Archive for Predstave 2022

Radio roman Stanzia grande – 25th-29th of June 2024

June 17th, 2024 // news, Predstave 2022, Predstave 2023, Predstave 2024, Top news

stanzia_grande_300dpi
HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA HRVATSKI RADIO DRAMSKI PROGRAM – FRAKTURA ZAGREB
Damir Zlatar Frey Radio roman Stanzia grande

glumačka ekipa: Branka Cvitković, Franjo Kuhar, Maja Katić i Nedim Prohić,

urednica: Maja Gregl,

roman je za radio adaptirao, prilagodio i režirao Siniša Matasović

Kada na obiteljskoj zabavi u vrtu obiteljske vile, negdje u Istri, nestane mala Francesca, čitatelj i ne sluti da je taj nestanak zapravo pravi početak Francescine priče koja je priča o Trstu i Istri, o nepojmljivoj, neizrecivoj i nesalomljivoj ljubavi, o padu jednoga anđela te veličanstvenoj Stanziji Grande na vrhu Savudrijskog zaljeva.

Miješajući fantastično i realno, natopljeno povijesnim i arhivskim, opisujući bogatstvo Trsta, njegove palače, operne kuće, noći u kojima su se na kocki gubila i osvajala imanja, brodovi, bogatstva i žene, Damir Zlatar Frey pred nama oživljava moćno doba jedrenjaka, vrijeme uzgoja dudova svilca, vrijeme kada je Trst bio najveća i najvažnija mediteranska luka, vrijeme kada su se u Istri gradile stancije. No prije svega ovo je roman o ljubavi, o ženi, o njezinim čarima, o ljubavi koju prema njoj osjećaju svi oko nje: i obitelj, i Mario Morpurgo de Nilma, njezin budući suprug, ali nadasve anđeo koji postaje vrag koji je opsjeda te oko nje i svih junaka plete svoje konce.

Stanzia Grande roman je o jednoj vili koja je sagrađena iz ljubavnoga gnijezda, ali i o prokletstvu koje je u njoj zametnuto. Ovo je priča koja spaja anđeosko i demonsko, koja poput jina i janga pokazuje kako jedno bez drugoga nije moguće. Brišući granice vremena i prostora, Damir Zlatar Frey ispisuje posvetu Istri i ljubavi koja sve natkriljuje.

Monografija “Eurokaz: trošenje vremena”

May 24th, 2022 // Predstave 2022

Gordana-Vnuk

Monografija ne obuhvaća samo programsku kronologiju 27 festivalskih izdanja od 1987. do 2013. već i različite aspekte teorije i recepcije te kontroverze koje su, za današnje prilike u nevjerojatnom opsegu, pratile rađanje nove, a danas dominantne, kazališne estetike. Izbjegava se svaka prigodničarska ugođenost, nostalgični duktus, apologetika i revanšizam; Eurokaz: trošenje vremena je, dakle, kritički narativ o poznatom festivalu koji je osnovala i vodila umjetnička ravnateljica Gordana Vnuk, ujedno i urednica knjige.

Da podsjetimo: Eurokaz kao međunarodni festival novog kazališta živi u kolektivnoj memoriji nekoliko generacija koje pamte uzbudljive, nekonvencionalne, često i šokantne predstave, a koje su svojim estetički riskantnim pristupima politici, erotici, građanskom i teleološkom moralu svojedobno protresle ustajalo hrvatsko kazalište. Smatrao se jednim od najznačajnijih kulturnih i kulturoloških događaja u ovim prostorima, a u Europi i svijetu bio je prepoznat po autentičnosti selekcije i radikalno autorskom nemerkatilnom pristupu koji mu je priskrbio zavidnu međunarodnu reputaciju.

