konteksta i svijeta, stapajući istarske specifičnosti sa suvremenim trendovima hrvatske, regionalne i europske književnosti i umjetnosti. Kroz ovaj će svojevrsni sajamski vremeplov publika moći upoznati neke od najboljih programskih koncepata i formata Sajma koji su postali priznati i izvan naše zemlje. O kakvim je vrhunskim kulturnim događajima riječ svjedoče i dosadašnji gosti pulskog Sajma, među kojima su, između ostalih, bili Umberto Eco, Milo Manara, Péter Esterházy, Orhan Pamuk, Adonis, Peter Sloterdijk, Wole Soyinka, Philippe Claudel, Claudio Magris, Jiří Menzel, Predrag Matvejević, Arsen Dedić, Tonko Maroević, Mirko Kovač, don Branko Sbutega…

Svake godine uz desetke tisuća izloženih naslova na Sajmu je pripremljeno i oko stotinu različitih festivalskih događanja namijenjenih publici svih uzrasta. Uz književne programe – od kultnog Doručka s autorom do Sutona uz knjigu – tu su i vrhunske izložbe, performansi, koncerti i projekcije filmova.

Ukratko: i danas su žive riječi pjesnika Boška Obradovića „Neka nas knjiga uveseljava i opamećuje!“, kojima je s balkona na pulskom Forumu u prosincu 1995. godine otvorio 1. Sajam knjige u Istri. Povijest pokazuje da je i tri desetljeća kasnije ideja utemeljitelja čvrsta potka oko koje se oblikuje Sa(n)jam knjige u Istri, intelektualno uzbudljiva, tradicionalna manifestacija knjizi i autorima u čast, a koja je Pulu i Istru upisala na europsku književnu, kulturnu i umjetničku kartu.

Izložba Ajki Revisited – kostimograf vizionar 24. – 30.06. galerija kazališta

05.05.2024 // news, Top news

Izložba Ajki
AJKI REVISITED – KOSTIMOGRAF VIZIONAR
Zlatni lav – 25. Međunarodni festival komornog teatra
Umag, 24. – 30. lipnja 2024.

Autorice izložbe i likovnoga postava
Ivana Bakal i Martina Petranović

Izložba AJKI REVISITED – KOSTIMOGRAF VIZIONAR autorica Ivane Bakal i Martine Petranović posvećena je bogatome i plodnome umjetničkom opusu kazališne kostimografkinje Ike Škomrlj (Zagreb, 13. srpnja 1932. – Zagreb, 15. listopada 2018.). Ika Škomrlj, u kazališnim krugovima poznatija kao Ajki, jedna je od najistaknutijih predstavnica hrvatske kazališne kostimografije druge polovice 20. stoljeća i beskompromisna vizionarka u području kostimografskoga segmenta likovnoga oblikovanja kazališne predstave. Izložba donosi retrospektivni pregled njezinoga stvaralaštva ostvaren tijekom više od pola stoljeća, a zasnovana je na autoričinoj ostavštini u vlasništvu njezine obitelji. Rad Ike Škomrlj predstavljen je kostimografskim skicama i fotografijama iz širokoga spektra dramskih i glazbenoscenskih predstava te televizijskih i filmskih ostvarenja, isječcima iz predstava i njezinim stavovima o kostimografiji i kazališnoj umjetnosti uopće, a osobito atraktivan dio izložbe čini reprezentativan izbor kazališnih kostima.

„Kostimografkinja Ika Škomrlj profesionalnu kazališnu karijeru započela je 1956. godine po završetku studija na Odsjeku za scenografiju Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu, a posljednje kostime kreirala je nekoliko godina prije smrti za Gradsko kazalište Trešnja. U doba njezinoga kostimografskog stasanja otvarala su se prva stalna kostimografska mjesta u hrvatskim kazalištima, no ona je, protivno trendovima, odabrala put slobodne umjetnice. Tijekom duge i iznimno plodne karijere ostavila je trag u svim većim hrvatskim kazališnim kućama i nerijetko je surađivala s manjim, neovisnim ili eksperimentalnim teatrima i kazališnim skupinama, a unatoč činjenici da je gotovo cijeli radni vijek bila usko vezana za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, odbijanje stalnoga angažmana u jednome teatru za nju je bilo pitanje poštivanja vlastite naravi i očuvanja osobnoga umjetničkog integriteta.

