05.05.2024 // news, Top news
AJKI REVISITED – KOSTIMOGRAF VIZIONAR
Zlatni lav – 25. Međunarodni festival komornog teatra
Umag, 24. – 30. lipnja 2024.
Autorice izložbe i likovnoga postava
Ivana Bakal i Martina Petranović
Izložba AJKI REVISITED – KOSTIMOGRAF VIZIONAR autorica Ivane Bakal i Martine Petranović posvećena je bogatome i plodnome umjetničkom opusu kazališne kostimografkinje Ike Škomrlj (Zagreb, 13. srpnja 1932. – Zagreb, 15. listopada 2018.). Ika Škomrlj, u kazališnim krugovima poznatija kao Ajki, jedna je od najistaknutijih predstavnica hrvatske kazališne kostimografije druge polovice 20. stoljeća i beskompromisna vizionarka u području kostimografskoga segmenta likovnoga oblikovanja kazališne predstave. Izložba donosi retrospektivni pregled njezinoga stvaralaštva ostvaren tijekom više od pola stoljeća, a zasnovana je na autoričinoj ostavštini u vlasništvu njezine obitelji. Rad Ike Škomrlj predstavljen je kostimografskim skicama i fotografijama iz širokoga spektra dramskih i glazbenoscenskih predstava te televizijskih i filmskih ostvarenja, isječcima iz predstava i njezinim stavovima o kostimografiji i kazališnoj umjetnosti uopće, a osobito atraktivan dio izložbe čini reprezentativan izbor kazališnih kostima.
„Kostimografkinja Ika Škomrlj profesionalnu kazališnu karijeru započela je 1956. godine po završetku studija na Odsjeku za scenografiju Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu, a posljednje kostime kreirala je nekoliko godina prije smrti za Gradsko kazalište Trešnja. U doba njezinoga kostimografskog stasanja otvarala su se prva stalna kostimografska mjesta u hrvatskim kazalištima, no ona je, protivno trendovima, odabrala put slobodne umjetnice. Tijekom duge i iznimno plodne karijere ostavila je trag u svim većim hrvatskim kazališnim kućama i nerijetko je surađivala s manjim, neovisnim ili eksperimentalnim teatrima i kazališnim skupinama, a unatoč činjenici da je gotovo cijeli radni vijek bila usko vezana za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, odbijanje stalnoga angažmana u jednome teatru za nju je bilo pitanje poštivanja vlastite naravi i očuvanja osobnoga umjetničkog integriteta.
Svojom se nepresušnom kreativnom energijom, strukovnim znanjem koje je kontinuirano produbljivala i strastvenom ljubavi prema kostimografskome pozivu i kazalištu uopće vrlo brzo nametnula kao autoritet u hrvatskoj kazališnoj kostimografiji ostvarivši velik broj antologijskih, maštovitih i interpretativno inovativnih kostimografija u dramskom, opernom i operetnom te baletnom i plesnom repertoaru, a povremeno i na televiziji i filmu. Njezini su kostimi redom bili snažna, ako ne i ključna uporišta vizualnoga identiteta kazališne predstave kao i psihologije i profila dramskih lica, pa i svojevrsna šifra za gonetanje temeljne ideje na kojoj je predstava počivala. Uvijek iznova pristajući na izazov nalaženja prostora vlastite kreativne slobodne unutar zadanosti kostimografskoga zadatka žanrom, tekstom, glazbom, likom, režijom ili koreografijom, bila je sklonija simboličnom i metaforičnom više nego li narativnom ili deskriptivnom oblikovanju kostima, ekspresivnom ali jasnom izražavanju ideje te riziku, pomaku, eksperimentu i očuđavanju u zamisli, kroju, boji i detalju. Težila je davanju nove, scenske kvalitete polazišnom materijalu postupcima njegove ručne obrade i dorade, jetkanja, štampanja, oslikavanja ili bojenja, te njegovoj suigri sa scenskom rasvjetom. U kostim je unosila slikarske i plastične, kiparske elemente, ne uzmičući ni od senzualnosti i otkrivanja tijela, ni od prekrivanja cijeloga tijela kostimom i ornamentima.
Opus Ike Škomrlj obilježila je čvrsta i kontinuirana profesionalna povezanost s pojedinim redateljima i koreografima te s kostimografkinjom Dianom Kosec Bourek, a izvršila je i neprocjenjivo pedagoško djelovanje na polju obrazovanja hrvatskoga kostimografskoga kadra te je utjecala na cijelu plejadu hrvatskih kostimografa različitih naraštaja i autorskih profila i time bitno pridonijela oblikovanju suvremene hrvatske kostimografije, ali i njezine budućnosti. Rad Ike Škomrlj višestruko je prepoznat i ovjenčan većim brojem nagrada i priznanja, među kojima se posebno ističu Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2004.) i Nagrada za životno djelo Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (2016.). Veliko priznanje iskazano joj je i uvrštavanjem njezinih radova u serijal knjiga posvećenih povijesti svjetske scenografije i kostimografije (World scenography, 2014.) te njihovim izlaganjem na međunarodnoj izložbi svjetske kostimografije (Varšava, 2018.). Rukopisom koji ju je činio uvijek protejski različitom i začudnom, ali i uvijek prepoznatljivo i beskompromisno svojom, Ika Škomrlj nesumnjivo je obilježila jednu kazališnu, a ne samo kostimografsku epohu.“
Martina Petranović
Doc. dr. art. IVANA BAKAL vizualna je umjetnica i kostimografkinja te vanjska suradnica na studiju kostimografije Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Autorica je više od stotinu kostimografija i nekoliko scenografija, dizajnerica odjevnih i tekstilnih predmeta te autorica, urednica i kustosica velikih izložbenih i monografskih projekata posvećenih povijesti hrvatske kostimografije i scenografije. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Predsjednica je ULUPUH-a i njegove Sekcije za kazališnu i filmsku umjetnost. Dobitnica je više strukovnih nagrada i priznanja.
Dr. sc. MARTINA PETRANOVIĆ teatrologinja je i znanstvena savjetnica u Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta HAZU u Zagrebu. Autorica je većeg broja znanstvenih i stručnih radova te knjiga i monografija posvećenih hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu, kazališnoj historiografiji i likovnim disciplinama u kazalištu. Autorica je više izložbi kazališne tematike. Članica je odbora teatroloških znanstvenih skupova, povjerenstava za dodjelu nagrada i kazališnih i kulturnih vijeća te članica upravnoga odbora HDKKT-a. Dobitnica je više strukovnih nagrada i priznanja.