Prvi put je održan 1987. kao dio kulturnog programa Univerzijade, da bi prerastao u redovitu godišnju manifestaciju, održavanu krajem lipnja, koja je trajala do 2013. kada se Eurokaz transformira u produkcijsku kuću koja je i danas aktivna (dvije do tri produkcije godišnje) te djeluje na tragu estetičkih koncepcija utemeljenih festivalom.

eurokaz-kolaz-predlist

Obitelj – 25th of June 2022

May 5th, 2022 // Predstave 2022

Obitelj
Dennis Kelly OBITELJ

Redatelj
Ivan Plazibat

Dramaturginja i prevoditeljica
Mila Pavićević

Scenograf
Ozren Bakotić

Kostimografkinja
Ana Marin

Skladatelj
Damir Šimunović

Oblikovatelj svjetla
Miroslav Mamić

Oblikovatelj tona
Tomislav Luetić

Glume:
Liam
Stipe Radoja

Helen
Ana Marija Veselčić

Danny
Goran Marković

Mirnu večeru mladog bračnog para prekida dolazak čovjeka oblivenog krvlju. Iz te prve snažne dramske slike Kelly gradi svijet u kojemu potraga za istinom vodi sve dublje prema situacijama gdje sve izvjesnosti i sigurnosti građanskog života odjednom postaju upitne. Jer ulozi su veliki: mir ili istina, pravda ili zločin, obitelj ili samoća. Obitelj je ogledni primjerak suvremenog dramskog pisma koje ima ritam trilera, energiju ulice i pulsiranje života.

Dennis Kelly nedvojbeno je jedan od najtalentiranijih britanskih dramskih pisaca posljednjih desetljeća Riječ je o autoru koji se podjednako dobro snalazi pišući za TV serije (Utopia, 2013), velike West End musicale (Matilda, 2011), kao i komorne kazališne komade kakav je i Obitelj (Orphans, 2009).

Više informacija: hnk-split.hr

Who’s Afraid of Virginia Woolf – 24th of June 2022

May 5th, 2022 // Predstave 2022

kdo-se-boji-vw_DSC1648
Slovensko narodno gledališče Nova Gorica

Edward Albee
KDO SE BOJI VIRGINIE WOOLF?
Who’s Afraid of Virginia Woolf?, 1962

Režiser
Radoš Bolčina

IGRAJO
Marta
Helena Peršuh
George
Radoš Bolčina
Honey
Lucija Harum k. g.
Nick
Andrej Zalesjak

Prevajalec
Zdravko Duša

Oblikovalec scenskih elementov in rekvizitov
Gorazd Prinčič

Oblikovalki maske in frizure
Hermina Kokaš, Katarina Laharnar

Oblikovalec zvoka
Matej Čelik

Oblikovalca svetlobe
Marko Polanc, Renato Stergulc

Pozno zvečer po zabavi na fakulteti Marta, rektorjeva hči, in njen mož George, docent zgodovine, v goste povabita mlajšega profesorja Nicka in njegovo ženo Honey. ”Zabava po zabavi” se iz ljubeznive družabne atmosfere sprevrže v krut spopad, v katerem se razgalijo trpke skrivnosti dolgoletne toksične zakonske zveze in potlačene frustracije mlajšega para. Kompleksna drama o boju med moškim in žensko ter prepletanju realnosti in iluzij se dogaja v ameriškem univerzitetnem naselju v začetku druge polovice prejšnjega stoletja, vendar je spričo lucidne analize hipokrizije finih meščanov enako vznemirljiva tudi danes.

Najslavnejša igra ameriškega dramatika Edwarda Albeeja je ob prvi izvedbi na Broadwayu razburkala javnost in doživela diametralno nasprotne odzive, kmalu pa je dosegla mednarodno slavo, še zlasti po odmevni filmski verziji z Elizabeth Taylor in Richardom Burtonom. Na slovenskem je bila prvič uprizorjena že dve leti po nastanku, sledilo je še pet uprizoritev, tokrat pa je zaživela v okviru Studia, novega posebnega programa novogoriškega gledališča.

»Igra Kdo se boji Virginie Woolf? je dovršena stvaritev Edwarda Albeeja in moja prikrita ljubezen že vrsto let. Gledalcu, igralcu in režiserju pušča popolno svobodo ter v vsakomur njemu lasten odtis. Duhovita v sporočilnosti, ki jo podaja skozi absurdno komičnost situacij, se ukvarja z osnovnim vprašanjem smisla človekovega bitja in žitja. Sprašuje se tudi in predvsem: Kaj je resnica?!