Svojom se nepresušnom kreativnom energijom, strukovnim znanjem koje je kontinuirano produbljivala i strastvenom ljubavi prema kostimografskome pozivu i kazalištu uopće vrlo brzo nametnula kao autoritet u hrvatskoj kazališnoj kostimografiji ostvarivši velik broj antologijskih, maštovitih i interpretativno inovativnih kostimografija u dramskom, opernom i operetnom te baletnom i plesnom repertoaru, a povremeno i na televiziji i filmu. Njezini su kostimi redom bili snažna, ako ne i ključna uporišta vizualnoga identiteta kazališne predstave kao i psihologije i profila dramskih lica, pa i svojevrsna šifra za gonetanje temeljne ideje na kojoj je predstava počivala. Uvijek iznova pristajući na izazov nalaženja prostora vlastite kreativne slobodne unutar zadanosti kostimografskoga zadatka žanrom, tekstom, glazbom, likom, režijom ili koreografijom, bila je sklonija simboličnom i metaforičnom više nego li narativnom ili deskriptivnom oblikovanju kostima, ekspresivnom ali jasnom izražavanju ideje te riziku, pomaku, eksperimentu i očuđavanju u zamisli, kroju, boji i detalju. Težila je davanju nove, scenske kvalitete polazišnom materijalu postupcima njegove ručne obrade i dorade, jetkanja, štampanja, oslikavanja ili bojenja, te njegovoj suigri sa scenskom rasvjetom. U kostim je unosila slikarske i plastične, kiparske elemente, ne uzmičući ni od senzualnosti i otkrivanja tijela, ni od prekrivanja cijeloga tijela kostimom i ornamentima.

Opus Ike Škomrlj obilježila je čvrsta i kontinuirana profesionalna povezanost s pojedinim redateljima i koreografima te s kostimografkinjom Dianom Kosec Bourek, a izvršila je i neprocjenjivo pedagoško djelovanje na polju obrazovanja hrvatskoga kostimografskoga kadra te je utjecala na cijelu plejadu hrvatskih kostimografa različitih naraštaja i autorskih profila i time bitno pridonijela oblikovanju suvremene hrvatske kostimografije, ali i njezine budućnosti. Rad Ike Škomrlj višestruko je prepoznat i ovjenčan većim brojem nagrada i priznanja, među kojima se posebno ističu Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2004.) i Nagrada za životno djelo Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (2016.). Veliko priznanje iskazano joj je i uvrštavanjem njezinih radova u serijal knjiga posvećenih povijesti svjetske scenografije i kostimografije (World scenography, 2014.) te njihovim izlaganjem na međunarodnoj izložbi svjetske kostimografije (Varšava, 2018.). Rukopisom koji ju je činio uvijek protejski različitom i začudnom, ali i uvijek prepoznatljivo i beskompromisno svojom, Ika Škomrlj nesumnjivo je obilježila jednu kazališnu, a ne samo kostimografsku epohu.“

Martina Petranović

Doc. dr. art. IVANA BAKAL vizualna je umjetnica i kostimografkinja te vanjska suradnica na studiju kostimografije Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Autorica je više od stotinu kostimografija i nekoliko scenografija, dizajnerica odjevnih i tekstilnih predmeta te autorica, urednica i kustosica velikih izložbenih i monografskih projekata posvećenih povijesti hrvatske kostimografije i scenografije. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Predsjednica je ULUPUH-a i njegove Sekcije za kazališnu i filmsku umjetnost. Dobitnica je više strukovnih nagrada i priznanja.

Dr. sc. MARTINA PETRANOVIĆ teatrologinja je i znanstvena savjetnica u Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta HAZU u Zagrebu. Autorica je većeg broja znanstvenih i stručnih radova te knjiga i monografija posvećenih hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu, kazališnoj historiografiji i likovnim disciplinama u kazalištu. Autorica je više izložbi kazališne tematike. Članica je odbora teatroloških znanstvenih skupova, povjerenstava za dodjelu nagrada i kazališnih i kulturnih vijeća te članica upravnoga odbora HDKKT-a. Dobitnica je više strukovnih nagrada i priznanja.