Kdo ve, ali so blodnje zakonskih parov vzrok ali posledica vesoljne konfuznosti? Z ostro jezikavostjo, strašljivo izraznostjo, otroško ranljivostjo in smešno naivnostjo protagonistov je Albee svojo mojstrovino prignal do skrajnosti.«

Radoš Bolčina

Više informacija: sng-ng.si

Pljuča – 23rd of June 2022

May 5th, 2022 // Predstave 2022

PLJUCA01
Slovensko narodno gledališče Drama Ljubljana

Duncan Macmillan: Pljuča

Režiser
Žiga Divjak

Igralska zasedba:
Nina Ivanišin
Vito Weis

Avtorska ekipa:

PREVAJALKA:
Tina Mahkota

DRAMATURGINJA:
Eva Kraševec

SCENOGRAF:
Igor Vasiljev

KOSTUMOGRAFINJA:
Tina Pavlović

LEKTORICA:
Tatjana Stanič

AVTOR GLASBE:
Blaž Gracar

OBLIKOVALCI LUČI
Žiga Divjak, Vlado Glavan, Igor Vasiljev

Mlad par čaka na blagajni v Ikei, ko on njo nenadoma vpraša, če bi imela otroka. Vprašanje sproži verižno reakcijo, saj ni bila ona niti najmanj pripravljena nanj. Kaj prinaša prihodnost? Morata spremeniti način življenja? Kako, kdaj in kje sploh začeti pogovor o tem? Asociativni niz misli rezultira v pritrdilnem odgovoru. Ona reče ja. In vendar se s tem igra šele začne.

Pljuča (krstno uprizorjena 2011, objavljena 2012) prinašajo vpogled v neizprosno iskren sodoben ljubezenski odnos dveh tridesetletnikov, ki živita v nenehni negotovosti med izpraševanjem svojih vrednostnih meril in izpolnjevanjem osebnih ambicij. Kako zasnovati družino, če je treba najprej zaključiti študij in vzpostaviti uspešno kariero? Kako najbolje poskrbeti za otroka in kako ne izgubiti sebe? Ali je sploh družbeno odgovorno razmišljati o otroku v svetu političnih nemirov in globalnega segrevanja? Vprašanja se nalagajo v hitrem pulzu hiperrealističnega dialoga in vzpostavljajo nenavaden in kompleksen odnos med partnerjema, ki se nepričakovano znajdeta na pomembni življenjski prelomnici.

Duncan Macmillan je eden najzanimivejših glasov sodobne britanske dramatike. Deluje kot dramatik, režiser in performer, ustvarja za gledališče, film in televizijo (največ za BBC). Njegove igre pogosto režira Katie Mitchell. Pljuča so leta 2013 dobila nagrado za najboljšo igro na The Off West End Theatre Awards.

Više informacija: www.drama.si

PLJUCA02

Metoda – 22nd of June 2022

May 5th, 2022 // Predstave 2022

Metoda

Hrvatsko kazalište u Pečuhu Pécsi Horvát Színház

Jordi Galceran Ferrer: Metoda

Redateljica: Nina Kleflin

Glume:
Armin Čatić
Goran Smoljanović
Tena Milić Ljubić
Matija Kačan

Gronholmova metoda ili psihološki eksperiment za četvero

Suvremeni španjolski tekst autora Jordi Glaceran Ferrera uvodi nas u hladni, korporativni svijet, svijet okrutnih predatora, ljudi koji ne prezaju ni pred čim i koji će se za uspon na društvenoj ljestvici poniziti do životinja i izgristi se do kostiju.

Svo četvoro junaka pristaju da se, zbog posla, podvrgnu neobičnoj Gronholmovoj metodi. Što je to, pitaju se oni, a i mi.

Metoda je mješavina reality showa i psihološkog eksperimenata, baš nalik na reality show po kojem je bio poznat Donald Trump – The Apprentice. U metodi ne saznajemo čime će se kandidati baviti na poslu, nego pratimo testiranje i ocjenjivanje koje bi trebalo dokazati jesu li dovoljno lukavi i dovoljno bezobrazni za taj posao.

Drama Metoda je kritika financijskog kapitalizma, njegovo iskrivljeno ogledalo. U filmu Metoda ( nastalom prema ovom tekstu) se na primjer u paralelizmu radnje vani dešavaju anti – globalistički protesti – dok se u mikro svijetu imaginarnog korporacijskog giganta Dekie odigrava bespoštedno samo uništavanje kandidata. Tamo četvero ljudi ne vidi ništa drugo nego svoj cilj- izabrati što boljeg direktora firme. A nije slučajno da je Jon Ronson je u svojoj knjizi The Psychopath napisao, da je veća mogućnost da nađemo psihopata na mjestu direktora firme, nego među kriminalcima. Naime, među direktorima je incidencija psihopatologije oko 4 %, dok je među generalnom populacijom oko1%. A kad pričamo o bankarskom i financijskom korporativnom sektoru, incidencija je blizu 10 %.

Kad kadrovska služba ovoliko vremena i truda posveti tome da psihološki testira kandidata, lako bi bilo pomisliti da je to – ili jako specifičan posao – ili da kadrovska nema pojma što traži od kandidata, pa si onda izmišlja reality show kako bi opravdala svoj posao. Postoji i još lošiji odgovor: da psiholozi koje gledamo u Metodi odavno znaju da u financijskom svijetu najbolje uspijevaju bezobrazni i ne empatični ljudi i da je sada posve legitimno da se upravo takve ljude i traži.

Sve to je dio iluzije tržišta radne snage, gdje su nas uspjeli uvjeriti da moramo raditi posao u kojem uživamo, koji nam je hobi ili za kojeg smo rođeni. Kadrovske službe onda traže od kandidata radne biografije, preporuke i motivacijska pisma, pozivaju ih na razgovore, daju im zadatke ili ih, u nekom ekstremnom slučaju, stavljaju u situaciju kakva je ova u Metodi. Sa svim tim mehanizmima, (koji nikako ne garantiraju, da će netko biti dobar u svom poslu), kapitalizam stvara iluziju, da je posao više nego što u stvari je. Cijela ta filozofija maskira golu istinu: da je posao samo način da se zasluži novac, da se preživi.

Gronholmova metoda je perverzna, jer se bazira na pretpostavci, da kandidat mora živjeti svoj posao i u isto vreme pretrpjeti sate i sate psiholoških igrica, samo da bi na kraju mogao raditi.
Danas to je posebno aktualno. Srećom u nesreći pandemija koju upravo proživljavamo razotkrila je okrutnu situaciju na tržištu radne snage, gdje ne samo da doći na posao ne znači da ćeš zaslužiti dovoljno za život, nego će te posao i doslovno ubiti. I to ne samo zbog stresa, umora i loših uvjeta, nego i zbog nesprječavanja širenja zaraze smrtonosnim virusom. Možda je to prilika, da se ponovo preispita zašto radimo, što želimo od života i dali smo spremni život zamijeniti za posao, gdje smo samo dio eksperimenta.

Deja Crnović

Više informacija: www.pecsihorvatszinhaz.hu

Metoda

Hrvatsko kazalište u Pečuhu Pécsi Horvát Színház

Jordi Galceran Ferrer: Metoda

Redateljica: Nina Kleflin

Glume:
Armin Čatić
Goran Smoljanović
Tena Milić Ljubić
Matija Kačan

Gronholmova metoda ili psihološki eksperiment za četvero

Suvremeni španjolski tekst autora Jordi Glaceran Ferrera uvodi nas u hladni, korporativni svijet, svijet okrutnih predatora, ljudi koji ne prezaju ni pred čim i koji će se za uspon na društvenoj ljestvici poniziti do životinja i izgristi se do kostiju.

Svo četvoro junaka pristaju da se, zbog posla, podvrgnu neobičnoj Gronholmovoj metodi. Što je to, pitaju se oni, a i mi.