25. godina Zlatnog lava

04.05.2024 // news, Top news

Mirna-Farkas-Salomon-2024
Proslaviti 25. rođendan uglavnom nije lako. Riječ je o svojevrsnoj prekretnici, kada su godine školovanja pri kraju ili završene, odlazak iz obiteljskog doma neminovan, a veliki svijet čeka, prepun uzbuđenja i nepoznanica. Kad je o kazališnom festivalu riječ, vrijeme je to pune zrelosti, greške se ne opraštaju i publika ima jasnu viziju onoga što očekuje. Četvrt stoljeća, kako to gordo zvuči. Očekivanja je teško opravdati, a vrlo lako iznevjeriti – i tu se vraćamo na spomenutu prekretnicu, jer upravo ta velika obljetnica pokazuje smjer, kako ljudskog života tako i kazališnog festivala.

U proteklih je 25 godina Zlatni lav prošao uistinu mnogo, od velikih gostovanja i pamtljivih predstava, do borbi unutar žirija i dugih zasjedanja, glamuroznih partija, do pandemijskih uvijeta u kojima su, iako teško i na rubu snaga, uspjeli opstati, oslonjeni na sebe i ljubav prema umjetnosti. Stoga ne čudi da ovogodišnji, jubilarni festival počinje rijetko izvođenom Krležinom jednočinkom „Adam i Eva“, u izvedbi prve i druge klase Damira Zlatara Freya, pokretačke sile festivala, ali usudila bih se reći i umjetničkog života u Istri.
Poslijednja od Krležinih Legendi, ekspresionistički sažima odnos između muškarca i žene čija ljubavna veza doživljava tragičnu kulminaciju u hotelskoj sobi. Eksperiment kojega se Frey u svom umjetničkom djelovanju nije libio komornost teatra tjera izvan njegovih granica, gotovo u dnevnu sobu. Adam i Eva, početak i kraj, putokaz su ovogodišnjeg ozračja festivala u kojemu publiku čeka još pet predstava različitog izričaja i različitih kazališnih jezika.

„Spadabeng ili umjetnost šamaranja sama sebe“ Anselma Luisija zabavno je putovanje kroz glazbu i kazalište koje potiče na eksperiment bez ijednog instrumenta na pozornici. S druge je strane originalna glazba Marijana Peternela upotpunila predstavu Slovenskog stalnog gledališča „O snegu in ljubezni“ redatelja Tadeja Pišeka i koreografiju Mojce Špik i Inana Du Swamija. I ovdje je riječ o nekoj vrsti eksperimenta u kojemu misli, osjećaji, događaji i odnosi na različitim razinama svjesti postoje istovremeno. Paradoksom istovremenosti pomiješanim s umjetnom inteligencijom i toliko privlačnim aplikacijama poigrava se umjetnička organizacija Skop i redatelj Nenad Glavan- njihova avantura započinje instalacijom aplikacije Mindpolis i sve nakon toga opaka je igra ogledala gdje je nešto stvarno, a možda i nije.

Komedija „Art“ Varaždinskog HNK propituje prijateljstvo i umjetnost kroz kupovinu velike bijele slike- pravi primjerak modernog slikarstva, ili? Eksperiment se provlači kroz bjelinu, a upitne vrijednosti kroz prijateljstvo.

Eksperiment na svim razinama zajednički je nazivnik ovogodišnjeg, jubilarnog Zlatnog lava, a ne zaostaje ni posljednja predstava programa, drama nobelovca Jona Fossea „Majka i dijete“ toliko lišena topline da sebičnost likova postaje jedina obrana.

Eksperimentalno emotivno putovanje koje svojim programom najavljuje Zlatni lav, čini 6 predstava u utrci za Grand Prix festivala koji, spomenimo, prošle godine nije dodijeljen. Samim time konkurencija je oštrija, ulozi su viši, a napetost raste.

Različite poetike i pristupi kazalištu stapaju se u vrsnosti glumaca na komornoj sceni na kojoj nema lažiranja. Svaki pogrešan korak se vidi, a iskrenost nagrađuje gromoglasnim pljeskom. Hrvatska, Slovenija i Italija ovdje u punom smislu koegzistiraju, a odabir ovogodišnjih predstava jasno pokazuje smjer umaškog festivala za idućih četvrt stoljeća.

Mirna Farkaš Salamon

Predsjednica žirija 25. Zlatnog lava, Leone d’ Oro, međunarodnog festivala komornog teatra