Metoda je mješavina reality showa i psihološkog eksperimenata, baš nalik na reality show po kojem je bio poznat Donald Trump – The Apprentice. U metodi ne saznajemo čime će se kandidati baviti na poslu, nego pratimo testiranje i ocjenjivanje koje bi trebalo dokazati jesu li dovoljno lukavi i dovoljno bezobrazni za taj posao.

Drama Metoda je kritika financijskog kapitalizma, njegovo iskrivljeno ogledalo. U filmu Metoda ( nastalom prema ovom tekstu) se na primjer u paralelizmu radnje vani dešavaju anti – globalistički protesti – dok se u mikro svijetu imaginarnog korporacijskog giganta Dekie odigrava bespoštedno samo uništavanje kandidata. Tamo četvero ljudi ne vidi ništa drugo nego svoj cilj- izabrati što boljeg direktora firme. A nije slučajno da je Jon Ronson je u svojoj knjizi The Psychopath napisao, da je veća mogućnost da nađemo psihopata na mjestu direktora firme, nego među kriminalcima. Naime, među direktorima je incidencija psihopatologije oko 4 %, dok je među generalnom populacijom oko1%. A kad pričamo o bankarskom i financijskom korporativnom sektoru, incidencija je blizu 10 %.

Kad kadrovska služba ovoliko vremena i truda posveti tome da psihološki testira kandidata, lako bi bilo pomisliti da je to – ili jako specifičan posao – ili da kadrovska nema pojma što traži od kandidata, pa si onda izmišlja reality show kako bi opravdala svoj posao. Postoji i još lošiji odgovor: da psiholozi koje gledamo u Metodi odavno znaju da u financijskom svijetu najbolje uspijevaju bezobrazni i ne empatični ljudi i da je sada posve legitimno da se upravo takve ljude i traži.

Sve to je dio iluzije tržišta radne snage, gdje su nas uspjeli uvjeriti da moramo raditi posao u kojem uživamo, koji nam je hobi ili za kojeg smo rođeni. Kadrovske službe onda traže od kandidata radne biografije, preporuke i motivacijska pisma, pozivaju ih na razgovore, daju im zadatke ili ih, u nekom ekstremnom slučaju, stavljaju u situaciju kakva je ova u Metodi. Sa svim tim mehanizmima, (koji nikako ne garantiraju, da će netko biti dobar u svom poslu), kapitalizam stvara iluziju, da je posao više nego što u stvari je. Cijela ta filozofija maskira golu istinu: da je posao samo način da se zasluži novac, da se preživi.

Gronholmova metoda je perverzna, jer se bazira na pretpostavci, da kandidat mora živjeti svoj posao i u isto vreme pretrpjeti sate i sate psiholoških igrica, samo da bi na kraju mogao raditi.
Danas to je posebno aktualno. Srećom u nesreći pandemija koju upravo proživljavamo razotkrila je okrutnu situaciju na tržištu radne snage, gdje ne samo da doći na posao ne znači da ćeš zaslužiti dovoljno za život, nego će te posao i doslovno ubiti. I to ne samo zbog stresa, umora i loših uvjeta, nego i zbog nesprječavanja širenja zaraze smrtonosnim virusom. Možda je to prilika, da se ponovo preispita zašto radimo, što želimo od života i dali smo spremni život zamijeniti za posao, gdje smo samo dio eksperimenta.

Deja Crnović

Više informacija: www.pecsihorvatszinhaz.hu

Variazioni enigmatiche – 21st of June 2022

May 5th, 2022 // Predstave 2022

Enigmatske varijacije
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA pl. ZAJCA RIJEKA DRAMMA ITALIANO

Éric-Emmanuel Schmitt VARIAZIONI ENIGMATICHE / ENIGMATSKE VARIJACIJE

Regista / Redateljica:
Neva Rošić

Assistente alla regia / Asistent redateljice:
Marin Lukanović

Scenografia / Scenografkinja:
Aleksandra Ana Buković

Costumista / Kostimografkinja:
Sandra Dekanić

Disegno luci / Oblikovanje svjetla:
Marin Lukanović

Traduzione italiana / Talijanski prijevod:
Luca Barcellona

Direttore di scena / Inspicijent:
Marin Butorac

Suggeritrice / Šaptačica:
Sintja Lacman

nterpreti / Glumci:
Abel Znorko, scrittore premio Nobel / pisac, Nobelovac: Aleksandar Cvjetković
Eric Larsen, giornalista / novinar: Mirko Soldano

Le persone non possono sempre nascondersi dalla vita dietro le loro credenze, scelte, convinzioni. La vita è piena di sorprese; non sempre soddisfa le nostre aspettative, sconvolge costantemente i nostri piani. Nessuna filosofia è riuscita a risolvere la vita e i suoi segreti. Con molto piacere, in questo spettacolo, possiamo capire che la vita non può essere capita. Sarà questo speciale thriller psicologico sulla vita e l’amore, diretto da una degli artisti più importanti della nostra città, ad inaugurare la stagione nel nuovo spazio scenico dello Zajc: il Dram(m)a centar!
/
Ljudi se ne mogu vječno skrivati od života iza svojih vjerovanja, odabira, uvjerenja. Život je pun iznenađenja; ne ispunjava uvijek naša očekivanja, stalno nam narušava planove. Niti jedna filozofija nije uspjela riješiti tajne života. S mnogo užitka, u ovoj predstavi, možemo razumjeti da se život ne da razumjeti. Baš ovaj posebni psihološki triler o životu i ljubavi, u režiji jedne od najznačajnijih umjetnica našega grada, otvorit će sezonu novog scenskog dramskog prostora „Zajca“: Dram(m)a centar!

Više informacija: hnk-zajc.hr

Čelične magnolije – 20th of June 2022

May 5th, 2022 // Predstave 2022

Čelične magnolije
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA pl. ZAJCA RIJEKA HRVATSKA DRAMA PRODUKCIJA U SURADNJI S CONCORD THEATRICALS Ltd.
ČELIČNE MAGNOLIJE
Robert Harling

Redateljica:
Renata Carola Gatica

Asistentica redateljice:
Natalija Manojlović

Dramaturginja:
Natalija Manojlović

Suradnica za pokret:
Natalija Manojlović

Scenografkinja:
Paola Lugarić

Kostimografkinja:
Sandra Dekanić

Oblikovatelj rasvjete:
Kristijan Baljarevski

Oblikovatelj zvuka:
Saša Predovan

Jezična savjetnica:
Zrinka Kolak Fabijan

Asistentica scenografkinje:
Carry Lee Hent

Inspicijentica:
Sandra Čarapina

Uloge:
Patricija (Truvy Jones): Judita Franković Brdar
Anita (Annelle Dupuy Desoto): Ivna Bruck
Klara Belčer (Clairee Belcher): Biljana Lovre
Silvija Šafran (Shelby Eatenton Latcherie): Aleksandra Stojaković Olenjuk
Marijana Tintor (MLynn Eatenton): Leonora Surian Popov
Luiza Rizling (Louisa Ouiser Boudreaux): Olivera Baljak

Snažna ženska glumačka podjela riječke Hrvatske drame predvođena je gošćom Juditom Franković Brdar, dok i autorski tim čine žene koje je okupila redateljica Renata Carola Gatica!

Dramatična i komična, emotivnija no što očekujete, predstava je to koja slavi podršku i poticaj žene ženi, veze između prijateljica, majki i kćeri. Recepti, savjeti i tračevi, smijeh, želje i snovi, teška vremena – sve to prolaze zajedno, a najlakše je te trenutke podijeliti u frizerskom salonu gdje je radnja smještena. U pametnim, živopisnim dijalozima punim dosjetki i obrata, ove žene nisu plitke i nisu karikature, one su jake, stvarne ličnosti s mnogo slojeva, a pratimo ih kroz dulji vremenski period. U drami nastaloj prema istinitoj priči nema muških likova, no stalna su tema razgovora, a Harlingtonove junakinje su „magnolije“ različitih godišta i socijalnih statusa kao što je i publika koju iščekujemo u gledalištu.

Predstava traje oko 1 sat i 40 minuta.

Više informacija: hnk-zajc.hr